Ministar unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo Admir Katica u razgovoru za Istinomjer govorio je o saradnji s lokalnim zajednicama, o projektima videonadzora, izgradnji nove zgrade MUP-a, kao i o testiranju vozača na prisustvo droga i primjeni body kamera.
Istinomjer: Kako se približava prva godišnjica mandata lokalnih vlasti u Bosni i Hercegovini, u Kantonu Sarajevo su konkretno općine Novo Sarajevo i Centar dale obećanja o saradnji s MUP-om KS, bilo da se radi o uvođenju sistema videonadzora ili o saradnji na povećanju sigurnosti u pojedinim naseljima, te edukaciji mladih i građana. Možete li nam reći na koji se način provodi i šta Ministarstvo unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo radi u saradnji s ove dvije općine?
Admir Katica: Što se tiče Općine Novo Sarajevo, moram reći da imamo prirodnu saradnju, s obzirom na to da se nova zgrada MUP-a KS gradi upravo na području te općine. Danas imamo sastanak s načelnicom i njenim timom, koji radi na izdavanju urbanističke saglasnosti za izgradnju nove zgrade, i trenutno rješavamo to pitanje.
U tom smislu, saradnja se zaista odvija. Na inicijativu Općine Novo Sarajevo sarađivali smo na postavljanju videonadzora na ulazima u Vilsonovo šetalište. Oni su bili potaknuti našim projektom postavljanja kamera na autobuska i trolejbuska stajališta i željeli su primijeniti isti model. Dogovorili smo provođenje tog projekta.
Dakle, radi se o njihovom prijedlogu da se na ulazima u šetalište instaliraju kamere. Ja sam tu, na neki način, imao ulogu koordinatora između Uprave policije, koja ima stručno osoblje za taj posao, i načelnice, koja je željela da primijeni metodu koji upotrebljavamo na stajalištima za Vilsonovo šetalište.
U Općini Novo Sarajevo formirana je i komisija za sigurnost, što je jako dobro, jer omogućava direktnu komunikaciju. Saradnja se prvenstveno odvija između te komisije i nadležne Policijske uprave Novo Sarajevo i, prema informacijama koje imam, funkcionira veoma dobro.
Što se tiče Općine Centar, nemam takvo iskustvo, iako saradnje ne manjka. Sjetit ćete se da smo u ovom dijelu administracije napravili jednu od boljih šalter-sala u Sarajevu upravo u toj općini.
Što se tiče videonadzora, očekujemo slične inicijative poput ovih iz Novog Sarajeva. Ako Općina želi da instalira sistem videonadzora, on treba biti dio integrisanog sistema koji komunicira s nadležnim odjeljenjem MUP-a KS.
Istinomjer: Upravo sam to htio pitati: da pojasnimo javnosti, kada se općina odluči na nabavku sistema videonadzora, kako se on dalje implementira, ko ima pristup snimcima i da li je to integrisano u sistem Ministarstva unutrašnjih poslova?
Admir Katica: Treba da bude integrisano. Do sada nemamo mnogo iskustva s tim. Uglavnom općine daju svoj sistem MUP-u na raspolaganje za upotrebu u službene svrhe, a one same, u skladu sa Zakonom o zaštiti ličnih podataka, regulišu vlastiti pristup.
Bitno je da, ako već postoji videonadzorni sistem, njegova konfiguracija sa sigurnosnog aspekta bude funkcionalna i korisna za potrebe Ministarstva unutrašnjih poslova – to je ono što tražimo.
Istinomjer: A šta Ministarstvo konkretno može uraditi kada lokalne zajednice traže povećanje broja policijskih patrola?
Admir Katica: To spada u komunikaciju na lokalnom nivou i tu je najvažnije da postoji dobra saradnja između načelnika općina i načelnika policijskih uprava. Imam vrlo pozitivan primjer iz Općine Ilidža, gdje ta saradnja dobro funkcioniše, kao i u Novom Sarajevu, posebno sada kada zajedno radimo na izgradnji nove zgrade MUP-a.
Nema boljeg recepta za sigurniju zajednicu od redovne komunikacije između načelnika općine i načelnika policijske uprave. Takav pristup daje bolje rezultate nego kada se odluke donose isključivo “odozgo”, bez poznavanja lokalnih prilika.
Nekad nije presudno samo povećati broj policajaca da bi se građani osjećali sigurnije. Ponekad i zamjena sijalice koja osvjetljava mračno mjesto ili uklanjanje grafita i smeća može imati veliki sigurnosni efekat, jer se ljudi tada osjećaju sigurnije.
Dakle, saradnja je condicio sine qua non dobre sigurnosne situacije i osjećaja sigurnosti.
