Bez obzira što je predsjedavajući Vijeća ministara BiH Vjekoslav Bevanda, između ostalog i u svom ekspozeu, pitanje Budžeta institucija i međunarodnih obaveza BiH za 2012. godinu najavio kao prioritet u radu Vijeća ministara, u petak 30. marta ipak je donesena nova Odluka o privremenom finansiranju za slijedeća tri mjeseca ove godine. S obzirom da je Fiskalno vijeće BiH 14. marta usvojilo Globalni fiskalni okvir za period 2012.-2014. godine, otvorena je mogućnost za izradu državnog Budžeta za 2012. godinu. Ipak nezadovoljstvo planiranim budžetom izazvalo je burne reakcije kako političkih subjekata, tako i budžetskih korisnika, ponajviše bivših pripadnika Oružanih snaga BiH (OSBiH) koji već dvije sedmice noće pred zgradom Zajedničkih institucija BiH tražeći da se sredstva za njihove penzije osiguraju u budžetu. Na ovaj način nastavljena je rasprava o Budžetu BiH za 2012. godinu, a tim Istinomjera donosi pregled polemike o donošenju Budžeta za prošlu godinu kao i konsekvenci koje su iz toga proizašle.
Prema dogovoru Fiskalnog vijeća BiH Globalni fiskalni okvir za period 2012. – 2014. iznosi 950 miliona KM, a Uprava za indirektno oporezivanje će osigurati 750 miliona sa sa jedinstvenog računa. Upravo su manji prihodi od indirektnih poreza bili jedan od najvećih problema zbog kojeg još nije usvojen budžet BiH za ovu godinu, nego je donesena odluka o privremenom finansiranju za prva tri mjeseca.
Sulejman Tihić je već najavio da SDA neće podržati državni budžet u iznosu od 905 miliona KM, te je rekao da njegova stranka nije sudjelovala u dogovoru oko fiskalnog okvira.
“Rekao sam Lagumdžiji da SDA neće glasati za državni budžet od 950 miliona KM. Za SDA je neprihvatljivo da entitetski budžeti rastu, a da samo državni budžet stagnira, i to na razini od prije tri godine! To je neprihvatljivo, to vodi jačanju entiteta i slabljenju države, i SDA to nikada neće podržati”, rekao je Tihić za Slobodnu Bosnu, te dodao da ni taj iznos nije zagarantovan.
“Od indirektnih poreza obezbijedit će se svega 750 miliona KM, a niko ne zna kako ćemo obezbijediti još 200 miliona KM. Jučer sam o tome u Banjoj Luci razgovarao i s ministrom finansija Nikolom Špirićem, koji mi je rekao “ne brini se, nekako ćemo se snaći za 200 miliona”. Kako ćemo se snaći?”, kaže Tihić.
Nedavna Odluka o privremenom finansiranju za naredna tri mjeseca ove godine predviđa sredstva u iznosu 226,25 miliona KM, a Vijeće ministara BiH se obvezalo da će u budžet za 2012. uvrstiti sredstva kojima će otpuštenim pripadicima OSBiH biti isplaćene penzije, saglasno zakonu, u razdoblju od dana stupanja na snagu ovog zakona zaključno s 31. martom 2012. Bivšim pripadnicima OSBiH za neisplaćene penzije država duguje 29 milijuna KM.
U prošloj godini BiH je preživjela na odlukama o privremenom finansiranju, s obzirom da je Budžet za 2011. godinu zvanično usvojen u PS BiH tek 31. decembra, ali ni tu nije bio kraj priči o finansiranju institucija BiH obzirom da su u samoj proceduri zabilježene brojne nepravilnosti.
Odluka o privremenom finansiranju za prva tri mjeseca 2012. godine usvojena je od Vijeća ministara također 31. decembra 2011. godine, ali s obzirom da Zakon o budžetu državnih institucija i međunarodnih obaveza BiH za 2011. godinu, bez kojeg nije bilo moguće donijeti ovu odluku, nije objavljen u Službenom glasniku BiH do sredine februara, taj budžet nije bio zakonski operativan.
Uprkos toj činjenici tadašnji predsjedavajući Vijeća ministara na odlasku, Nikola Špirić, je Upravi za indirektno oporezivanje 11. januara poslao tumačenje kako je odobrenim budžetom potvrđeno da prihodi od indirektnih poreza za finansiranje institucija u BiH u 2011. godini iznose 689 miliona KM.
