Zukić: Birači su krivi što nemamo žene u stranačkim tijelima

Kada je 19. oktobra sklopljena koalicija između SDA i SBB, gotovo svi mediji u BiH objavili su fotografiju na kojoj Bakir Izetbegović i Fahrudin Radončić potpisuju koalicioni sporazum, dok iza njih stoje delegacije njihovih stranaka. Šefica Ureda Vijeća Evrope u BiH, Mary Ann Hennessey, tada je na svom Twitter profilu prokomentirala činjenicu da se na fotografiji ne nalazi niti jedna žena, to jest da su obje stranačke delegacije bile sastavljene – isključivo od muškaraca.

mah

Dva dana kasnije, u emisiji Federalne televizije “Odgovorite ljudima”, voditeljica Jasenka Isović zatražila je odgovor na pitanje koje je na svom profilu postavila Hennessey od generalnog sekretara SDA, Amira Zukića, koji je i sam bio prisutan u trenutku potpisivanja sporazuma SDA-SBB.  

Pa sigurno da ćemo te nedostatke, pa i nedostatak žena u politici truditi se da nadomjestimo. Tu i birači… liste su otvorene i biraju se po volji birača. Žene su većinsko biračko tijelo i, nažalost, ne glasaju za žene,“ odgovorio je  Zukić.

No, Zukićevo “izvlačenje” na volju birača – i to, ni manje ni više, nego “žena koje ne glasaju za žene” – potpuno je besmisleno, s obzirom da delegaciju stranke prilikom potpisivanja koalicionog sporazuma nisu činili kandidati na izborima, već članovi stranačkih tijela koji se biraju na kongresu stranke. Među njima su, pored Zukića, bili potpredsjednici stranke Šefik Džaferović i Šemsudin Dedić, član predsjedništva Adil Osmanović i predsjednik Glavnog odbora SDA Halid Genjac.

Činjenica da nijedna žena nije bila prisutna na sastanku SDA i SBB ne odražava nikakav slučajni “nedostatak žena u politici” izazvan opredjeljivanjim birača za kandidate na otvorenim listama, već potpunu nezainteresiranost same stranke za obezbjeđivanje ravnomjerne zastupljenosti žena i muškaraca u sopstvenim organima.   

SDA je, prema rezultatima istraživanja provedenog u septembru 2014. godine, bila stranka sa najmanjim procentom žena u svojim izvršnim organima. U sastavu Glavnog odbora SDA tada je bilo 11,5% žena (13 od ukupno 113), u Predsjedništvu ih je bilo tek 6,7% (2 od ukupno 30), među 8 potpredsjednika stranke nije bila niti jedna žena, dok je u Nadzornom odboru bila jedna žena od ukupno 5 članova (20%). U Sudu časti procenat žena iznosio je 45,5% (5 od ukupno 11), te je ovo tijelo imalo najveću zastupljenost žena. Na mjestima predsjednika, zamjenika predsjednika i generalnog sekretara stranke nije bilo niti jedne žene. Ukupan procenat zastupljenosti žena u svim navedenim organima stranke tada je iznosio 12,7% (21 od ukupno 166).

U maju 2015. održan je šesti Kongres SDA, kada su izabrana nova rukovodeća tijela stranke, ali se zastupljenost žena u ovim tijelima nije povećala, čak se i neznatno smanjila (na 12,5% – 21 od ukupno 168). Broj žena u Glavnom odboru, Predsjedništvu i Nadzornom odboru stranke povećao se za 1, ali se u Sudu časti  smanjio za tri. SDA i dalje nema nijednu ženu na pozicijama Predsjednika, potpredsjednika, zamjenika predsjednika i generalnog sekretara.

Ogromna disproporcija u zastupljenosti muškaraca i žena posebno je uočljiva u sastavu Delegata za 6. kongres stranke, gdje od ukupno 783 osobe izabrane u Kongres SDA, samo 86 čine žene. Na ovom se primjeru može vidjeti i problematičnost Zukićeve teze da su žene slabo zastupljene u politici jer “žene ne glasaju za žene”. Delegati/kinje Kongresa stranke biraju i razrješavaju sva ostala stranačka tijela, te utvrđuju Program i Statut Stranke. Kongres, koji je prema Statutu SDA najviši organ Stranke, trebao bi biti popunjen “prema kriteriju stručnosti, teritorijalne i nacionalne zastupljenosti, starosne dobi, spolne strukture i doprinosa u djelovanju Stranke”, kako je to navedeno u Članu 25. Statuta. No, Kongres SDA ne samo da ne odražava činjenicu da su žene, kako je to Zukić naveo, “većinsko biračko tijelo”, već predstavlja jedno od tijela sa najmanjom zastupljenošću žena, od samo 11%. Tako se ni unutar same stranke iz koje Zukić dolazi ne može govoriti o presudnom uticaju “glasanja žena” na njihov izbor na rukovodeće položaje, s obzirom da i samo “biračko tijelo” stranke velikom većinom čine muškarci – iako bi po samom statutu stranke trebalo obezbijediti zastupljenost, između ostalog, i prema “spolnoj strukturi”.