Istinomjer: Spomenuli ste novu zgradu Ministarstva unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo, koja bi, kako ste rekli, trebala biti izgrađena na području općine Novo Sarajevo. Uklonjen je stari objekat koji se nalazio na toj lokaciji. Koji su naredni koraci i kada se može očekivati početak, odnosno završetak gradnje?
Admir Katica: Čekali smo donošenje budžeta, koji je usvojen početkom drugog kvartala ove godine, odnosno krajem marta. Odmah nakon toga raspisali smo tender za glavni projekat nove zgrade. Imamo već urađeno idejno rješenje, koje smo predstavili u januaru ove godine, a sada je u toku tender za glavni projekat.
Tender ima dvije faze; prva je završena, sada ulazimo u drugu fazu. Nadam se da ćemo uskoro dobiti izvođača koji će početi rad na izradi glavnog projekta, što je vrlo zahtjevan proces.
Formirali smo radnu grupu koja je već osmislila osnovni koncept kako zgrada treba izgledati, ali sada ulazimo u detalje. Naš tim će komunicirati s izvođačem da dođemo do najboljeg glavnog projekta. Teško je procijeniti koliko će ta faza trajati, ali tražimo da se proces ubrza koliko je moguće.
Iskreno, kao i svi građani, voljeli bismo da se zgrada što prije počne graditi i da naši uposlenici konačno dobiju moderne prostorije, ali to se ne može dogoditi preko noći – mora proći određena procedura. Čim glavni projekat bude završen i čim dobijemo procjenu troškova izgradnje, odmah ćemo krenuti u realizaciju. Optimistično vjerujem da ćemo u drugoj polovini iduće godine postaviti kamen temeljac i započeti gradnju.
Istinomjer: U javnosti se dosta govorilo o početku testiranja vozača na drogu, kao i o visokom postotku osoba koje su odbile testiranje. Šta se dešava s osobama koje odbiju testiranje. Da li dobijaju kaznu i mogu li nastaviti voziti ili slijede druge mjere?
Admir Katica: To je prilično zabrinjavajuće. Trenutno, sankcije za odbijanje testiranja nisu blage. Predviđena je novčana kazna od 400 konvertibilnih maraka, zaštitna mjera oduzimanja vozačke dozvole na dva mjeseca i dva kaznena boda, ako se ne varam.
Razgovarali smo s našim zastupnikom Sašom Magazinovićem u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH o povećanju tih kazni, jer smatramo da osobe koje odbijaju testiranje ne bi smjele učestvovati u saobraćaju. Takvi vozači predstavljaju ozbiljnu opasnost za sve nas.
Dakle, oni se isključe iz saobraćaja, a zalažemo se i za mogućnost da policija može zadržati takve osobe do 12 sati u policijskoj upravi, što bi bilo slično proceduri kod vožnje pod utjecajem alkohola.
Od početka primjene testiranja na prisustvo droge u organizmu naši policajci su u 723 slučaja posumnjali da su vozači pod dejstvom narkotika. Od tog broja, oko 700 ih je odbilo testiranje. Zamislite taj podatak – gotovo svi. To jasno pokazuje da postoji ozbiljan problem koji moramo sistemski rješavati.
Istinomjer: Može li izostanak informacija biti razlog za odbijanje testiranja? Da li građani možda nemaju dovoljno informacija o tome na šta se testira, kako se testira i koliko dugo određene supstance ostaju u organizmu? Recimo, poznato je da se marihuana zadržava u krvi, odnosno pljuvački, duže nego alkohol, a u urinu još duže. Kako se to tretira i da li postoji neka gradacija u količinama, kao što je slučaj kod testiranja na alkohol?
Admir Katica: Ako građani nisu informisani o ovoj metodi, naši ih policijski službenici informišu na terenu prilikom same primjene testiranja. Dakle, nema nedostatka informacija i to ne može biti razlog za odbijanje testiranja. Volio bih da je to razlog, pa da možemo pokrenuti informativnu kampanju, ali razlozi su, nažalost, druge prirode. Ljudi ne žele da budu stigmatizirani – da im, recimo, u dosjeu stoji da su vozili pod dejstvom narkotika. Možda se boje i da bi mogli izgubiti posao, jer neki poslodavci imaju interne akte koji to sankcionišu.
Naravno, istina je da se određene droge duže zadržavaju u organizmu, ali ne bih ulazio u stručne detalje. Ono što znam jeste da aparat koji koristi Zavod za bolesti ovisnosti, a kojim se utvrđuje prisustvo droga u organizmu, jeste isti onaj koji koriste i naši policajci na terenu. Dakle, radi se o istim metodama i rezultatima.
