U protekloj sedmici pisali smo o (ne)mogućim kombinacijama za formiranje vlasti kroz prizmu stavova stranačkih lidera koje su iznosili u javnosti. U fokusu Istinomjera bili su energenti plin i pelet, a najava Milorada Dodika da će se u Republici Srpskoj pristupiti kreiranju zakona kojima bi se kleveta vratila u entitetski Krivični zakon bila je povod za konsultacije s pravnim ekspertima o eventualnom utjecaju na slobodu govora.
Početkom prošle sedmice bavili smo se izjavama predsjednika političkih stranaka o mogućim postizbornim koalicijama, kao i obećanjima o tome s kim neće koalirati. Da li su izjave date prije izbora i u toku predizborne kampanje iste kao one koje su lideri davali poslije izbora pročitajte u analizi “Ko s kim hoće, a ko s kim neće u vlast”.
Izvjestitelj njemačkog SPD-a u Vanjskopolitičkom odboru Bundestaga Adis Ahmetović govorio je o izbornim rezultatima za FACE TV te se posebno osvrnuo na rezultate izbora za Narodnu skupštinu Republike Srpske. Njegova tvrdnja da je “prvi put pro-BiH, pro-EU i pro-NATO opozicija dobila toliko puno glasova” ocijenjena je neistinitom.
Gostujući u emisiji “Dan uživo” televizije N1 12. oktobra 2022. godine, Mirko Šarović je izjavio da je njegov mandat predsjednika stranke na raspolaganju ukoliko se konstatuje loš izborni rezultat stranke. Na sjednici Predsjedništva SDS-a 3. novembra 2022. godine Šarović je podnio ostavku, što je ocijenjeno dosljednim.
Po jednu istinu zabilježili su potpredsjednica PDP-a Jelena Trivić i potpredsjednik PDP-a Igor Crnadak. Istinitom je ocijenjena konstatacija Trivić da 70% izvoza iz RS ide u EU, kao i tvrdnja Crnadka da izdaci za otplatu dugova u Republici Srpskoj iznose oko milijardu KM.
Ispunjen je jedan dio obećanja Milorada Dodika da će do kraja 2022. godine biti usvojen budžet za narednu godinu, te imenovana nova Vlada RS. Na 37. posebnoj sjednici Narodne skupštine Republike Srpske, po hitnom postupku, usvojen je budžet Republike Srpske za 2023. godinu. Zanimljivo je spomenuti da je budžet usvojio stari saziv NSRS, a da je Milorad Dodik u trenutku donošenja budžeta još uvijek bio član Predsjedništva BiH.
Portparol Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Radovan Kovačević bio je gost Jutarnjeg programa na RTRS, gdje je, između ostalog, rekao da BDP Republike Srpske iz kvartala u kvartal bilježi značajan rast. Ta tvrdnja ocijenjena je neistinitom jer je tokom 2009, 2012. i 2020. godine u RS zabilježena negativna stopa realnog rasta BDP-a.
Istinomjer se bavio i najavom Milorada Dodika da će se u Republici Srpskoj pristupiti kreiranju zakona kojima bi se, između ostalog, spriječilo širenje dezinformacija, ali i vratila kleveta u entitetski Krivični zakon. Nedugo nakon Dodikove najave još uvijek aktuelna predsjednica RS Željka Cvijanović javnosti je pojasnila da će zakon o sprečavanju širenja lažnih vijesti biti rezultat stručnog pristupa toj oblasti i da će biti urađen po uzoru na rješenja u velikom broju zemalja članica EU. Tim povodom razgovarali smo s pravnim ekspertima Adnanom Kadribašićem i Kasimom Trnkom o mogućim posljedicama uvođenja ovakve legislative. Kakvi su njihovi pogledi na najavljena zakonska rješenja te kako je EU legislativa uređena na tom polju čitajte u analizi “Da li najavljena zakonska rješenja u RS mogu ugroziti slobodu govora?”
U analizama “Cijena plina raste, subvencije vlasti ne” i “Dok cijena peleta raste, zabrana izvoza i dalje na snazi” bavili smo se sve većom cijenom energenata koji se koriste za grijanje.
Što se tiče prirodnog gasa, u posljednjoj godini cijena koju domaćinstva plaćaju u Kantonu Sarajevo porasla je za 61,2%. Posljedično, rasla je i cijena centralnog grijanja u Sarajevu. O subvencijama koje bi građanima/kama olakšale plaćanje još uvijek nema govora.
S druge strane, ni s peletom situacija nije bolja. Prema tvrdnji ministra za vanjsku trgovinu i ekonomske odnose Staše Košarca, u odnosu na prošlu godinu pelet je u BiH poskupio 155%, a izvoz je povećan za 78%. To je bio razlog da Vijeće ministara BiH donese odluku o privremenoj zabrani izvoza oblovine, peleta i ogrjevnog drveta, koja je krajem oktobra produžena do 31. januara 2023. godine. U analizi čitajte koji su mogući ishodi takve odluke, kako su države u okruženju pokušale riješiti isti problem te šta kažu proizvođači na ovakve odluke Vijeća ministara.
I na kraju, u rubriku Nevjerovatno ali Istinomjer “upisao se” i Goran Čerkez izjavom o mentalnom zdravlju.
U narednim danima Istinomjer će se baviti temom mentalnog zdravlja i pitanjem da li su građani i građanke BiH zaista “razvili neke faktore otpornosti” zbog činjenice da dugi niz godina žive “u nekakvoj političkoj, socijalnoj, ekonomskoj nesigurnosti”.
(Istinomjer.ba)