Gostujući u Dnevniku RTV Herceg-Bosne, predsjednik HDZ-a BiH i trenutni zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine (PSBiH) Dragan Čović komentarisao je i dosadašnju realizaciju 14 ključnih prioriteta iz Mišljenja Evropske komisije o zahtjevu Bosne i Hercegovine za članstvo u Evropskoj uniji.
Foto: Radiosarajevo.ba
S tim u vezi, Čović je izjavio:
…. 2021. je neizborna godina. U toj godini se mnoge stvari trebaju pospremiti. Mi smo prihvatili 14 uvjeta od kojih je većina već realizirana za naš put ka Evropskoj uniji. Jedan od njih je i Izborni zakon da bi mi potencijalno u sedmom mjesecu dobili kandidatski status od Evropske unije. To su riječi povjerenika za proširenje.
Dragan Čović, 1. 2. 2021.
U ovom momentu, a kada se radi o ispunjavanju 14 prioriteta navedenih u Zaključcima i preporukama Mišljenja Evropske komisije o zahtjevu Bosne i Hercegovine za članstvo u Evropskoj uniji, objavljenih 29. 5. 2019. godine, Čovićeva tvrdnja da je većina od njih “već realizirana” daleko je od istine.
Podsjećamo, “Bosna i Hercegovina će morati temeljito poboljšati svoj zakonodavni i institucionalni okvir kako bi se osiguralo ispunjavanje ključnih prioriteta”, navodi se u Mišljenju EK-a, a prioriteti su podijeljeni u četiri grupe, i to “Demokratija/Funkcionisanje”, “Vladavina prava”, “Osnovna prava” i “Reforma javne uprave”.
Do ovoga momenta, nadležne institucije u BiH u potpunosti su ispunile samo jedan od 14 prioriteta, a radi se onom pod rednim brojem 3, koji nalaže da se treba “osigurati pravilno funkcionisanje Parlamentarnog odbora za stabilizaciju i pridruživanje.”
Tako, nakon što je krajem januara tekuće godine Klub poslanika Demokratske fronte u Predstavničkom domu PSBiH uputio u parlamentarnu proceduru inicijativu kojom od Predstavničkog doma PSBiH traži da izabere svoje predstavnike u delegaciju Parlamenta BiH u Parlamentarnom odboru za stabilizaciju i pridruživanje s EU, ovaj proces je otkočen.
Tako je na 8. sjednici Doma naroda PSBiH, održanoj 25. 6. 2020. godine, a na prijedlog dostavljen od Zajedničkog kolegijuma oba doma PSBiH, usvojen Prijedlog odluke o imenovanju članova Parlamentarne skupštine BiH u Parlamentarni odbor za stabilizaciju i pridruživanje između Parlamentarne skupštine BiH i Evropskog parlamenta.
Za predsjedavajućeg ove komisije izabran je Nebojša Radmanović, zamjenici su Nikola Lovrinović i Halid Genjac, a članovi Lazar Prodanović, Denis Zvizdić, Snježana Novaković-Bursać, Lidija Bradara, Branislav Borenović, Amir Fazlić, Bariša Čolak, Denis Bećirović, Saša Magazinović i Mladen Bosić.
Ubrzo nakon toga, na svojoj 10. sjednici, održanoj 7. 7. 2020. godine, Zastupnički dom PSBiH potvrdio je odluku Doma naroda, čime je proces imenovanja članova Odbora koji dolaze iz BiH završen.
Konačno, na prvom sastanku netom izabranih članova Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine (PSBiH) u Parlamentarnom odboru za stabilizaciju i pridruživanje između PSBiH i Evropskog parlamenta, održanom 22. 7. 2020. godine, usvojen je Poslovnik o radu POSP-a, čime je ispunjen prioritet iz Mišljenja EK-a, koji se odnosi na osiguravanje pravilnog funkcionisanja:
Prema članu 7. usvojenog Poslovnika POSP-a, finalni tekst preporuka koje donosi ovo tijelo smatra se usvojenim ako dobije dvotrećinsku podršku prisutnih članova delegacije Evropskog parlamenta i dvotrećinsku podršku prisutnih članova delegacije PSBiH.