Nama je kao Ministarstvu unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo, kojem je Ustavom povjeren zadatak zaštite sigurnosti građana, najvažnije da osobe pod dejstvom narkotika ne upravljaju vozilom. Takvi vozači često doživljavaju euforična stanja, voze neprimjereno, brzinom od 180 kilometara na sat, i time ugrožavaju živote drugih.
Istinomjer: Kada govorimo o testiranju na droge, da li postoji neki pravilnik ili podzakonski akt koji to reguliše? Nismo uspjeli pronaći ništa dostupno na tu temu.
Admir Katica: Takvu vrstu pravilnika ne donosi ministar, već se donosi u okviru Uprave policije. To rade policijski službenici, jer se radi o primjeni policijskih ovlaštenja. U Zakonu o policijskim službenicima navedena su stvarna ovlaštenja, a ona koja nisu detaljno precizirana razrađuju se unutrašnjim aktima Uprave policije – kroz instrukcije ili slične akte. Dakle, nema potrebe da ministar to posebno reguliše, jer se radi o stručnoj i tehničkoj materiji.
Istinomjer: Evo, kad smo već kod tema vezanih za drogu: broj krivičnih djela zbog uživanja i omogućavanja uživanja opojnih droga, prema strategiji koju ste ranije usvojili, u periodu 2018–2022. bio je u padu. Da li to znači da je manje takvih prekršaja ili se fokus više preusmjerio na raspačavanje i promet droga?
Admir Katica: Znači, imate neovlaštenu proizvodnju stavljanja u promet opojnih droga, odnosno “dilanje” droge. Policija se posebno bori protiv tog segmenta i ja na tome insistiram.
Čovjek koji konzumira narkotik, suštinski, žrtva je tog krivičnog djela. Zbog toga smo predložili da se razmotri dekriminalizacija posjedovanja manjih količina, što je stav koji dolazi i iz akademske zajednice, ali i iz policijskih krugova. Smatramo da je pokretanje krivičnog postupka zbog, recimo, nekoliko grama marihuane kod osobe koja nije diler nepotrebno trošenje resursa.
U takvim slučajevima više bi se postiglo prekršajnim sankcionisanjem i novčanom kaznom, koja bi bila i brža i efikasnija mjera.
Istinomjer: Upravo sam to htio pitati: da li smatrate da se time nepotrebno troše resursi policije i pravosuđa?
Admir Katica: Apsolutno. I kao ministar i kao neko ko je dugo u ovoj struci uvjeren sam da je to bespotrebno trošenje resursa. Zamislite, zbog nekoliko grama marihuane vodi se cijeli sudski postupak, izvode se svjedoci, održavaju ročišta, troši se novac i vrijeme. A mogli bismo imati efikasniji sistem koji bi istu pojavu suzbijao kroz prekršajne kazne, ako je to uopšte moguće suzbiti.
Važno je da se fokus zadrži na neovlaštenoj proizvodnji i stavljanju u promet droga. Naša policija u posljednje vrijeme pokazuje izuzetne rezultate – oduzeto je i do osam puta više narkotika nego prošle godine.
Naravno, treba imati na umu da trgovina narkoticima ima svoju strukturu. U Kantonu Sarajevo je to uglavnom rasparčavanjem “namalo”, a ovo “naveliko” je organizovani kriminal i odvija na višim nivoima, gdje je presudna transnacionalna saradnja, posebno Državne agencije za istrage i zaštitu.
Ono što mogu reći jeste da su rezultati Odjeljenja za borbu protiv zloupotrebe droga za svaku pohvalu. Nedavno sam posjetio njihove službenike i zahvalio im, jer smatram da je borba protiv zloupotrebe droga jedan od najvažnijih zadataka koje imamo kao društvo. To je borba za našu mladost – da spriječimo da ulaze u taj pakao koji razara i njih i njihove porodice.
Istinomjer: Da li je bilo ikakvih pomaka u komunikaciji s Ministarstvom pravde Federacije BiH, kako bi se izmijenio Krivični zakon i omogućilo da se posjedovanje manje količine droge tretira kao prekršaj?
Admir Katica: Suštinski, taj je prijedlog otišao od našeg tima za nadzor nad provođenjem Strategije za borbu protiv zloupotrebe droga u Kantonu Sarajevo za period 2024–2028. To je bio stručni prijedlog koji smo dostavili Federalnom ministarstvu pravde. Ne mogu se tačno sjetiti kada, ali inicijativa je poslata i to je, za sada, maksimum koji možemo postići.
Nastavit ćemo da lobiramo i javno govorimo o tome, jer smatramo da je krajnje vrijeme da se nešto konkretno uradi po tom pitanju. Da je u našim rukama, takav bi prijedlog već bio usvojen.
Istinomjer: Zašto je prošlo više od godinu od početka testiranja do primjene body kamera? Najavljeno je njihovo korištenje još u julu 2024. pa zatim u septembru 2025. godine. Kakve su rezultate dale i šta je pokazala testna faza?
