Poluistina

Evropska komisija nije zahtijevala usaglašavanje svakog “evropskog zakona”

Iako svi zakoni važni za evropske integracije nisu dobili pozitivno mišljenje Evropske komisije, samo je jedan od njih poslan ponovno u parlamentarnu proceduru, uvažavajući preporuke.

Izvor: Youtube/FTV

Gostujući na Federalnoj televiziji sredinom maja 2025. godine, zastupnik u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine (PSBiH) Milan Dunović (DF) osvrnuo se na tzv. evropske zakone koji su usvajani u ovom zakonodavnom tijelu, ali i na mišljenja Evropske komisije (EK) o tim propisima.

Dunović: Svaki usvojeni evropski zakon je poslije vraćen na doradu. Za svaki usvojeni evropski zakon je naknadno Evropska komisija rekla: “Pa znate, nije ovo baš onako kako treba”.

Demić: Ali prije toga je iz Brisela stizalo zeleno svijetlo, svaki usvojeni evropski zakon je napisala, stizala zelena svjetla za sve te zakone, i oni su govorili da su zadovoljavajući.

Dunović: Da, međutim, naknadno, kada se uradi izvještaj Evropske komisije o napretku BiH na evropskom putu, onda se ti zakoni spomenu da oni nisu baš onako kako treba. Najeklatantniji primjer je Zakon o VSTV-u, u kom eksplicitno piše: “Ovaj zakon će za godinu biti usklađen”. Prošla je ta godina dana, nije usklađen.

Milan Dunović, 15.5.2025.

Istinomjer je u ovom tekstu provjerio činjenice o tzv. evropskim zakonima, to jeste o njih devet usvojenih tokom mandata 2022–2026, uzimajući u obzir da je poslanik Dunović u svom intervjuu stavio naglasak upravo na njih.

Tokom mandata 2022-2026, u PSBiH je usvojeno ukupno devet zakona važnih za evropske integracije u oblastima pravosuđa, bezbjednosti, ljudskih prava te poljoprivrede i trgovine (1, 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8, 9a, 9b).

Evropska komisija izdala je dva izvještaja o napretku BiH u evropskim integracijama tokom tekućeg mandata – za 2023. i 2024. godinu – u kojim se nalaze mišljenja o relevantnim zakonskim propisima.

U Izvještaju o BiH za 2023. godinu navedeno je da je usvajanjem Zakona o slobodi pristupa informacijama u BiH te izmjena i dopuna Zakona o ombudsmanu za ljudska prava ispunjen jedan od ključnih prioriteta. S druge strane, Evropska komisija istakla je mišljenje da je ostvaren ograničen napredak u provedbi preporuka usvajanjem Zakona o tržištu vina, s obzirom na to da PSBiH nije usvojila relevantne podzakonske akte. Iako su pohvaljeni napori na usvajanju Zakona o strancima, mišljenje EK je da postoje značajne slabosti u tom zakonskom aktu, koje još uvijek podrivaju pružanje neophodne pomoći.

Na inicijativu Vijeća ministara BiH, u decembru 2024. godine usvojeni su i Zakon o graničnoj kontroli te Zakon o zaštiti ličnih podataka, koji su razmatrani na preporuku Evropske komisije iz Izvještaja o BiH za 2024. godinu.

Usvajanjem zakonskog rješenja o sprečavanju sukoba interesa postignuta je veća usklađenost s evropskim standardima iako Evropska komisija smatra da još nije u potpunosti u skladu s evropskim akvisom. Pozitivno mišljenje dato je za Zakon o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti, koji je usvojen tokom 2024. godine.

Nacrt novog zakona o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću treba biti usklađen s privremenim mišljenjem Venecijanske komisije iz juna 2024. godine, kako je navedeno u Izvještaju EK, a Prijedlog zakona, u skladu s preporukama, nalazi se u parlamentarnoj proceduri PSBiH od marta 2025. godine te će se o njemu raspravljati krajem maja 2025. godine. Od ukupno devet usvojenih propisa važnih za evropske integracije, jedino je Zakon o VSTV-u, koji je prethodno dva puta usvajan u PSBiH (1, 2), usaglašen s preporukama Evropske komisije i kao takav upućivan u proceduru.

VMBiH nije uputio izmjene Zakona o VSTV-u koje su predviđene izmjenom usvojenom u julu 2024. godine, a kojom se propisuje uspostava odjela za provođenje postupka po izvještajima do kraja februara 2025. godine.

Evropska komisija u svojim izvještajima daje mišljenje na većinu propisa usvojenih tokom posmatranog perioda u Bosni i Hercegovini. Primjer takvog propisa je i Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o državnoj službi u institucijama BiH, koji ne nosi oznaku EI, to jeste ne smatra se propisom važnim za EU integracije, što se navodi i u obrazloženju izmjena i dopuna. Evropska komisija uključila je ovaj zakon u svom mišljenju o reformi javne uprave u BiH tokom 2024. godine.

Iako su vlasti u BiH poduzele određene aktivnosti kada je riječ o usvajanju tzv. evropskih zakona, mišljenja Evropske komisije o usvojenim propisima varirala su na osnovu usklađenosti s preporukama, ali i pravnom stečevinom Evropske unije. S obzirom na činjenicu da je samo jedan od devet “evropskih zakona” ponovno u parlamentarnoj proceduri, kao i da Evropska komisija nije dala negativno mišljenje na svaki od njih, tvrdnju Milana Dunovića Istinomjer ocjenjuje poluistinitom.

NAPOMENA 22. 5. 2025. godine:

Istinomjer je kontaktirao Milana Dunovića o ovoj temi, ali njegov je odgovor stigao nakon što je tekst objavljen 20. maja 2025. godine, koji možete pročitati ovdje. Istinomjer je 22. maja 2025. godine u ranije objavljenom tekstu dodao pojašnjenje o Zakonu o VSTV-u i sadržaju izvještaja Evropske komisije.

(Istinomjer.ba)

Pitajte Istinomjer!