Gostujući u programu RTV Herceg-Bosna, predsjednik Hrvatske republikanske stranke Slaven Raguž govorio je, između ostalog, o mnogim aktuelnim političkim temama te je spomenuo i izvještaj Transparency Internationala o Indeksu percepcije korupcije.
Današnja informacija da je BiH po percepciji korupcije zadnja u Europi, a mjesto dijeli sa pojedinim tamo afričkim državama iz saharske regije.
Slaven Raguž, 25.1.2022.
U izvještaju Transparency Internationala za 2021. godinu, BiH je po Indeksu percepcije korupcije treća najlošija zemlja u Evropi, sa ocjenom 35, na skali od 0 do 100, što je ukupno pozicionira na 110. mjesto od 180 zemalja u svijetu. Lošiji rezultat od evropskih zemalja imaju samo Ukrajina i Rusija. Indeks percepcije korupcije u Ukrajini iznosi 32, a u Rusiji 29. Osim BiH, ocjenu 35 imaju i Albanija, Malavi, Mongolija i Tajland, dok su niže ocjene dobili El Salvador, Sierra Leone, Egipat, Nepal, Filipini itd.
Od zemalja koje dijele mjesto sa našom zemljom na ovoj listi samo je Malavi afrička država, a ni ona ne spada u zemlje saharske regije, nego se nalazi mnogo južnije, između Mozambika, Tanzanije i Zambije. Kako je navedeno iz Transparency Internationala BiH, ocjena za našu zemlju ista je kao i prošle godine i najlošija je u posljednjoj deceniji, jer, za razliku od zemalja okruženja, nije ostvarila nikakav napredak na polju borbe protiv korupcije.
Prema ranijim izvještajima iste organizacije, Indeks percepcije korupcije u BiH kretao se od ocjene 42 za 2012. i 2013. godinu do ocjene 38, koja je zabilježena 2018. godine.
Od zemalja regije, Srbija ima istu ocjenu kao i prošle godine – 38 od 100 poena, što je, prema podacima organizacije Transparentnost Srbija, najlošiji rezultat u proteklih deset godina. Hrvatska je također zabilježila isti rezultat kao i prethodne dvije godine, odnosno 47 bodova, i zauzela je 63. mjesto, pa je, prema onome što su objavili iz Transparency Internationala u ovoj državi, Hrvatska među najkorumpiranijim državama u EU.
Albanija je 2012. godine imala 33 boda, dok je 2015. i 2020 imala 36 bodova, a prošlu godinu završili su padom za jedno mjesto. Sjeverna Makedonija je 2012. godine imala 43 boda, dok je 2015. godine imala 42. U 2020. godini, ova zemlja je imala 35 bodova, a tokom prošle godine, zabilježili su rast na 39 bodova. Kosovo je 2012. godine imalo 34 boda, tri godine kasnije 33, a 2020. godine 36 bodova. U prošloj godini, Kosovo je imalo 39 bodova.
Kompletan izvještaj za 2021. godinu možete pogledati na sljedećem linku.
Osim o Indeksu percepcije korupcije, Raguž je govorio i o visokom predstavniku u BiH Christianu Schmidtu, za kojeg je ustvrdio da nije visoki predstavnik zbog načina na koji je izabran.
On nije izabrani visoki predstavnik sukladno Aneksu 10 Dejtonskog mirovnog sporazuma. Ne radi se tu priznajem ga ja ili ne priznajem. On objektivno nije visoki predstavnik. (…) Mogu oni razgovarati, ali zašto Christian Schwarz-Schilling nije donosio bilo kakve bonske ovlasti, prijetio je, ali nije donosio nikakve bonske ovlasti. Zašto? Zato što i on nije ratificiran u Vijeću sigurnosti UN-a, jednako kao i Schmidt.”
Slaven Raguž, 25.1.2022.
U Aneksu 10 Dejtonskog mirovnog sporazuma, u pogledu imenovanja visokog predstavnika, navedeno je sljedeće:
Zbog kompleksnosti s kojima su suočene, Strane zahtijevaju postavljanje Visokoga povjerenika, koji će biti imenovan u skladu s relevantnim rezolucijama Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda, kako bi stranama olakšao napore, pokrenuo i, ako je prikladno, usklađivao aktivnosti organizacija i agencija koje su angažirane u civilnom aspektu mirovnoga rješenja na taj način što će provoditi zadaće povjerene rezolucijom Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda, kako je navedeno u daljnjem tekstu.
Aneks 10 Dejtonskog mirovnog sporazuma
Dakle, u Aneksu jasno stoji da strane zahtijevaju postavljanje visokog predstavnika kao institucije koja je predviđena Dejtonskim sporazumom, a ne da strane mogu utjecati na bilo koji način na njegovo imenovanje nakon što mirovni sporazum stupi na snagu. Pored toga, Aneks 10 ne navodi da imenovanje bilo kojeg visokog predstavnika vrši Vijeće sigurnosti, već da visoki predstavnik provodi “zadaće povjerene važećom rezolucijom Vijeća sigurnosti”.
Istinomjer je u ranijoj analizi, Koliko su utemeljene tvrdnje o “nelegitimnosti” izbora novog visokog predstavnika, detaljno obrazložio način imenovanja Schmidta za visokog predstavnika u BiH. Naime, ambasadori zemalja članica Upravnog odbora PIC-a su krajem maja 2021. godine službeno imenovali Christiana Schmidta za visokog predstavnika u BiH, nakon što ga je za to mjesto kandidirala Njemačka.
Tačni su navodi Raguža o imenovanju Christiana Schwarz-Schillinga za visokog predstavnika.
Naime, tada je odlazeći visoki predstavnik Paddy Ashdown pisanim putem informisao generalnog sekretara UN-a da će Schwarz-Schilling od 31. januara 2006. godine obnašati ovu funkciju te, kako je obaviješten, “da bi ovu informaciju trebalo proslijediti Vijeću sigurnosti na razmatranje i moguće postizanje dogovora”.
Također, ni prvog vršioca ove funkcije Carla Bildta nije imenovalo Vijeće sigurnosti UN-a, te ne postoji veza između korištenja bonskih ovlasti i izbora visokih predstavnika koji su na tu funkciju svi imenovani u skladu sa važećim procedurama.
Bonska ovlaštenja visokom predstavniku data su na Konferenciji o implementaciji mira, koja je održana 1997. godine u Bonu, a na njoj je razmatran napredak u implementiranju Općeg okvirnog sporazuma o miru u Bosni i Hercegovini i njegovih aneksa. Vijeće za implementaciju mira (PIC) je tada, razrađujući Aneks 10 Dejtonskog mirovnog sporazuma, kojim su određena ovlaštenja visokog predstavnika, omogućilo visokom predstavniku da smijeni s dužnosti javne zvaničnike koji krše zakonski preuzete obaveze i Dejtonski mirovni sporazum te da, kada to smatra neophodnim, nametne ključne zakone ukoliko ih ne usvoje zakonodavna tijela BiH.
S obzirom na sve navedeno, Istinomjer će Raguževe tvrdnje da Schmidt nije visoki predstavnik ocijeniti neutemeljenim.
Također, budući da su Ukrajina i Rusija, prema istraživanju Transparency Internationala, odnosno po Indeksu percepcije korupcije ispod naše zemlje te da nijedna od zemalja koje imaju isti indeks kao BiH ne spada u saharske države, Istinomjer će tvrdnju Slavena Raguža da je BiH zadnja u Evropi po Indeksu percepcije korupcije i da dijeli mjesto sa pojedinim afričkim državama iz saharske regije ocijeniti neistinitom.
(Istinomjer.ba)