Član Predsjedništva BiH Milorad Dodik započeo je svoje obraćanje na 24. posebnoj sjednici Narodne skupštine Republike Srpske, održanoj 10. decembra 2021. godine, govorom za koji je kasnije ustvrdio da je parafrazirani govor bivšeg premijera Velike Britanije Davida Camerona, kojeg je održao 2013. godine.
Dodik je naveo da je u Cameronovom govoru naziv Evropska unija zamijenio Bosnom i Hercegovinom, a Veliku Britaniju nazivom Republika Srpska. Njegovo obraćanje prenosimo u cijelosti:
Znam da se Republika Srpska ponekad smatra svadljivim i prilično odlučnim članom državne zajednice. Imamo karakter slobodnog naroda. Nezavisnost, jasni stavovi, strastvenost odbrane našeg suvereniteta. Srpski karakter moguće je promijeniti kol'ko je i isušiti okean. Učestvovali smo u pisanju evropske historije, Evropa je učestvovala u pisanju naše. Nisam srpski izolacionista, ne želim bolji aranžman samo za Republiku Srpsku, želim bolji aranžman i za Bosnu i Hercegovinu. Uvijek ima onih koji kažu ne postavljaj teška pitanja. Ipak, od suštinskog značaja za BiH, naravno i Republiku Srpsku, da treba upravo to raditi, jer se upravo danas suočavamo sa velikim izazovima. Ako ne riješimo ove izazove, prijeti opasnost da će se BiH raspasti, a da će Republika Srpska poći ka izlazu. Možemo li stvarno opravdati ogroman broj skupih bh. institucija? Možemo li opravdati stalno povećanje administracije na nivou BiH? Moj princip je da se mora omogućiti vraćanje ovlaštenja entitetima, a ne samo njihovo oduzimanje. Dajte da iskoristimo ovaj trenutak da detaljno utvrdimo šta BiH treba da radi, a šta treba da prestane da radi. U Republici Srpskoj smo pokrenuli prenos naših nadležnosti da bismo dobili sadržajnu i objektivnu analizu stavki u kojima Bosna i Hercegovina pomaže i odmaže. Ne dozvolimo da nas zavede zabluda da je za razvoj potrebno da sve buduće bude usklađeno, da se traži i teži nekoj nedostižnoj jednoj (…) Moj princip je da entitetski parlamenti moraju da imaju veći značaj i ulogu. Entitetski parlamenti su ti koji predstavljaju i nastavit će da predstavljaju istinski izvor stvarnog demokratskog legitimiteta i odgovornosti u Bosni i Hercegovini. Smatramo da Bosna i Hercegovina ide u pravcu na koji mi nismo pristali. Naravno, zaključivanje Dejtonskog sporazuma. Zamjerke se odnose na miješanje u naše nadležnosti. Zašto, i stalno se postavlja pitanje, zašto ne možemo da imamo ono što smo potpisali. Ljute nas presude donesene od Ustavnog suda BiH, Suda BiH. Imamo osjećaj da BiH ide u krivom pravcu. Jedna za drugim mijenjaju se nadležnosti u korist BiH i ne primjećujemo da iko izražava krajnje kajanje zbog toga i zabrinutost. Kako možemo da razumijemo i odgovorimo na pitanje o izlasku i ostanku? Onima koji kažu da se ne može postići dogovor, želim da kažem da poštuju stavove koji zagovaraju vraćanje nadležnosti entitetima, kao što su odbrana, pravosuđe i druga. Moraćemo da pažljivo odmjerimo šta je naš istinski entitetski interes. Neće svi dobiti ono što želimo, ali to ne znači da treba da odustanemo. Po okončanju rasprave koja će uslijediti, narod će na referendumu odlučiti o novom ustavu Republike Srpske. Znam da ima onih koji će reći da je vizija koju sam iznio nemoguća ostvariti, da nema šanse da će druga strana sarađivati. Vjerujem da uz hrabrost i uvjerenje možemo da ostvarimo dogovor po kome svako može da se dobro osjeća i da svi narodi mogu da napreduju.
Sve ovo što sam prethodno iščitao je parafraziran govor britanskog premijera Davida Camerona, koji je održao u januaru 2013. godine, dakle, tri i po godine prije Brexita, s tim da su zamijenjeni nazivi EU sa BiH, Britanija sa Republikom Srpskom.
Milorad Dodik, 10.12.2021.
David Cameron je funkciju premijera Velike Britanije vršio od 2013. do 2016. godine, a s pozicije se povukao nakon što je na referendumu o članstvu Velike Britanije u EU većina od 51,8% glasala za britansko napuštanje bloka (Brexit), budući da je otvoreno pozivao na ostanak ove zemlje u EU.
Govor na koji se Dodik referisao Cameron je držao u Londonu 23. januara 2013. godine, a u njemu je iznio svoju viziju budućnosti odnosa Velike Britanije i EU. Iako Cameron zaista jeste rekao većinu stvari koje je Dodik parafrazirao u svom obraćanju, član Predsjedništva BiH izostavio je najveći dio govora, te je selektivno odabrao pojedine dijelove, često ih izvlačeći iz konteksta. Da se ne radi o identičnom govoru, jasno je već iz činjenice da je Cameronovo obraćanje trajalo skoro 40 minuta, a Dodikova prilagođena verzija oko pet.
U svom izlaganju, bivši britanski premijer jeste rekao da “ne želi samo bolji aranžman za Veliku Britaniju nego i za Evropu”. Cameron je rekao i da podržava vraćanje određenih nadležnosti Velikoj Britaniji, odnosno da su “u Velikoj Britaniji već pokrenuli reviziju ravnoteže nadležnosti kako bi dobili informiranu i objektivnu analizu gdje EU pomaže, a gdje sputava”.