Poslovnik POSP-a predviđa da se preporuke ovog tijela, na prijedlog Biroa POSP-a, mogu dati Evropskom parlamentu, PSBiH, Vijeću ministara BiH, Vijeću za stabilizaciju i pridruživanje, Vijeću Evropske unije i Evropskoj komisiji. Prijedlog preporuka Biro POSP-a utvrđuje konsenzusom.
Usvojeni Poslovnik POSP-a predviđa i mogućnost održavanja sjednica na daljinu, u slučaju vanrednih okolnosti. POSP se, inače, sastaje najmanje dva puta godišnje.
Prema usvojenom Poslovniku, Sekretarijat POSP-a činit će službenici Sekretarijata Evropskog parlamenta i službenici Sekretarijata PSBiH.
Parlamentarna skupština BiH, 22. 7. 2020.
Pored toga, prioritet broj jedan, “Osigurati da se izbori provode u skladu s evropskim standardima tako što će provesti relevantne preporuke OSCE-a/ODIHR-a i Venecijanske komisije, osigurati transparentnost finansiranja političkih stranaka i održati lokalne izbore u Mostaru”, ispunjen je u dijelu koji se odnosi na održavanje lokalnih izbora u Mostaru usvajanjem izmjena Izbornog zakona BiH Parlamentarne skupštine BiH 8. 7. 2020. godine potrebnih za održavanje Lokalnih izbora 2020. godine u tom gradu.
Pored navedenog, također je ispunjen dio prioriteta iz Mišljenja EK-a pod rednim brojem 10, u dijelu “Osnovna prava”:
Osigurati pravo na život i zabranu mučenja, posebno (a) ukidanjem upućivanja na smrtnu kaznu u Ustavu Republike Srpske i (b) imenovanjem nacionalnog mehanizma za prevenciju mučenja i nečovječnog postupanja.
Mišljenje EK-a, 29. 5. 2019.
U tom pravcu, podsjećamo da je 4. 10. 2020. godine, razmatrajući apelaciju Kluba Bošnjaka u Vijeću naroda Republike Srpske, za ocjenu ustavnosti člana 11. stav 2. Ustava Republike Srpske, Ustavni sud BiH odlučio da takva norma ne može više da egzistira u Ustavu Republike Srpske, dajući rok od tri mjeseca institucijama tog entiteta da izbrišu tu odredbu. Zvanično, objavom u “Službenom glasniku BiH” 7. 11. 2019. godine, navedena odluka Ustavnog suda BiH stupila je na snagu, čime je u tom dijelu navedeni prioritet iz Mišljenja EK-a ispunjen.
Na kraju, bitno je podsjetiti, iako se u 14 nabrojanih prioriteta iz Mišljenja EK-a eksplicitno ne navodi njeno usvajanje, da je 24. 9. 2020. godine, na 29. vanrednoj sjednici Vijeća ministara BiH, usvojena Revidirana državna strategija za rad na predmetima ratnih zločina.
S tim u vezi, u okviru “Političkih kriterija”, u Mišljenju EK-a stoji:
Još uvijek postoje neriješeni predmeti ratnih zločina, te je potrebno usvojiti revidiranu državnu strategiju za rad na predmetima ratnih zločina.
Mišljenje EK-a, 29. 5. 2020.
Iz pregleda dosadašnjih aktivnosti nadležnih institucija u Bosni i Hercegovine, jasno je da je, od 14 ključnih prioriteta navedenih u Zaključcima i preporukama Mišljenja Evropske komisije o zahtjevu Bosne i Hercegovine za članstvo u Evropskoj uniji, u potpunosti ispunjen samo jedan, dijelom su ispunjeni prioriteti pod rednim brojevima 1 i 10.
S obzirom na navedeno, Istinomjer će tvrdnju Dragana Čovića, da je od 14 ključnih prioriteta Mišljenja EK-a “većina već realizirana”, ocijeniti neistinitom.
(Istinomjer.ba)