Statut SDA nudi još neke mehanizme za obezbjeđivanje ujednačene rodne zastupljenosti, iako su oni daleko neprecizniji od onih koji se odnose na entitetsku ili nacionalnu zastupljenost. Tako se u Članu 37. navodi da “članovi Glavnog odbora izabrani na Kongresu, uključujući i članove Glavnog odbora prema položaju, biraju još 11 članova Glavnog odbora radi osiguranja ravnomjernije zastupljenosti svih slojeva članstva (npr. osiguranje etničke, kvalifikacione, polne, starosne zastupljenosti i dr.)”. No i pored ove odredbe, žene su u Glavnom odboru stranke trenutno zastupljene sa tek 12,4%, pri čemu je od ukupno 14 žena njih 7 postavljeno na prijedlog Asocijacije mladih SDA (2) i  Asocijacije žena SDA (5), u skladu sa članom 37.

Član 96. Statuta također nalaže da je “Prilikom evidentiranja, kandidovanja, izbora i imenovanja svih organa Stranke na svim nivoima organizovanja potrebno osigurati ravnomjerniju zastupljenost svih slojeva članstva Stranke, i to: po kriteriju stručnosti, teritorijalne i nacionalne zastupljenosti, starosne dobi, spolne strukture i doprinosa u djelovanju Stranke”, što je, kako se iz priloženog može vidjeti, daleko od realne zastupljenosti muškaraca i žena u stranačkim tijelima.

 

mah

 

Ništa više truda SDA nije uložila ni u promociju žena kao političkih subjekata na lokalnim i opštim izborima 2012. i 2014. godine, kao ni prilikom imenovanja kadrova u izvršnoj vlasti, te izbora na delegatske pozicije u parlamentima.

Na Lokalnim izborima 2012. godine, od ukupno 27 kandidata SDA za načelnike opština, ova je stranka imala samo jednu kandidatkinju – sadašnju načelnicu Visokog, Amru Babić.

Na Opštim izborima 2014. godine, od ukupno 34 nosilaca izbornih listi koje je kandidovala SDA, samo 3 (8,8%) su bile žene.

Prema Analizi učešća žena na stranačkim listama i konačnih rezultata Općih izbora 2014. koju je objavio Sarajevski otvoreni centar, SDA je imala 42,42% žena na stranačkim listama za državni Parlament, 42,73% na listama za Federalni parlament, dok je koalicija “Domovina” imala 40,86% žena na listama za Narodnu skupštinu Republike Srpske. Na listama za kantonalne parlamente, SDA je imala ukupno 272 kandidata/kinja, među kojima je bilo 110 (40,74%) žena.

S obzirom da Izborni zakon nalaže da se na svakoj kandidatskoj listi mora naći minimalno 40% osoba manje zastupljenog spola – što su, u najvećem broju slučajeva, žene – iz ovog pregleda može se vidjeti da je SDA kandidovala žene u onoj mjeri koliko je bilo potrebno da se ispoštuje zakonski minimum, te da je isti prešla najviše za 2,7% u slučaju kandidatskih lista za Federalni parlament. U slučajevima gdje takve odredbe ne postoje (npr. zastupljenost žena na prvim mjestima kandidatskih lista, ili među kandidatima/kinjama za načelničke pozicije), procenat žena  daleko je ispod 40%.

Pogleda li se ova situacija, Zukićeva izjava o tome kako žene, kao većina u biračkom tijelu, “nažalost ne glasaju za žene” djeluje u najmanju ruku licemjerno, budući da stranka u kojoj je generalni sekretar nije ništa poduzela kako bi njene kandidatske liste odrazile činjenicu da žene čine većinu biračkog tijela.

Pitanje glasačkih preferencija i razloga zašto žene lošije prolaze od muškaraca kada se kandiduju na izborima svakako je komplikovanije od svođenja problema na to za koga glasaju žene kada izađu na izbore. No, jedan od ključnih faktora za uspjeh kandidata/kinja na izborima svakako je sama izborna kampanja, te način na koji se kandidati i kandidatkinje predstavljaju svojim biračima/cama.

Kako bismo provjerili koliko je truda SDA uložila u promociju kandidatkinja na Opštim izborima 2014. godine, kao primjer smo uzeli web prezentaciju predizborne kampanje SDA u 2014, stranicu SnagaBiH.ba, te zvaničnu Facebook stranicu kampanje. Kako bismo utvrdili koliko su i na koji način kandidatkinje SDA bile zastupljene tokom predizborne kampanje, pregledali smo ukupno 271 članak na stranici “Snaga BiH” (83 u kategoriji “saopštenja”, 118 “aktivnosti” i  70 u kategoriji “skupovi”) i ustanovili da se kandidatkinje spominju tek u 7,7% (21 od 271) članaka. Za razliku od brojnih intervjua sa muškim kandidatima koji su objavljeni na ovoj stranici, niti jedan intervju sa bilo kojom od kandidatkinja nije se mogao naći među 271 pregledanih tekstova. Također, nijedna “naslovna” fotografija na sajtu ne prikazuje kandidatkinje u prvom planu.

