Gostujući u Dnevniku D Federalne televizije 12.1.2023. godine, predsjednik SDP-a BiH komentarisao je sporazum s HDZ-om BiH i SNSD-om, formiranje vlasti te odnose u Osmorci.
Voditeljica Dnevnika zatražila je od Nikšića da prokomentariše i NATO put Bosne i Hercegovine nakon kritika koje su SDP-u i njemu uputili Demokratska fronta (DF) i član Predsjedništva BiH Željko Komšić:
DF, SDA potpisali su sporazum u kome su odustali od onoga što stoji u Zakonu o odbrani, gdje stoji da BiH želi biti članica NATO-a. I oni su se dogovorili i potpisali sa SNSD-om sporazum, akcioni nacionalni plan, kako se već to zove, pristajući na to da ćemo sarađivati sa NATO-om, pri čemu je onda vrlo jasno gospodin Izetbegović izašao i rek’o, znate šta, ako Republika Srpska ne želi da idemo u NATO, mi nećemo ići u NATO dok se to ne desi.
Nermin Nikšić, 12.1.2023.
Podsjetimo, u članu 84. Zakona o odbrani Bosne i Hercegovine jasno je definisana opredijeljenost BiH i aktivnosti za prijem u NATO savez:
Parlamentarna skupština, Vijeće ministara Bosne i Hercegovine, Predsjedništvo, te svi subjekti odbrane, u okviru vlastite ustavne i zakonske nadležnosti, provesti potrebne aktivnosti za prijem Bosne i Hercegovine u članstvo NATO-a.
Ovaj zakon usvojen je u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine (PD PSBiH) na sjednici održanoj 28. septembra 2005. godine te na sjednici Doma naroda PSBiH održanoj 5. oktobra 2005. godine.
U junu 2009. godine Predsjedništvo BiH usvojilo je zaključak o upućivanju formalnog zahtjeva Bosne i Hercegovine za Akcioni plan za članstvo u NATO (MAP). Kako se navodi u saopštenju nakon održane sjednice, “usvojen je tekst pisma koje će predsjedavajući Predsjedništva BiH Nebojša Radmanović uputiti generalnom sekretaru NATO-a Jaapu de Hoop Schefferu”.
Iznad svega, podvukli smo našu želju da postanemo punopravna članica NATO, što je od strateške važnosti za Bosnu i Hercegovinu. (…) U skladu sa navedenim, sa našim ostvarenjima i ambicijama, ovim putem podnosim formalni zahtjev Bosne i Hercegovine za Akcioni plan za članstvo. Dalji napredak prema članstvu u NATO je krucijalno važan za Bosnu i Hercegovinu. Također, trebao bi poslužiti promociji NATO strateških ciljeva i doprinijeti bezbjednosti i stabilnosti cijelog evro-atlantskog prostora i naročito regiona Jugoistočne Evrope. (…) Veoma smo zadovoljni uspjehom naših prijatelja i susjeda, Republike Albanije i Republike Hrvatske, i vjerujemo da je pravo vrijeme da i mi slijedimo njihov put.
Nebojša Radmanović, 10.6.2009.
Nekoliko mjeseci kasnije, u oktobru 2009. godine, tadašnji predsjedavajući Predsjedništva BiH Željko Komšić u Briselu je zvanično predao zahtjev Bosne i Hercegovine za Akcioni plan za članstvo u NATO savezu.
U aprilu 2010. godine, na samitu NATO-a u Talinu, pred Bosnu i Hercegovinu postavljeni su uslovi koji su trebali biti ispunjeni da bi se aktivirao Akcioni plan za članstvo. Uslovi su se odnosili na knjiženje perspektivne vojne imovine na državu Bosnu i Hercegovinu.
Iako spomenuti uslovi nisu u potpunosti bili ispunjeni, generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg 5. decembra 2018. godine obavijestio je javnost da je Bosna i Hercegovina dobila zeleno svjetlo za Akcioni plan za članstvo u NATO.
Ubrzo nakon toga na zvaničnoj stranici NATO-a našla se obavijest da je, pored Sjeverne Makedonije, i Bosna i Hercegovina učesnica MAP-a.
Akcioni plan za članstvo (MAP) je NATO-ov program savjeta, pomoći i praktične podrške prilagođen pojedinačnim potrebama zemalja koje se žele pridružiti savezu. Učešće u MAP-u ne prejudicira bilo kakvu odluku Saveza o budućem članstvu. Trenutni učesnici su Bosna i Hercegovina i Republika Sjeverna Makedonija.
NATO, 18.2.2019.
Na stranici Alijanse se u dijelu koji govori o trenutnim odnosima Bosne i Hercegovine i NATO saveza (od 12.7.2022. godine) na samom početku također naglašava da “Bosna i Hercegovina teži ulasku u NATO te da su podrška demokratskim, institucionalnim, reformama sektora sigurnosti i odbrane ključni fokus saradnje”.
Pored ostalog, kao što smo na Istinomjeru već ranije pisali u analizi “BiH je aktivirala MAP putem Programa reformi BiH”, kada se radi o MAP-u, potvrđuje se da je saradnja u okviru MAP-a strukturirana kroz Program reformi BiH.