Admir Katica: Testna faza bila je potrebna Upravi policije da bi se utvrdilo sve što je neophodno za primjenu jedne nove metode i tehnologije. Složit ćete se da uvijek postoji određeni početni otpor prema uvođenju novina – tako je bilo i u ovom slučaju.
Još smo 2021. godine predložili Vladi Kantona Sarajevo uvođenje body kamera i opredijelili oko 500.000 KM za njihovu nabavku. Znali smo da će implementacija zahtijevati vrijeme, ali smo bili odlučni da to realizujemo. I to smo uspjeli, što je, u periodu od četiri godine, vrlo kratak rok.
Drago mi je što je logika upotrebe body kamera prevladala. Naši policijski službenici u velikom broju podržavaju ovu metodu, što pokazuje da većina njih radi pošteno i u takvim situacijama ove kamere im pomažu.
S druge strane, i građani koji su, eventualno, imali iskustvo neprimjerene primjene ovlaštenja od strane policajca sada imaju mogućnost da to dokažu. Snimak sa body kamere pruža autentičan uvid u to šta se zaista dogodilo tokom policijskog postupanja.
Istinomjer: Ko zapravo pregledava snimke s body kamera?
Admir Katica: Pregled snimaka dio je policijskog posla i obavljaju ga, ako se ne varam, policijski službenici – o detaljima najbolje može govoriti Uprava policije koja primjenjuje ovu metodu. U suštini, body kamera se koristi u slučaju potrebe, dakle ako postoji pritužba građanina, prijava protiv policajca ili ako policijski službenik treba da opravda, recimo, upotrebu sile.
Postoji poseban akt kojim je regulisano da se body kamera koristi isključivo u vrijeme primjene policijskih ovlaštenja, a ne kontinuirano.
Istinomjer: Kada se može očekivati dolazak helikoptera za potrebe Helikopterske jedinice? Prema ranijim najavama, obuka pilota trebala bi biti završena tokom ljeta naredne godine. Da li se tada može očekivati da sve bude spremno – i hangar, i piloti, i letjelica?
Admir Katica: Što se tiče letjelice – višenamjenskog helikoptera – do kraja ove godine delegacija MUP-a Kantona Sarajevo boravit će u Sjedinjenim Američkim Državama, gdje će obaviti inspekciju helikoptera koji je već proizveden. Nakon inspekcije, helikopter će biti prebačen u Evropu, a zatim i u Sarajevo.
Očekujemo da stigne krajem ove ili početkom naredne godine, najkasnije u prvom kvartalu 2026. godine. Iako je po ugovoru rok isporuke bio dvije godine – do juna 2026. – isporuka će, srećom, biti ranije, što je dobra vijest.
Obuka naših pilota odvija se prema planu. Svi su trenutno na školovanju u Flight Academy Montenegro u Podgorici i pri kraju su programa. Nakon toga slijedi obuka na simulatorima u Španiji, a zatim i završna faza u Sjedinjenim Američkim Državama – upravo na ovom tipu helikoptera.
Kada završe školovanje, oni će najprije biti u rangu kopilota. U početku će letjeti uz iskusne kapetane koji već imaju dovoljan broj sati letenja, a nakon što i sami steknu potrebne sate, moći će samostalno upravljati letjelicom.
Ono što je najvažnije – čim helikopter stigne, on će biti operativan i spreman za upotrebu. Naši građani Kantona Sarajevo, ali i cijele Bosne i Hercegovine, imat će na raspolaganju modernu letjelicu koja može reagovati u hitnim situacijama i spasilačkim akcijama.
Trenutno radimo na izradi operativnog priručnika koji će definisati način upotrebe helikoptera. Želja mi je da njegova aktivacija ne zavisi od političkih odluka, nego od samog događaja. Ako, naprimjer, neko strada na planini, taj događaj automatski aktivira helikopter, bez potrebe za dodatnim odobrenjima.
Što se tiče hangara, postoje određene administrativne poteškoće, ali vjerujem da ćemo ih riješiti. U narednih desetak dana očekujemo da budu operativna kreditna sredstva za ovu namjenu. Ako dođe do zastoja u izgradnji našeg hangara, privremeno ćemo koristiti hangar federalnog MUP-a. O tome sam već razgovarao s ministrom Isakom i vjerujem da neće biti problema.
Najvažnije je da do tada ništa neće nedostajati; naši građani će imati modernu letjelicu na raspolaganju, spremnu da pomogne u svakoj kriznoj situaciji.
Istinomjer: Gospodine Katica, hvala Vam na razgovoru.
Admir Katica: Hvala i Vama.
Razgovarao: Dalio Sijah
Uredila: Biljana Livančić-Milić