UIO je inače ranije zatražila pojašnjenje odluke o privremenom finansiranju institucija i međunarodnih obaveza BiH za januar 2012, jer da iz informacije iz Službenog glasnika od 10. januara nije bilo jasno koliko sredstava sa računa treba izdvojiti za finansiranje državnih institucija. U skladu sa Špirićevim tumačenjem UIOBiH je napravio raspodjelu prihoda od indirektnih poreza u iznosu od 190 miliona koliko je skupljeno od početka 2012. godine na jedinstvenom računu ove institucije.
Zamjenik ministra finansija i trezora BiH, Fuad Kasumović tada je izjavio kako je Špirić ovim potezom napravio “grubo kršenje Ustava i zakona” te da će zbog toga “ako niko od nadležnih institucija to ne učini lično protiv njega podnijeti krivičnu prijavu Tužilaštvu BiH” – na koju još uvijek čekamo.
Nikola Špirić blokadu finansiranja državnih institucija, zbog činjenice da budžet za 2011. nije bio objavljen u „Službenom listu BiH“, ocijenio je potpuno nepotrebnom.
“Bilo je suviše političke histerije. Naravno, institucije zadužene za reviziju institucija radit će svoj posao te će, ako se pokaže da su neke stvari urađene mimo procedura, u skladu s tim utvrditi i odgovornost”, rekao je Špirić.
U polemiku se početkom februara uključio i član Predsjedništva BiH Nebojša Radmanović koji je optužio odlazeću garnituru u Ministarstvu finansija, ministra Dragana Vrankića i njegovog zamjenika Fuada Kasumovića, da su zbog svojih hirova blokirali isplatu plata budžetskim korisnicima iz zajedničkih organa za januar.
Nakon brojnih peripetija i međusobnih optužbi na relaciji Ministarstvo finansija (u tehničkom mandatu) – Predsjedništvo BiH, novoformirano Vijeće ministara je na prvoj održanoj sjednici 13. februara utvrdilo Nacrt zakona o budžetu institucija Bosne i Hercegovine i međunarodnih obaveza Bosne i Hercegovine za 2011. godinu u iznosu od 1.245.815.493 KM. S obzirom da na usvajanje nije došao nikakav prijedlog Budžeta iz Predsjedništva, Kolegij Predstavničkog doma na sjednici održanoj 14.02.2012, jednoglasno je donio odluku da dobijeni Prijedlog Zakona o budžetu institucija BiH i međunarodnih obaveza BiH za 2011. godinu uputi u „Službeni glasnik BiH“.
Iz cijele ove situacije proizašla je činjenica da budžetski korisnici u 2012. godini nisu ostvarili primanja do sredine februara.
Nedavno usvajanje Globalnog fiskalnog okvira za period 2012.-2014. stvorilo je pretpostavke da BiH ove godine dobije budžet, no prema riječima zamjenika ministra finansija Fuada Kasumovića, zaključci Fiskalnog vijeća su protivni interesima Bosne i Hercegovine. Kasumović je u petak 16. marta pozvao predsjedavajućeg Vijeća ministara Vjekoslava Bevandu da ne potpiše zaključke vijeća, obzirom da oni prema njegovim riječima nisu u skladu sa Zakonom o Fiskalnom vijeću.
Naime, budžetski okvir koji je utvrdilo Fiskalno vijeće iznosi 950 miliona KM što je, kako smatra Kasumović, vraćanje na nivo iz 2008. godine, kada je BiH imala 15 institucija manje nego danas.
Kasumović smatra da je usvajanjem fiskalnog okvira samo za nivo države prekršen Zakon o fiskalnom vijeću,s obzirom da on predviđa usvajanje Globalnog fiskalnog okvira i bilansa politika i za entitete, kao i za distrikt Brčko. Također, Kasumović upozorava na činjenicu da Fiskalno vijeće nije smjelo donijeti odluku o zamrzavanju izdvajanja sa jedinstvenog računa UIO na tri godine, jer je Zakonom propisano da se globalni okvir fiskalnog bilansa i politika revidira svake godine.
Ako se na cijelu priču dodaju i bivši pripadnici OSBiH, ali i drugi nezadovoljni korisnici kojih će sigurno biti, iz svega navedenog stiče se dojam da će polemika i o ovogodišnjem Budžetu potrajati, a nova Odluka o privremenom finansiranju to i potvrđuje. Kroz ove rasprave u prvi plan isplivali su interesi entiteta na uštrb države, s obzirom da je budžet FBiH u odnosu na 2008. godinu uvećan za 200 miliona KM, a budžet RS-a u istom periodu za čak 325 miliona KM.
(Istinomjer.ba)