Također, kako je to Dodik ponovio i prilagodio svojoj verziji, Cameron jeste zagovarao i “veću i značajniju ulogu za nacionalne parlamente” koji su, prema njegovim riječima, “pravi izvor stvarnog demokratskog legitimiteta i odgovornosti u EU”.
Međutim, Dodik je “preskočio” dijelove Cameronovog govora koji jasno odaju njegovu težnju da Velika Britanija ne napusti Evropsku uniju:
(…) tako da govorim kao britanski premijer sa pozitivnom vizijom za budućnost Evropske unije. Budućnost u kojoj Velika Britanija želi, i treba da želi, da igra predanu i aktivnu ulogu. (…) Zato sam danas ovdje: da priznam prirodu izazova s kojima se suočavamo. Da izložim, kako vjerujem, da bi Evropska unija trebala odgovoriti na njih. I da objasnim šta želim postići za Veliku Britaniju i njeno mjesto u Evropskoj uniji.
David Cameron, 23.1.2013.
Na tom tragu, nakon što je Cameron rekao “ako ne riješimo ove izazove, prijeti opasnost da će se Evropa raspasti, a da će Britanci poći ka izlazu”, a Dodik to preveo kao “ako ne riješimo ove izazove, prijeti opasnost da će se BiH raspasti, a da će Republika Srpska poći ka izlazu”, član Predsjedništva BiH nije do kraja ponovio Cameronovu misao, koji se na prethodno izgovoreno nadovezao sljedećim rečenicama:
“Ne želim da se to desi. Želim da Evropska unija bude uspješna. I želim odnos između Velike Britanije i EU koji nas drži u njoj.”
David Cameron, 23.1.2013.
Osim toga, glavna tema obraćanja bivšeg britanskog premijera bila je ekonomski odnos Velike Britanije sa EU, a ne striktno “vraćanje nadležnosti” ili “napuštanje” ovog bloka zemalja. Naime, Cameron je iznio pet glavnih principa u svojoj viziji relacija Velike Britanije i EU, među kojima je Dodik parafrazirao i prilagodio treći i četvrti, a preostala tri ignorisao: konkurentnost, fleksibilnost, povratak nadležnosti državama članicama, demokratsku odgovornost i pravednost.
Dakle, dozvolite mi da iznesem svoju viziju nove Evropske unije, prilagođene 21. vijeku. Izgrađena je na pet principa.
Prvi: konkurentnost. U srži Evropske unije mora biti, kao što je sada, jedinstveno tržište. Velika Britanija je u srcu tog jedinstvenog tržišta i tu mora ostati. (…)
Drugi princip bi trebao biti fleksibilnost. Potrebna nam je struktura koja može prihvatiti raznolikost svojih članova – sjever, jug, istok, zapad, veliki, mali, stari i novi. Neki od njih razmišljaju o mnogo bližoj ekonomskoj i političkoj integraciji. I mnogi drugi, uključujući Veliku Britaniju, koji nikada ne bi prihvatili taj cilj. (…)
Moj treći princip je da se moć mora vratiti u države članice, a ne samo da ide dalje od njih. Ovo su obećali evropski lideri u Laekenu prije deset godina. (…)
Moj četvrti princip je demokratska odgovornost: moramo imati veću i značajniju ulogu nacionalnih parlamenata. (…)
Moj peti princip je pravednost: kakvi god novi aranžmani budu doneseni za eurozonu, oni moraju funkcionisati jednako za one unutar i izvan nje. (…)
David Cameron, 23.1.2013.
Finalno, referendum kojeg je Dodik spomenuo (“po okončanju rasprave koja će uslijediti, narod će na referendumu odlučiti o novom ustavu Republike Srpske”) također ne odgovara kontekstu o kojem je Cameron govorio, s obzirom na to da u svom londonskom obraćanju nije podržao “novi ustav” Velike Britanije niti je bio saglasan s prijedlogom da se na referendumu odlučuje o ostanku Velike Britanije u EU prije odgovora na pitanje iz kakve tačno unije Velika Britanija želi istupiti:
Neki tvrde da je stoga rješenje održavanje direktnog referenduma sada. Razumijem nestrpljivost da se taj izbor odmah donese. Ali ne vjerujem da je donošenje odluke u ovom trenutku pravi put naprijed, ni za Veliku Britaniju, ni za Evropu u cjelini. Kako možemo razumno odgovoriti na pitanje “unutra ili van”, ako nismo u stanju da odgovorimo na najosnovnije pitanje: “Šta je ono o čijem članstvu odlučujemo?”
David Cameron, 23.1.2013.
Međutim, kakva god da je sličnost u dva analizirana govora, važno je istaći da je samo poređenje Republike Srpske s Velikom Britanijom, odnosno Bosne i Hercegovine s Evropskom unijom, neutemeljeno zbog činjenice da Evropsku uniju čine nezavisne države koje su se dobrovoljno odrekle dijela svog suvereniteta i prenijele ga na institucije Evropske unije. S druge strane, Republika Srpska nikad nije bila nezavisna zemlja, te je od zaključivanja Ustava BiH jedan od entiteta od kojih se BiH sastoji, što je definisano u članu 3.
Bosna i Hercegovina se sastoji od dva entiteta: Federacije Bosne i Hercegovine i Republike Srpske.
Prema tome, članice Evropske unije imaju pravo napustiti organizaciju u koju su dobrovoljno ušle, shodno članu 50. Ugovora o EU (“Svaka država članica može donijeti odluku o povlačenju iz Unije u skladu sa svojim ustavnim odredbama”), dok Ustav BiH ne predviđa takvu ili sličnu mogućnost za entitete unutar BiH.
(Istinomjer.ba)