U Bosni i Hercegovini još uvijek ne postoje zvanični podaci o broju službenih vozila u vlasništvu ministarstava, službi, javnih preduzeća i institucija na svim nivoima vlasti. Balkanska istraživačka mreža Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) došla je do podataka da broj službenih vozila u našoj zemlji prelazi cifru od 12 hiljada, s tim da se, kako su objasnili iz BIRN-a, taj broj odnosi samo na one podatke iz tendera, odnosno tenderskih dokumentacija za registraciju ili servis vozila.
Informacije o broju službenih vozila u Federaciji BiH je kroz zastupnička pitanja, u više navrata, tražio zastupnik u Zastupničkom domu Parlamenta FBiH Adis Arapović. Nakon što ih nije dobio, odlučio je da u proceduru uputi zakon o korištenju službenih vozila, o čemu je govorio u programu TVSA.
Ja sam silom prilika bio doveden u situaciju da moram skupljati informacije koliko toga ima i došao sam do 3.610 službenih vozila na nivou FBiH u organima uprave i javnim preduzećima u većinski državnom vlasništvu. Veći dio tih vozila jesu u preduzećima, posebno Telecom, Željeznice, Pošte, ali dobar dio, 1.200, 1.300 otprilike, u organima su uprave. U institucijama je 1.300 službenih vozila.
Adis Arapović, 15.11.2021.
Treba podsjetiti da je u februaru ove godine, na osnovu tadašnjih Arapovićevih tvrdnji o broju službenih vozila, Istinomjer analizirao podatke do kojih je došao BIRN BiH, pa je broj službenih vozila u FBiH, prema njihovim podacima, tada iznosio preko dvije i po hiljade.
Arapović je za Istinomjer rekao da, nakon pet urgencija od februara ove godine, nije dobio odgovore iz Vlade FBiH o broju službenih automobila, već da je njegov zahtjev proslijeđen svim organima uprave i javnim kompanijama na nivou FBiH. Podsjetio je i da je 30. marta Zastupnički dom FBiH donio zaključak kojim se Vlada FBiH „zadužuje da dopuni postojeću ili donese posebnu uredbu ili pravilnik o vizuelnom označavanju službenih vozila“, te da „uspostavi jedinstveni registar službenih vozila”.
Nekoliko mjeseci sam dobijao pojedinačne odgovore institucija i sabirao podatke o službenim vozilima. Zaprimio sam 101 odgovor (ili oko 80% od ukupnog broja institucija/kompanija), putem kojih sam došao do zbirnog podatka od 3.610 službenih vozila.
Adis Arapović, 17.11.2021.
Također, Arapović nam je dostavio i tabelarni prikaz broja službenih vozila, kao i onih institucija i kompanija u vlasništvu FBiH koje mu nisu priložile tražene podatke. Prema podacima do kojih je Arapović došao, najviše službenih vozila posjeduju dva preduzeća u vlasništvu FBiH, i to Elektroprivreda BiH (734) i BH Telecom Sarajevo (717). Od ministarstva u okviru Vlade FBiH, najveći broj vozila je u posjedu Ministarstva unutrašnjih poslova. Također, Služba za zajedničke poslove FBiH posjeduje 21 službeni automobil.
Pojašnjavajući razliku u broju službenih vozila u FBiH u BIRN-ovoj bazi u odnosu na podatke do kojih je došao Arapović, urednik BIRN-a Semir Mujkić kazao nam je da se razlika u podacima javlja zbog različite metodologije i evidentiranja. Kako nam je pojasnio, BIRN BiH koristi podatke iz tendera, odnosno tenderskih dokumentacija za registraciju ili servis vozila u kojima institucije i javne kompanije navedu jako detaljne podatke.
Mi u BiH i dalje imamo problem da institucije nigdje ne objavljuju javno koja vozila posjeduju. To bi bio jedini način da poredimo podatke. Podaci iz baze su tačni, jer su zasnovani na zvaničnim podacima upravo tih institucija. Jedina razlika se javlja zbog različite metodologije i evidentiranja.
Semir Mujkić, 18.11.2021.
Prema podacima BIRN-a, najskuplje putničko službeno vozilo posjeduje Kabinet predsjednika RS, i to Mercedes-500 4-Matic Lang, čija je vrijednosti veća od 250 hiljada KM. Također, u istoj instituciji je i Audi A8, vrijednosti skoro 170 hiljada KM, koji se, prema podacima BIRN-a, nalazi na osmom mjestu u okviru deset najskupljih službenih putničkih automobila. Na navedenom spisku, četiri putnička automobila su u vlasništvu Predsjedništva BiH, čija je vrijednost od 150 do 200 hiljada KM, dva automobila su u vlasništvu Generalnog sekretarijata Vlade RS, vrijednosti preko 200 hiljada KM, a na spisku je i putnički automobili Generalnog sekretarijata Vijeća ministara BiH i Ministarstva vanjskih poslova BiH, čije se vrijednosti kreću od 155 do 200 hiljada KM.
Dok u našoj zemlji nije zvanično poznat broj službenih vozila, podaci iz pojedinih, daleko razvijenih zemalja EU, ukazuju da je tamošnji broj automobila u vlasništvu vlada i ministarstava znatno manji nego što je to slučaj kod nas.
Što se tiče susjedne Hrvatske, početkom 2020. godine je tamošnji RTL radio istraživanje o broju službenih vozila, te je taj broj komparirao s podacima iz drugih država članica EU. Prema podacima do kojih je RTL došao, u Hrvatskoj je tada bilo 4.355 službenih vozila, dok je poređenje napravljeno s Danskom, gdje, baš kao i u Hrvatskoj, imaju 20 ministarstava, ali i ukupno 20 vozila – za svako ministarstvo po jedno. Najzanimljiviji podatak RTL je dobio iz Švedske, odakle im je stigao odgovor da nemaju nijedan službeni automobil, te da je za prijevoz ministara odgovorna švedska sigurnosna služba.
I u Crnoj Gori javnost prati podatke o broju službenih vozila upravo u kontekstu predizbornih obećanja tamošnjeg premijera Zdravka Krivokapića, pa je Monitor.co.me objavio da je nova vlast na čelu s Krivokapićem od prethodnika naslijedila 4.573 službena automobila, a taj broj trenutno iznosi 4.273. Također, kako navodi Monitor.co.me, broj automobila s registracijama MN i CG na kraju mandata bivše vlasti bio je 3.311, dok je trenutni broj 3.113 i na kraju se zaključuje da se broj neprimjetnih službenih vozila, onih koji imaju civilne oznake, povećao sa 986 na 998.
Ako podatke RTL-a o broju službenih vozila iz Skandinavije uporedimo s podacima zastupnika Adisa Arapovića, gdje samo Ministarstvo za raseljena lica i izbjeglice FBiH ima 18 vozila, dolazimo do zaključka da je zaista neophodno uspostaviti konačni registar, ali i regulativu za korištenje službenih vozila, čime bi se uklonile sve moguće malverzacije, te omogućilo racionalnije korištenje na nivou Vlade FBiH, ali i drugim nivoima vlasti u BiH. Na taj način bismo slijedili primjere dobre prakse daleko razvijenih država Skandinavije.
(Istinomjer.ba)