U okviru Akcionog plana za članstvo, saradnja zemlje sa NATO-om strukturirana je kroz Program reformi Bosne i Hercegovine. Ovaj reformski program ističe reforme koje vlada namjerava da preduzme i olakšava pružanje podrške NATO-a tim naporima.
NATO, 12.7.2022.
BiH je ponudu za Akcioni plan za članstvo u NATO-u dobila nakon što su ministri vanjskih poslova zemalja članica NATO-a krajem 2018. godine odobrili slanje prvog Godišnjeg nacionalnog programa (ANP).
Nakon toga, krajem 2019. godine, Predsjedništvo Bosne i Hercegovine usvojilo je Program reformi BiH i donijelo odluku da će, kao obavezu preuzetu u okviru MAP-a, u NATO sjedište u Briselu dostaviti dokument “Program reformi Bosne i Hercegovine” u roku od jednog dana nakon što Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH potvrdi imenovanje predsjedavajućeg i ministara Vijeća ministara BiH. Nakon što je Predsjedništvo BiH imenovalo Zorana Tegeltiju za predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH, njegov izbor potvrdio je i Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH, nakon čega je uslijedilo slanje Programa reformi u sjedište NATO-a.
Ministar odbrane BiH Sifet Podžić je krajem 2020. godine istakao i da je, “pored specifičnih uvjeta funkcionisanja uzrokovanih pandemijom Covid-19 i limitiranog budžeta, više od 70% obaveza iz Programa reformi BiH za 2020. godinu ispunjeno”.
Vijeće ministara je na sjednici održanoj krajem februara 2021. godine usvojilo dokument “Realizacija Programa reformi Bosne i Hercegovine 2019–2020“, zaduživši Ministarstvo vanjskih poslova da cjelovit dokument dostavi Predsjedništvu BiH i da ga proslijedi u sjedište NATO-a u Briselu.
Prijedlog programa reformi Bosne i Hercegovine 2021. zvanično je objavljen na platformi eKonsultacije 4.5.2021. godine, no tada, zbog odluke funkcionera/ki iz entiteta Republika Srpska da blokiraju rad institucija Bosne i Hercegovine nakon što je bivši visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko donio odluku o proširenju Krivičnog zakona, kojim se, između ostalog, zabranjuje negiranje genocida, nije usvojen.
Nakon sjednice Komisije za saradnju s NATO-om, krajem marta 2022. godine saopšteno je da je usaglašeno da će se “metodologija pripreme prvog nacrta ovog dokumenta odvijati po istoj dinamici kao i za Program reformi 2021, odnosno da će sve institucije uključene u rad Komisije ažurirati i dostaviti svoje priloge do kraja maja, nakon čega bi na narednoj sjednici Komisija utvrdila konačan prijedlog Programa reformi 2022”.
Potvrda da Bosna i Hercegovina trenutno učestvuje u MAP-u navedena je i na zvaničnoj stranici Alijanse početkom oktobra 2022. godine.
Na 57. sjednici Vijeća ministara BiH, održanoj 9.11.2022. godine, ovo tijelo je na prijedlog Povjerenstva za saradnju s NATO-om usvojilo programe reformi Bosne i Hercegovine za 2022. i 2021. godinu, što je tokom svoje posjete Bosni i Hercegovini pozdravio i zamjenik pomoćnika generalnog sekretara NATO-a za politička pitanja i sigurnosnu politiku Javier Colomina.
U Bosni i Hercegovini, gospodin Colomina je pozdravio usvajanje Programa reformi za 2021. i 2022. od strane Vijeća ministara zemlje, s ciljem jačanja saradnje sa Alijansom. (…) Također je naglasio važnost kontinuiranih napora za pomicanje reformi naprijed, za dobrobit svih ljudi u Bosni i Hercegovini.
NATO, 14.11.2022.
I ranije je, u julu 2022. godine, na službenoj stranici NATO saveza istaknuto da “Bosna i Hercegovina treba nastaviti provoditi demokratske i odbrambene reforme kako bi ispunila svoje NATO i EU aspiracije i postala dobro funkcionirajuća nezavisna demokratska država”.
S druge strane, gostujući u emisiji “Pečat” krajem oktobra 2019. godine, predsjednik SDA Bakir Izetbegović jeste izjavio da se neće ići ka članstvu u NATO savezu ako Srbi i Republika Srpska nisu za to.
Izetbegović: Dakle, u ovoj zemlji niko nikome ništa više nametati neće. Kada su Srbi u pitanju i Republika Srpska, ako neće u NATO, neće se ići u NATO. To vam ja kažem u kameru.
Voditelj: Dakle, znači nema slanja ANP-a u Brisel kao uslov?
Izetbegović: Nema članstva u NATO, a slanja ANP-a mora biti, jer je to provedba ranije usvojenih zakona i strategija.
Bakir Izetbegović, 31.10.2019.
S obzirom na to da predsjednik SDA Bakir Izetbegović jeste izjavio da se neće ići ka članstvu u NATO savezu ako Republika Srpska to ne želi, ali da SDA i DF nisu potpisali sporazum u kojem su odustali od onoga što stoji u Zakonu o odbrani, Istinomjer navedenu tvrdnju Nermina Nikšića ocjenjuje poluistinitom.
(Istinomjer.ba)