Političari/ke u BiH godinama ne mogu postići dogovor o izmjenama Izbornog zakona kojim bi se riješilo pitanje izbora članova/ica Predsjedništva BiH i provele presude Evropskog suda za ljudska prava (ESLJP). Mnogi/e politički/e akteri/ke često proizvoljno koriste izraz “ustavan” ili “neustavan zakon” u kontekstu prijedloga izmjena Izbornog zakona, iako Ustavni sud BiH može odlučivati o ustavnosti zakona tek nakon što on bude usvojen.
Otkako je Hrvatska demokratska stranka Bosne i Hercegovine (HDZ BiH) tokom 2025. godine najavila upućivanje izmjena Izbornog zakona, političari iz različitih političkih stranaka ovaj prijedlog nazivaju ustavnim ili neustavnim.
Stav političara/ki iz HDZ-a BiH
Zastupnica u Parlamentarnoj skupštini BiH (PSBiH) Darijana Filipović u dnevniku Radio-televizije Herceg-Bosne 10. aprila 2025. godine govorila je o ustavnosti izmjena Izbornog zakona.
A izmjene Izbornog zakona su potpuno ustavne i potpuno utemeljene u Ustavu (…). Ne govorim ja to zato što je to moje mišljenje ni politički stav, nego se o tome vrlo jasno izjasnio Ustavni sud, jer je ova materija isto bila predmetom Prijedloga izmjena i dopuna zakona na koji je bošnjački klub povukao vitalni nacionalni interes, i tada je Ustavni sud dao svoju ocjenu da nikakav nacionalni interes Bošnjaka nije ugrožen.
Darijana Filipović, 10.4.2025.
Ovaj narativ u gostovanju na Federalnoj televiziji iznio je i njen stranački kolega, potpredsjednik Republike Srpske Davor Pranjić (HDZ BiH) 20. maja 2025. godine.
Mi smo dali Izborni zakon na sto da se o njemu razgovara. I postoje odluke Ustavnog suda da to nije neustavno, što određeni mediji tvrde.
Davor Pranjić, 20.5.2025.
Stav političara iz SDA, NiP-a i DF-a
Dijametralno suprotan stav, odnosno tvrdnje da je Prijedlog izmjena Izbornog zakona koji je predložio HDZ BiH neustavan, iznijeli su političari iz Stranke demokratske akcije (SDA), Naroda i prave (NiP) i Demokratske fronte (DF).
Delegat u Domu naroda Šefik Džaferović (SDA) 23. aprila 2025. godine je na pres-konferenciji o prijedlogu izmjena Izbornog zakona koji je predložio HDZ-a izjavio sljedeće:
Rekao sam to nekoliko puta, mislim, radi se o antiustavnom prijedlogu zakona koji ne respektuje ni odluke Evropskog suda za ljudska prava niti evropsku konvenciju, dakle, to je obaveza Bosne i Hercegovine da izmjeni Ustav, pa onda, poslije promjene Ustava, da izmjeni Izborni zakon…
Šefik Džaferović, 23.4.2025.
Ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković (NiP) također je kritikovao Prijedlog izmjena Izbornog zakona HDZ-a nakon sjednice Vijeća ministara BiH 12. maja 2025. godine.
Izvinite, komentar samo na ova tri zakona: ne može taj neustavni zakon, izborni zakon kako ga je predložio HDZ je NE-US-TA-VAN.
Elmedin Konaković, 12.5.2025.
U gostovanju na dnevniku Federalne televizije 15. maja 2025. godine zastupnik u PSBiH Milan Dunović (DF) pridružio se nizu političara koji su govorili o ustavnosti Prijedloga izmjene Izbornog zakona.
Jedini način da se ministri i pomoćnici ministara iz SNSD-a smijene i u Domu naroda jeste da SNSD na to pristane. Oni na to neće pristati, obaraće kvorum, jednu sjednicu obori SNSD, drugu sjednicu će oboriti HDZ, treću sjednicu će HDZ uputiti potpuno neustavan prijedlog izbornog zakona u parlamentarnu proceduru u Domu naroda da bi isprovocirali Klub Bošnjaka da napusti sjednicu i da kaže: “Vidite, mi ništa ne blokiramo, to radi Klub Bošnjaka”.
Milan Dunović, 15.5.2025.
Demanti iz Ustavnog suda BiH
Iz Ustavnog suda Bosne i Hercegovine o narativima da su prijedlozi zakona (ne)ustavni oglasili su se 19. maja 2025. godine, a nakon što je Zoran Krešić uputio upite Ustavnom sudu BiH, izdali su saopštenja i 20. i 21. maja 2025. godine.
U saopštenju od 21. maja 2025. godine Ustavni sud obavijestio je javnost da se nije bavio sadržajnom i suštinskom ocjenom ustavnosti prijedloga Izbornog zakona. Ustavni sud je posebno istakao da tek nakon usvajanja zakona, on može razmatrati njegovu ustavnost po zahtjevu.
Posebno je istaknuto da je ocjenjivanje da li je došlo do povrede vitalnog nacionalnog interesa drugačija nadležnost od nadležnosti za utvrđivanje ustavnosti zakona te da se ove nadležnosti ne smiju poistovjećivati.
S obzirom na to da izmjene Izbornog zakona o kojim su govorili/e brojni/e politički/e akteri/ke nisu usvojene u parlamentarnoj proceduri, o njihovoj (ne)ustavnosti Ustavni sud BiH nije mogao ni odlučivati.
(Istinomjer.ba)