Zapošljavanje mladih: Tačka programa ili konkretne aktivnosti?
Programi zapošljavanja, pripravništva i podrške prvom zaposlenju mladih ponavljaju se u predizbornim obećanjima političkih stranaka u BiH. Iako su tokom prethodnih mandata provođeni različiti programi sufinansiranja zapošljavanja, rezultati Istinomjerovog monitoringa pokazuju neujednačenu realizaciju obećanja, ali i nedostatak realizacije dugoročnih rješenja. Slične mjere ponovo se najavljuju i u programima za izbore 2026. godine, uz prijedloge dodatnih olakšica za zapošljavanje i podršku mladim poduzetnicima.
Prema podacima Agencije za rad i zapošljavanje BiH, stopa nezaposlenosti mladih od 15 do 24 godine u drugom kvartalu 2026. godine iznosila je 32,9%, dok je ukupna stopa nezaposlenosti u BiH bila 12,2%.
Olakšavanje pristupa mladih tržištu rada kroz programe pripravništva, stručnog osposobljavanja i sufinansiranja zapošljavanja jedna je od mjera koje političke stranke najavljuju kroz više izbornih ciklusa.
Od pripravništva do programa sufinansiranja zapošljavanja
Programi povećanja zaposlenosti mladih i sticanja prvog radnog iskustva bili su među mjerama koje su provođene i tokom ranijih mandata, uključujući i mandat 2014–2018. Tokom mandata 2022–2026. Istinomjer je pratio obećanje o provođenju programa za veću zaposlenost mladih u Federaciji BiH. Federalni zavod za zapošljavanje tokom ovog mandata provodio je programe sufinansiranja zapošljavanja, među kojima su bili “Zapošljavanje pripravnika” i “Mladi sa iskustvom”, namijenjeni olakšavanju pristupa tržištu rada osobama bez radnog iskustva ili s ograničenim iskustvom.
U februaru 2026. godine izrađen je Program sufinansiranja zapošljavanja, za čiju je realizaciju bilo predviđeno 45 miliona KM. Program je, među ostalim kategorijama, obuhvatao mlade bez radnog iskustva, pripravnike i osobe do 35 godina s radnim stažom.
Tokom istog mandata provođene su aktivnosti na uspostavljanju modela “Garancija za mlade”. Riječ je o programu koji bi mladim osobama do 30 godina trebao omogućiti ponudu zaposlenja, nastavka obrazovanja, pripravništva ili stručnog osposobljavanja u roku od četiri mjeseca od završetka školovanja ili gubitka posla. Međutim, do objave ove analize nije pronađen nijedan izvještaj o uspješnosti ovog programa.
Osim programa neposredne podrške zapošljavanju, provođene su i mjere o podršci programima prekvalifikacije nezaposlenog kadra. Među realizovanim aktivnostima bili su programi “Obuka za tržište rada” i “Obuka i rad kod poznatog poslodavca”.
Istovremeno, obećanja o posebnim oblicima finansijske podrške mladima ostvarila su različite rezultate. Obećanje o podsticanju samozapošljavanja i finansiranju start-up biznisa djelimično je ispunjeno, dok je obećanje o beskamatnim pozajmicama mladima za osnivanje firmi ostalo neispunjeno.
Rezultati monitoringa pokazuju da su provođeni programi sufinansiranja zapošljavanja, pripravništva i stručnog osposobljavanja, dok pojedini obećani finansijski instrumenti nisu uspostavljeni. Iako su ostvareni pomaci u pripremi sistemskih rješenja, poput “Garancije za mlade”, njen puni učinak nije bilo moguće procijeniti tokom prethodnog mandata.
Obećanja za budućnost
Povećanje zaposlenosti mladih ponovo je zastupljeno u analiziranim programima za Opće izbore 2026. godine.
Za potrebe ove analize posmatrane su mjere iz dostupnih predizbornih programa stranaka koje su na proteklim izborima osvojile više od deset mandata, računajući zbirno mandate na različitim nivoima vlasti. Dio stranaka koje su ispunile ovaj kriterij nije imao javan predizborni program niti je odgovorio na upit koji mu je upućen.
Među najavljenim mjerama nalaze se povećanje budžetskih izdvajanja za zapošljavanje, pripravnički staž i samozapošljavanje mladih, kao i uvođenje posebnih olakšica za njihovo zapošljavanje. Pojedini programi predviđaju razvoj privrede, obrtništva i novih radnih mjesta, s posebnim naglaskom na zapošljavanje mladih u manjim lokalnim zajednicama.
