Svaki put kada dođe do zastoja u snadbijevanju prirodnim plinom, u javnosti se pokrene tema kako biti neovisan o ruskom plinu, te kako skladištiti plin.
Na konferenciji za javnost, održanoj 3. novembra 2021. godine, ministar energije, rudarstva i industrije Nermin Džindić izjavio je da je otklonjen kvar na gasnom sistemu u Bugarskoj. Džindić je najavio i tematsku sjednicu Vlade Federacije BiH o stanju u energetskom sektoru, čiji jedan dio će biti posvećen aktuelnim prilikama u gasnom sektoru. Kako je najavljeno, jedan od zaključaka biti će zaduženje upravama Energoinvesta i BH-Gasa da nađu rješenje za skladištenje prirodnog gasa za nepredviđene situacije.
Vidjeli smo da jedan poremećaj na ovom ili bilo kojem gasnom toku, do obezbjeđivanja alternativnog snabdijevanja južne, sjeverene ili istočne interkonekcije, može dovesti do problema ako nemamo sigurnosne zalihe za neki period. Ima tu puno studija, projekata, koji su rađeni u nekom od prethodnih saziva vlada te čak i u bivšoj državi, ali nikad nisu završeni. Dakle, zaključkom pripremljenim za sutrašnju tematsku sjednicu Vlade FBiH, uprave BH Gasa i Energoinvesta će biti zadužene da naprave način, rješenje i model, odrede lokaciju i kapacitete kako bi Federacija BiH, u slučaju sličnih poremećaja, mogla mirno spavati.
Nermin Džindić, 3.11.2021.
Alternativno snadbijevanje južnom interkonekcijom
Južna interkonekcija omogućila bi diverzifikaciju pravaca opskrbe prirodnim plinom za BiH iz terminala ukapljenog prirodnog plina na Krku, dok u budućnosti bi ta interkonekcija trebala biti spojena na, još uvijek neizgrađeni, Jonsko-jadranski plinovod (IAP) koji će dobavljati plin iz Kaspijske regije, odnosno iz Azerbejdžana.
Predstavnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine (PFBiH) usvojio je Nacrt zakona o gasovodu “Južna interkonekcija Bosna i Hercegovina i Republika Hrvatska” 2.12.2020. godine, a na 8. sjednici Doma naroda PFBiH od 28.1.2021. godine, Nacrt je prihvaćen uz ocjenu da isti može poslužiti kao osnova za izradu prijedloga zakona.
Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije, je 16.03.2021. godine otvorilo javnu raspravu o Nacrtu, koja je trajala 14 dana od dana postavljanja teksta Nacrta zakona na web-stranicu ministarstva. Iako je prošlo pola godine od okončanja javne rasprave, prijedlog zakona još uvijek nije upućen u parlamentarnu proceduru.
Skladištenje prirodnog plina “na dugom štapu”
Ideja o projektu izgradnje podzemnog skladišta prirodnog gasa na teritoriji BiH datira iz 80-ih godina prošlog vijeka, kada su urađena preliminarna istraživanja u vezi sa mogućnosti skladištenja prirodnog plina na teritoriji BiH. Kao rezultat istraživanja 1988. godine je urađeno “Studijsko istraživanje tehno – ekonomske opravdanosti izgradnje podzemnog skladišta gasa na području ležišta soli Tušanj i Tetima”, kojim je potvrđena opravdanost ideje izgradnje podzemnog skladišta u rudniku soli. Realizacija tog projekta je prekinuta ratom u BiH.
Na osnovu tih započetih aktivnosti BH-Gas je finansirao izradu studije predizvodljivosti podzemnog skladišta prirodnog gasa u rudniku soli Tetima – Tuzla, koju je uradio Rudarski institut Tuzla 2001. godine, a u kojoj su posebno detaljno obrađene rudarsko-geološke karakteristike relevantne za izgradnju podzemnog skladišta prirodnog gasa u solnim špiljama.
Skladištenje prirodnog plina u rudniku soli Tetima uvršteno je u Strateški plan i program razvoja energetskog sektora Federacije BiH iz 2008. godine, kao i u Strategiji razvoja Federacije BiH od 2010. do 2020. godine.
3.2 Aktivnosti razvoja do 2020. godine
Do 2020. godine očekuje se nastavak realizacije projekta gasovoda Sarajevo-Ploče i početak i realizacija projekta skladišta prirodnog gasa u rudniku soli Tetima zajedno sa odvojkom sa postojećeg gasovoda Kladanj – Tuzla, kao i nastavak gasifikacije gradova kao dugoročan proces radi postizanja što većeg stepena gasifikacije u svim sektorima potrošnje. Ukupna invecticiona ulaganja iznose cca 276 do 290 miliona EUR.
Strateški plan i program razvoja energetskog sektora Federacije BiH
Na sjednici Kolegija gradonačelnika Tuzle, 23. februara 2016. godine, razmatran je Prijedlog Rezolucije o odbijanju skladištenja prirodnog gasa u iskorištenim bušotinama soli na području grada Tuzla. Tom prilikom gradonačelnik Tuzle Jasmin Imamović izjavio je:
BiH treba da koristi vlastite resurse uglja a ne da uvozi i skladišti uvezeni gas. Elektroprivreda BiH treba realizovati projekat toplifikacije Kaknja, Sarajeva, Visokog i Breze, toplom parom iz Termoelktrane Kakanj, što je sigurnije, kvalitetnije i jeftinije od grijanja na gas, i što će stabilizovati rudnike.
Jasmin Imamović, 23.2.2016.
Gradsko vijeće Tuzla, 25. februara 2016. godine, jednoglasno je usvojilo Rezoluciju o odbijanju skladištenja prirodnog gasa u iskorištenim bušotinama soli na području grada Tuzle.
Podzemne formacije soli vrlo su prikladne za skladištenje prirodnog plina. Slane špilje omogućuju vrlo malo ubrizganog prirodnog plina da pobjegne iz skladišta osim ako se posebno ne ekstrahira. Zidovi slane špilje su čvrsti i nepropusni za plin tokom vijeka trajanja skladišta.
Skladištenje prirodnog gasa u rudnicima soli gdje je okočana eksploatacija vrši se u Velikoj Britaniji, Poljskoj, dok se u Sjedinjenim Američkim Državama, pored rudnika soli, prirodni plin skladišti i u rudniku lignita te u iscrpljenim naftnim bušotinama.
Iako je ministar Džindić najavio da će se na tematskoj sjednici Vlade Federacije BiH, koja je održana 4.11. 2021. godine, naći i zaključak kojim će uprave BH-Gasa i Energoinvesta biti zadužene da naprave način, rješenje i model za slučajeve prekida dotoka prirodnog plina, na konferenciji za javnost koja je uslijedila nije bilo govora o toj temi.
Na kraju, ostaje činjenica da se u rješavanje problema alternativnih izvora prirodnog plina, kao i skladištenja istog, kreće sa nule. Proći će godine prije nego što BiH postane neovisna o ruskom plinu ili izgradi infrastrukturu za skladištenje tog istog plina. Do tada ostaje da se nadamo da neće dolaziti do prekida prekida u snadbijevanju prirodnim plinom.
Istinomjer.ba