Gostovanje Zdenka Ćosića i Nenada Grkovića u emisiji “Plenum” na FTV-u pokazalo je duboke političke razlike između opozicije iz RS i HDZ-a BiH. U pokušaju da objasne razloge međusobnog nerazumijevanja, iznijeli su i nekoliko tvrdnji koje nisu bile utemeljene na činjenicama.
U emisiji Plenum na Federalnoj televiziji održanoj 30. juna 2025. godine gostovali su zastupnik Liste za pravdu i red u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH (PSBiH) Nenad Grković i delegat u Domu naroda PSBiH Zdenko Ćosić koji dolazi iz HDZ-a BiH.
Podsjećamo, Lista za pravdu i red, učestvuje u široj političkoj plaformi uz stranke Trojke i ostale dvije opozicione stranke u Republici Srpskoj, a upravo je pridruživanje HDZ-a BiH ovoj platformi bila jedna od primarnih političkih tema u proljeće 2025. godine. Nakon neuspješnih pregovora, HDZ se nije odlučio staviti svoj potpis na koalicioni sporazum te su njihovi odnosi sa “Platformom” u proteklom periodu zaoštreni.
Jedna od tačaka neslaganja Grkovića i Ćosića bio je Prijedlog izmjena Izbornog zakona koji je HDZ BiH uputio u proceduru. Iako je zakon uvršten na dnevni red Doma naroda, delegati HDZ-a su tražili petnaestominutnu pauzu nakon čega se nisu vratili na sjednicu i time oborili kvorum za rad ovog zakonodavnog tijela.
Ćosić je rekao da se to desilo jer su u HDZ-u prepoznali namjeru da se podrži rasprava o zakonu po hitnoj proceduri, a nakon čega bi taj zakon bio oboren.
Nismo se vratili, dakle, blokirali smo daljniji rad, očekujući da ćemo u vremenu, u međuvremenu koju smo dobili, porazgovarati s tim ljudima da vidimo je li iskreno pristupaju tome ili samo misle postaviti neku zamku pa da određeno vrijeme to pitanje skinu za dnevnog reda.
Zdenko Ćosić, 30.6.2026.
O temi biranja člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda govorilo se u više navrata kroz emisiju. Na izjavu Ćosića da je preduvjet za relaksaciju političkih odnosa prestanak majorizacije Hrvata u BiH, Grković je odgovorio da smatra da HDZ BiH drži sve institucije, uključujući Vijeće ministara BiH.
Prije svega u Savjetu ministara imaju, ja mislim, pet, četiri ministra je li… predsjedavajuću i čak i sekretara Savjeta ministara drže. S druge strane Srbi imaju samo dva trenutno ministra.
Nenad Grković, 30.6.2025.
Predstavnički dom PSBiH je u januaru 2023. godine imenovao novi saziv Vijeća ministara sa Borjanom Krišto kao predsjedavajućom, a koja dolazi iz HDZ-a BiH. Osim nje, tada je HDZ BiH predložio još dvoje ministara i to, Davora Bunozu kao ministra pravde i Dubravku Bošnjak kao ministricu civilnih poslova. Nakon hapšenja ministra sigurnosti BiH Nenada Nešića u decembru 2024. godine ovo dužnost ministra obnaša njegov zamjenik Ivica Bošnjak koji je također kadar HDZ-a BiH.
Dakle, netačno je da HDZ BiH ima četiri ministra i predsjedavajuću kako to tvrdi Grković, ali tačno je da su samo dva ministra u Vijeću ministara iz reda srpskog naroda i to Srđan Amidžić, kao ministar finansija i trezora i Staša Košarac kao ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa.
Također, trenutni generalni sekretar Vijeća ministara BiH je Robert Vidović koji je prvobitno na ovu poziciju bio imenovan u aprilu 2018 godine, pa ponovno u decembru 2023. godine na period od 5 godina, a kojeg pojedini mediji dovode u vezu sa HDZ-om BiH. Bitno je naglasiti da je on na ovu poziciju došao preko javnog konkursa, te nije imenovan na način na koji se imenuju predsjedavajući, ministri i zamjenici ministara u Vijeću ministara.
U nastavku se Grković nadovezao i na broj glasova koje je HDZ BiH osvojio na izborima.
Ova priča koju vi govorite stvarno ne pije što bi se reklo vode o neravnopravnosti Hrvata. A s druge strane, koliko ja znam, HDZ je dobio nekih oko sto, sto hiljada glasova.
Nenad Grković, 30.6.2025.
Na Općim izborima iz 2022. godine, koalicija stranaka predvođena HDZ-om BiH je osvojila 137.340 glasova za Parlamentarnu skupštinu BiH što je HDZ-u BiH osiguralo četiri zastupnika u Predstavničkom domu PS BiH. Kao kandidatkinja za članicu Predsjedništva BiH predsjedavajuća Vijeća ministara Borjana Krišto je osvojila 180.255 glasova. U oba slučaja broj glasova koje je HDZ BiH osvojio na državnom nivou je veći od broja kojeg je Grković ustvrdio.