Najavljeni su i programi podrške uključivanju mladih na tržište rada, uključujući stručnu praksu kod poslodavaca tokom školovanja. Riječ je o mjerama koje bi trebale olakšati prelazak iz obrazovanja u zaposlenje, a slični programi bili su predmet Istinomjerovog monitoringa i tokom ranijih mandata.
Osim mjera usmjerenih na zapošljavanje kod poslodavaca, u analiziranim programima zastupljena je i podrška mladima koji žele pokrenuti vlastiti posao.
Najavljuju se institucionalno poslovno mentorstvo i finansijska podrška mladim poduzetnicima, kao i razvoj finansijskih instrumenata za realizaciju inovativnih poslovnih ideja. Među prijedlozima su i podrška start-up zajednicama, inovacionim centrima i programima stručnog usavršavanja.
Iako dio obećanja za naredne četiri godine predviđa dodatne oblike podrške, većina izdvojenih mjera odnosi se na ciljeve koji su bili prisutni i u ranijim izbornim ciklusima, kao što je olakšavanje prvog zaposlenja, sticanje radnog iskustva i povećanje mogućnosti za samozapošljavanje. Istovremeno, izostaju konkretna sistemska rješenja koja bi mladima garantovala pristup zaposlenju i osigurala dugoročniju sigurnost na tržištu rada. Najavljene mjere uglavnom su usmjerene na privremenu finansijsku podršku, stručnu praksu i olakšice poslodavcima, bez jasnih mehanizama koji bi osigurali zadržavanje mladih na radnim mjestima nakon isteka subvencija i drugih programa podrške.
Koliko programi zaista dopiru do mladih?
Osim visoke stope nezaposlenosti, prepreku predstavlja i nedovoljna informisanost mladih o postojećim mjerama podrške.
Prema Analizi položaja i potreba mladih u BiH Instituta za razvoj mladih KULT iz 2024. godine, podaci iz 2021. godine pokazuju da je 28,8% mladih čulo za Vladine programe zapošljavanja, dok ih je 3,9% koristilo. Ovi podaci ukazuju na ograničen doseg programa podrške u posmatranom periodu, ali i na potrebu boljeg informisanja mladih o dostupnim mogućnostima.
Programi sufinansiranja zapošljavanja mogu olakšati sticanje prvog radnog iskustva, ali njihova realizacija ne znači nužno i dugoročno zapošljavanje. Za procjenu stvarnog učinka važno je pratiti koliko mladih ostaje zaposleno nakon isteka subvencija i koliko ih uspijeva pronaći posao u struci. Slično je i s programima samozapošljavanja, čiji se rezultati ne mogu procjenjivati isključivo prema broju dodijeljenih sredstava i novoregistrovanih poslovnih subjekata. Važan pokazatelj predstavlja i broj mladih koji nastavljaju poslovati nakon završetka finansijske podrške.
Programi zapošljavanja i stručnog osposobljavanja mladih ponavljaju se u predizbornim obećanjima tokom više mandata. Rezultati Istinomjerovog monitoringa pokazuju da su pojedine mjere realizovane, dok su druga obećanja ostala neispunjena ili djelimično ostvarena. Slični programi ponovo se najavljuju i za mandat nakon izbora 2026. godine.
Iako su programi sufinansiranja zapošljavanja i pripravništva provođeni, visoka stopa nezaposlenosti mladih i ograničena dostupnost mjera podrške ukazuju na potrebu za praćenjem njihovih dugoročnih rezultata. Osim izdvojenih sredstava i broja korisnika, ključno pitanje ostaje koliko mladih, zahvaljujući ovim programima, uspijeva ostvariti trajno zaposlenje.
Ovaj sadržaj nastao je u okviru projekta “Smislimo, kreirajmo i usvojimo politike prema mladima”, koji finansira Evropska unija, a provodi Institut za razvoj mladih KULT u partnerstvu s Vijećem mladih Federacije Bosne i Hercegovine, Mrežom omladinskih centara za animiranje, razvoj i trening Republike Srpske (M.O.C.A.R.T.) i Asocijacijom srednjoškolaca u Bosni i Hercegovini (ASuBiH). Sadržaj je isključiva odgovornost autora/ice i ni na koji način ne odražava stavove Evropske unije, Instituta za razvoj mladih KULT ili partnerskih organizacija.