Jedan od gostiju emisije “Plenum” emitovane na Federalnoj televiziji 20. novembra 2023. godine bio je delegat u Domu naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine Zdenko Ćosić (HDZ BiH), koji je tokom gostovanja komentarisao izlaznost glasača/ica na Općim izborima u BiH 2022. godine.
Ćosić je komentarisao rezultat kandidatkinje za članicu Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda Borjane Krišto te izjavio da su “svi hrvatski glasači dali glas Borjani Krišto”, kao i da je izlaznost bila u ravni drugih evropskih zemalja:
Šta ćemo s onima koji ne iziđu, na Goli otok poslati ili proglasiti nehrvatima? Pravo je sviju da iziđu ili ne iziđu. Izišlo je dostatan broj glasova da možemo se uspoređivati sa svim izlascima u Europi, možda i više. I zašto mi sad problematiziramo nešto što se nije dogodilo? Ja govorim o onome što se jeste dogodilo, da su svi hrvatski glasači dali glas Borjani Krišto…
Zdenko Ćosić, 20.11.2023.
Prema članu V Ustava Bosne i Hercegovine, Predsjedništvo Bosne i Hercegovine sastoji se od tri člana: jednog Bošnjaka i jednog Hrvata, koji se biraju neposredno s teritorije Federacije, te jednog Srbina, koji se bira neposredno s teritorije Republike Srpske.
Osim toga, prema članu 1.4 Izbornog zakona BiH, svaki državljanin BiH s navršenih 18 godina ima pravo da glasa, a da bi ostvario svoje biračko pravo, bh. državljanin mora biti upisan u Centralni birački spisak.
Ustav BiH, kao ni Izborni zakon BiH, u svojim odredbama nigdje ne propisuje izjašnjavanje birača/ica prema etničkoj ili nacionalnoj pripadnosti. U skladu s tim, nemoguće je utvrditi koliko je “hrvatskih glasača dalo glas Borjani Krišto”, kako je to Zdenko Ćosić konstatovao.
Što se tiče Ćosićeve tvrdnje da se izlaznost na izborima u BiH 2022. godine može upoređivati sa svim izlascima u Evropi, a “možda i više”, statistika Međunarodnog instituta za demokratiju i izbornu pomoć (IDEA) pokazuje da je na posljednjim parlamentarnim izborima u 44 evropske zemlje samo njih devet imalo manju izlaznost od one u BiH.
Izlaznost na Općim izborima u BiH 2022. godine iznosila je 51,45%. Manju procentualnu izlaznost imale su sljedeće evropske države: Ukrajina (49,2), Francuska (48,7), Moldavija (48,51), Litvanija (47,8), Hrvatska (46,9), Albanija (46,32), Švicarska (45,12), Bugarska (39,11) i Rumunija (31,84).
Najviša izlaznost zabilježena je u Luksemburgu (89,66), na Farskim Ostrvima (89,42), u Belgiji (88,38), na Malti (85,63) i u Švedskoj (84,21).
S obzirom na navedeno, tvrdnju Zdenka Ćosića da su “svi hrvatski glasači dali glas Borjani Krišto” Istinomjer ocjenjuje neutemeljenom.
(Istinomjer.ba)