Sagovornici su imali oprečna mišljenja i o temi imenovanja Nebojše Vukanovića na upražnjenu poziciju ministra sigurnosti BiH. Dok je Grković ustvrdio da bi to odblokiralo rad Vijeća ministara BiH, te da postoji i većina u Predstavničkom domu potrebna za imenovanje Vukanovića na tu poziciju, Ćosić je istakao da za takvo nešto nema političkog dogovora te da taj proces nije provodiv do kraja.
Ćosić: Pa vidite, ono što čujemo, to je prije svega gospođa Borjana Krišto nekoliko puta kao predsjednica vijeća, predsjedateljica objašnjavala. Dakle, ne postoji potrebna politička suglasnost i volja da se krene u jedan takav postupak jer će opet zapet na pola puta.
Grković: Pa kako će zapet imenovanje?
Ćosić: Pa evo, doći će u Dom naroda i šta onda?
Zdenko Ćosić i Nenad Grković, 30.6.2025.
Na to je Zastupnik Grković replicirao da Dom naroda PSBiH ne potvrđuje imenovanje ministara. Prema Zakonu o Vijeću ministara BiH, za imenovanje ministara ili njihovih zamjenika potrebna je potvrda samo Predstavničkog doma PS BiH što znači da Dom naroda nije uključen u proces imenovanja ministara, pa shodno tome Ćosićeva tvrdnja nije utemeljena na istinitim činjenicama.
Sagovornici su imali suprotna mišljenja i o Zakonu o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću BiH koji nije dobio potrebnu podršku u Domu naroda PSBiH. Podsjećamo, Vijeće ministara BiH je na sjednici održanoj 4. marta 2025. godine usvojilo ovaj zakon, koji je jedan od preduslova za početak pregovora o pristupanju BiH u EU. Zakon nije dobio podršku na sjednici Doma naroda PS BiH održanoj 5. juna 2025. godine jer su za njega glasali samo delegati HDZ-a BiH, HDZ-a 1990 i SNSD-a.
Govoreći o ovom zakonu, Grković je istakao da je ovo bio pokušaj HDZ-a BiH da sebe predstavi kao pokretača evropskog puta BiH.
Međutim, vidimo da tu HDZ nema iskrene namere. Ni po ovome je pitanje, očigledno. Jer da su imali iskrene namere, sigurno bi da bi se dogovorili sa nama. Ali oni nisu htjeli nikakav dogovor, nego su na silu gurnuli taj zakon i znali su da takav način taj zakon ne može da prođe. Nijedan zakon ne može da takav način da prođe.
Nenad Grković, 30.6.2025.
Još jedan zakon o kojem su govorili bio je Prijedlog zakona o Sudu BiH, koji je predložio Predrag Kojović (Naša stranka). Za taj zakon 12. jula 2025. godine je glasalo ukupno 14 zastupnika, a pet zastupnika opozicije iz RS je bilo suzdržano što je i onemogućilo usvajanje ovog zakona u Predstavničkom domu.
Iako je Kojović očekivao podršku stranaka opozicije iz RS sa kojim je potpisao saradnju kroz “Platformu za mir, stabilizaciju, evropsku budućnost i ekonomski napredak BiH”, podršku zakonu dao je HDZ BiH čiji su zastupnici glasali za ovo zakonsko rješenje iako u parlamentarnoj proceduri, tačnije u Domu naroda imaju vlastiti prijedlog. Grković je naveo da je došlo do promjene u tekstu zakona u odnosu na ono što su oni dogovorili i da su zato ostali suzdržani.
Pa rekao sam maloprije, nas je to iznenadlo. Nismo očekivali u tom momentu. Vidjeli smo da se desila neka promjena i da nije isto kao u onom što smo mi dobili. Tako da, iz prostog razloga, bili smo suzdržani. Održali smo taj zakon, što bi se reklo, u životu. Nismo glasali protiv, ali taj nesporazum je, ja mislim, rješen.
Nenad Grković 30.6.2025.
Ipak, najavio je podršku Kojovićevom prijedlogu zakona, te ukoliko HDZ ostane dosljedan svom prvobitnom glasanju, ovaj zakon bi mogao biti usvojen u Predstavničkom domu PSBiH. O dva različita Prijedloga zakona o Sudu BiH Istinomjer je već pisao.
Iz navedenih izjava ove dvojice političkih aktera jasno je da postoje značajne razlike u stavovima o ključnim političkim pitanjima, uključujući imenovanje ministra sigurnosti, položaj hrvatskog naroda u BiH i izmjene Izbornog zakona. U ovom momentu Ćosić i Grković izgledaju više kao pripadnici suprotničkih stranaka nego stranaka koje bi trebale potpisati zajedničku saradnju. S obzirom na to da, gotovo dva mjeseca nakon poziva za zajedničku saradnju, nije zabilježen napredak u uspostavljanju dogovora, čini se da se očekivana koalicija neće realizovati bez dodatnih političkih dogovora i kompromisa.
(Istinomjer.ba)