Hoće li Dodik moći ostati predsjednik SNSD-a? Da li će SNSD moći izaći na izbore 2026. godine ako na čelu stranke ostane Dodik? Ovo su neka pitanja na koja u javnosti trenutno nema preciznog odgovora. Zastupnik u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Predrag Kojović gostovao je na N1 televiziji, gdje je jedna od tema bila
Pritisak na Centralnu izbornu komisiju (CIK) Bosne i Hercegovine nakon njene odluke o prestanku mandata predsjedniku Republike Srpske (RS) Miloradu Dodiku ostavlja prostor sumnji da su članovi/ce CIK-a mogli/e postupiti drugačije, što nije tačno. Prema Izbornom zakonu BiH, mandat izabranog nosioca vlasti prestaje u slučaju pravosnažne presude na kaznu zatvora od minimalno šest mjeseci. CIK
Suprotno tvrdnjama Ćamila Durakovića, Izborni zakon BiH ne propisuje procenat glasača/ica koji/e moraju izaći na glasanje kako bi izbori bili validni. Centralna izborna komisija (CIK) potvrđuje rezultate izbora nakon rješavanja svih prigovora, bez obzira na izlaznost. Govoreći o političkoj situaciji u Republici Srpskoj, potpredsjednik RS Ćamil Duraković je prilikom gostovanja u programu RTVTK 7. augusta
Komentirajući Memorijalni kompleks Šušnjar u Sanskom Mostu, Stanivuković je iznio pogrešne podatke o broju Srba ubijenih i ukopanih na tom mjestu. Predsjednik PDP-a i gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković je u videu koji je objavio na svom YouTube kanalu 3. augusta 2025. godine ustvrdio kako je u Memorijalnom kompleksu Šušnjar u Sanskom Mostu ukopano 5.500 Srba.
Istinomer je u protekloj sedmici zabilježio šest neistinitih te jednu neutemeljenu tvrdnju, a najveći broj odnosio se na pravomoćnu presudu Miloradu Dodiku. U analizi smo pisali i o zakonskoj obavezi predsjednika Republike Srpske da mora potpisati zakone kada ih Narodna skupština Republike Srpske donese te o intervencijama visokih predstavnika kojim su imenovana dva saziva vlada
Član 80. entitetskog ustava navodi kako predsjednik Republike Srpske (RS) potpisuje zakone koje usvoji Skupština, ali i da ima mogućnost vratiti zakone Skupštini na ponovno razmatranje; predsjednik ih mora potpisati samo ako Skupština ponovno usvoji iste zakone. Prilikom gostovanja u programu RTRS-a 2. augusta 2025. godine zastupnik u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Milorad Kojić,
Od dana kada je Christian Schmidt donio odluku da odblokira imenovanje Vlade FBiH, opozicija Vladu naziva oktroisanom, nelegalnom i nametnutom (1, 2, 3, 4, 5) iako je u Predstavničkom domu imala većinu zastupnika i zastupnica direktno izabranih na Općim izborima 2022. godine. Delegatkinja u federalnom Domu naroda i potpredsjednica SDA Aida Obuća u svom je
Službeno propisane procedure izbora visokog predstavnika ne postoje, a u praksi ovu proceduru provodi Vijeće za implementaciju mira, koje je jedino nadležno za imenovanje visokog predstavnika. Milorad Dodik je na pres-konferenciji održanoj 6. augusta 2025. godine povodom drugostepene presude za nepoštovanje odluka visokog predstavnika izjavio da je izborom Christiana Schmidta prekršen Aneks 10 Dejtonskog mirovnog
Suprotno izjavi Nenada Stevandića, Milorad Dodik nije imao najviše glasova u Bosni i Hercegovini u poređenju s kandidatima iz Federacije Bosne i Hercegovine. U dva je navrata Alija Izetbegović imao više glasova od Dodika. Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić u izjavi za RTS 6. augusta 2025. godine reagovao je na održavanje sjednice Centralne
Put Bosne i Hercegovine prema Briselu ponovo je u zastoju. Ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković davao je nekoliko najava o početku novog stadija kada je u pitanju pregovarački proces BiH za ulazak u Evropsku uniju (EU). Trenutni narativ je da HDZ BiH koči evropski put. Ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković obećao je početak
Izmjenama Krivičnog zakona BiH Christian Schmidt uveo je novo krivično djelo – “Neizvršavanje odluka visokog predstavnika”. Ipak, ove izmjene odnose se samo na službena i odgovorna lica te ne kažnjavaju neslaganje ili kritikovanje odluka visokog predstavnika, već njihovo neprovođenje. Ministar finansija i trezora BiH Srđan Amidžić izjavio je tokom gostovanja u programu RTRS-a 3. augusta
Institucija predsjednika Republike Srpske (RS) nije sadržana u Ustavu Bosne i Hercegovine, ali ona postoji i regulisana je nižim pravnim aktima, poput Ustava Republike Srpske, baš kao što su Sud BiH i Tužilaštvo BiH regulisani zakonima na državnom nivou koji regulišu njihovo djelovanje. Delegat u Domu naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine Radovan Kovačević gostovao