Bosna i Hercegovina postojala je i prije referenduma i Dejtonskog sporazuma

Predsjednik HSS-a i član Predsjedništva HNS-a Mario Karamatić, gostujući u programu Radio-televizije Herceg-Bosne, komentirao je aktualnu političku situaciju u Bosni i Hercegovini. Tom prilikom osvrnuo se na manifestaciju održanu povodom 78. godišnjice oslobođenja Mostara od fašizma u Drugom svjetskom ratu, koju je organizirala Udruga antifašista i boraca narodno-oslobodilačkog rata, na neistinite tvrdnje u pogledu statusa Bosne i Hercegovine u SFRJ i na to kada je “nastala” Bosna i Hercegovina.

Upitan da prokomentira izjavu jednog od organizatora, koji je ustvrdio “da nije bilo ZAVNOBiH-a u Mrkonjić-Gradu, danas ne bi bilo ni Bosne i Hercegovine”, Karamatić je rekao:

Pa bilo bi dobro da je taj gospodin i svi koji razmišljaju na taj način razumiju da nema više ni Jugoslavije. ZAVNOBiH je udario temelje tadašnje Bosne i Hercegovine, koja je bila ništa u Jugoslaviji. Današnja Bosna i Hercegovina je nastala na referendumu ‘91 godine, nije nastala na ZAVNOBiH-u, to je čisto krivotvorenje povijesti. Današnja Bosna i Hercegovina je nastala Dejtonskim mirovinskim sporazumom, prije toga Federacija je nastala Vašingtonskim mirovinskim sporazumom. Tako da mi sa ZAVNOBiH-om imamo otprilike doticaja ko i s poveljom kralja Tvrtka, znači to je neka daleka povijest, neka druga vremena. Sada, pozivati se na to, u današnje vrijeme, po meni je, u najmanju ruku, debilno.

Mario Karamatić, 12.2.2023.

Ustav SFRJ i Prvo zasjedanje ZAVNOBiH-a

U kontekstu Karamatićeve tvrdnje da je Bosna i Hercegovina “bila ništa u Jugoslaviji”, podsjećamo, prije svega, na Ustav SFRJ iz 1974. godine. U uvodnom dijelu spomenutog ustava navodi se da narodi Jugoslavije “polazeći od prava svakog naroda na samoopredeljenje, uključujući i pravo na otcepljenje, na osnovu svoje slobodno izražene volje u zajedničkoj borbi svih naroda i narodnosti u narodnooslobodilačkom ratu i socijalističkoj revoluciji, a u skladu sa svojim istorijskim težnjama (…) ujedinili su se u saveznu republiku slobodnih i ravnopravnih naroda i narodnosti i stvorili socijalističku federativnu zajednicu radnih ljudi — Socijalističku Federativnu Republiku Jugoslaviju”.

I na osnovu prva tri člana Ustava SFRJ jasno je da je Bosna i Hercegovina imala ravnopravan status s ostalim republikama. U prvom članu navodi se da je SFRJ “savezna država kao državna zajednica dobrovoljno ujedinjenih naroda i njihovih socijalističkih republika”, dok je u Članu 2. Ustava Bosna i Hercegovina definirana kao jedna od republika koje sačinjavaju SFRJ. Član 3. Ustava SFRJ iz 1974. godine definira socijalističku republiku:

Član 3.

Socijalistička republika je država zasnovana na suverenosti naroda i na vlasti i samoupravljanju radničke klase i svih radnih ljudi, i socijalistička samoupravna demokratska zajednica radnih ljudi i građana i ravnopravnih naroda i narodnosti.

Ustav SFRJ

Podsjećamo, na Prvom zasjedanju ZAVNOBiH-a, održanom u Mrkonjić-Gradu 25. i 26. novembra 1943. godine, usvojena je rezolucija u kojoj je izražena volja delegata da Bosna i Hercegovina bude uspostavljena u obliku federalne državne jedinice koja je ravnopravna drugim državama u Jugoslaviji. Status Bosne i Hercegovine kao federalne državne jedinice potvrđen je odlukama Drugog zasjedanja AVNOJ-a 29. novembra 1943. godine u Jajcu.

Više o prvom zasjedanju ZAVNOBiH-a i njegovom značaju za Bosnu i Hercegovinu možete pročitati u Istinomjerovoj analizi Dan državnosti kao povod za negiranje državnosti Bosne i Hercegovine.

Referendum za nezavisnost i Ustav BiH

Dejtonskim mirovnim sporazumom iz 1995. godine BiH je ustrojena kao država tri konstitutivna naroda i ostalih te dva entiteta – Federacije BiH i Republike Srpske – čime su potvrđeni kontinuitet postojanja, suverenitet, teritorijalni integritet i nezavisnost Bosne i Hercegovine kao države.

Karamatićevu tvrdnju da je Bosna i Hercegovina nastala potpisivanjem Dejtonskog mirovnog sporazuma demantuje i prvi član Ustava Bosne i Hercegovine:

Republika Bosna i Hercegovina, čije je zvanično ime od sada “Bosna i Hercegovina”, nastavlja svoje pravno postojanje po međunarodnom pravu kao država, sa unutrašnjom strukturom modificiranom ovim Ustavom, i sa postojećim međunarodno priznatim granicama. Ona ostaje država članica Ujedinjenih naroda i može kao Bosna i Hercegovina zadržati članstvo ili zatražiti prijem u organizacijama unutar sistema Ujedinjenih naroda, kao i u drugim međunarodnim organizacijama.

Ustav BiH

Što se tiče Karamatićeve tvrdnje da je Bosna i Hercegovina “nastala na referendumu ‘91 godine”, podsjećamo, prije svega, da referendum za nezavisnost Bosne i Hercegovine nije održan 1991. godine, kako je ustvrdio Karamatić, već 29.2. i 1.3.1992. godine.

Nakon što je na referendumu 99,44% građana/ki Bosne i Hercegovine glasalo “za suverenu i nezavisnu Bosnu i Hercegovine, državu ravnopravnih građana, naroda Bosne i Hercegovine – Muslimana, Srba, Hrvata i pripadnika drugih naroda koji u njoj žive”, Evropska zajednica i države članice su na sjednici održanoj u Luksemburgu 6.4.1992. godine priznale državnopravni subjektivitet Bosne i Hercegovine, njen teritorijalni integritet i političku nezavisnost. Bosna i Hercegovina je 22.5.1992. godine postala članica Ujedinjenih naroda.

Podsjećamo, Istinomjer je i ranije ocjenjivao tvrdnje političkih aktera/ki o tome da je BiH “nastala spajanjem dvije države”, da je nastala “na osnovu Dejtonskog mirovnog sporazuma” ili da je “dejtonska tvorevina” [1, 2, 3, 4].

S obzirom na to da historijske činjenice, Ustav SFRJ i Ustav BiH demantuju tvrdnje lidera HSS-a Maria Karamatića da je “Bosna i Hercegovina bila ništa u Jugoslaviji” i da je “Bosna i Hercegovina nastala potpisivanjem Dejtonskog mirovnog sporazuma”, Istinomjer njegove tvrdnje ocjenjuje neistinitim.

(Istinomjer.ba)