Među rijetkim ženama koje se uopšte pominju u ovim tekstovima, samo je sedam kandidatkinja čije su izjave sa predizbornih skupova navedene na stranici “Snaga BiH”: tri nositeljke kandidatskih listi (Melika Mahmutbegović za Skupštinu SBK, Elvira Dilberović za Skupštinu HNK i Nermina Zahirović za PD PFBiH iz Kantona 10); kandidatkinje za PD PSBiH Jasmina Avdić i Nermina Kapetanović; kandidatkinja za skupštinu USK Zibija Muslić-Bibanović i Senija Bubić, kandidatkinja Koalicije Domovina za Narodnu skupštinu RS.

Pogleda li se sadržaj malobrojnih izjava kandidatkinja, još je vidljivija nezainteresiranost SDA za zastupljenost žena u politici, budući da se većina citata odnosi na promociju predsjednika stranke Bakira Izetbegovića, dok se žene spominju tek usputno i to uglavnom u kontekstu uloga majki i supruga. Neki od takvih članaka ne samo da nisu afirmativni za političko angažovanje žena, već imaju i diskriminatorski ton – poput članka o skupu Asocijacije žena SDA u Bihaću, gdje se navodi da su na ulazu u Dom kulture “ženama dijeljene krpe, što je kasnije u svom govoru objasnila Zibija Muslić Bibanović, jer će nakon izbora uslijediti veliko čišćenje i pospremanje.” Pored ovakvih “bisera”, kandidatkinje SDA davale su i netačne izjave o podršci koju SDA pruža ženama u politici, poput izjave Melike Mahmutbegović koja je navela “da je jedino SDA ispoštovala Izborni zakon, te da jedina ima 40 posto žena na listama”.

Istraživanje SOC-a, međutim, pokazuje da je većina političkih partija imala minimum od 40% kandidatkinja na Opštim izborima, te da se SDA čak ne nalazi među partijama koje su imale najveći procenat žena na listama. Tako je, recimo, na 8 listi za PD PSBiH bilo više žena nego na listama SDA (liste Zajedno za promjene (SPP, DNZBiH, SPU, SDU, LDS i SUND), Komunistička partija, Socijalistička partija, Unija socijaldemokrata BiH, Bosanska stranka, PDP – NDP; kao i liste na kojima je bilo više od 50% žena – Naša Stranka 55,5% i Laburisti BiH 66,66%), što je još izraženije na listama za Federalni parlament (13 listi sa većom zastupljenošću žena) i NSRS (18 listi sa većom zastupljenošću žena).

mah

Na zvaničnoj Facebook stranici kampanje, vidljivost kandidatkinja SDA još je manja nego na web stranici. Tokom trajanja predizborne kampanje, na ovoj stranici redovno su postavljani linkovi na tekstove i snimke sa izjavama javnim nastupima kandidata stranke, pa su se tako, osim Bakira Izetbegovića koji je bio ubjedljivo najzastupljeniji, mogli pročitati “postovi” sa izjavama Ramiza Salkića, Amira Zukića, Asima Sarajlića, Denisa Zvizdića, Šefika Džaferovića, Izudina Ahmetlića, Sabahudina Delalića, Safeta Softića, Mustafe Spahića, Safeta Keše, Semira Efendića, Šemsudina Mehmedovića, Šemsudina Dedića, Senadina Lavića, Mirsada Kukića, Nedžada Koldže, Salka Bukvarevića i Amira Fazlića. Nasuprot ovih dvadesetak aktera stoji samo jedna žena, koja se pojavila svega jedanput – kandidatkinja za PD PSBiH Nermina Kapetanović.

Vizuelna vidljivost žena još je lošija – od 685 fotografija sa predizbornih skupova koje su objavljene na Facebook stranici “Snaga BiH” tokom predizborne kampanje, samo se na 6 fotografija mogu jasno razaznati kandidatkinje za govornicom na predizbornom skupu. Žene se na ovim fotografijama pojavljuju gotovo isključivo kao pratnja glavnog kandidata SDA Bakira Izetbegovića, to jest kao “dekor” na sceni ili u publici.

Konačno, kada pogledamo distribuciju političkih pozicija u izvršnoj i zakonodavnoj vlasti na državnom i entitetskom nivou, dobijamo istu sliku kao i u odnosu na predizbornu kampanju i unutarstranačku zastupljenost. SDA je u prethodnom mandatu bila dio Vijeća ministara u kom nije bilo nijedne žene i Vlade Federacije BiH u kojoj je učestvovala samo jedna žena, ministrica turizma i okoliša koja dolazi iz SDP-a. U aktuelnom mandatu, situacija se tek neznatno promijenila, te su ovog puta ispred SDA u sastav Vijeća ministara i Vlade FBiH imenovane dvije žene (Semiha Borovac i Elvira Dilberović). No, kada se pogledaju delegatske pozicije u Domu naroda PSBiH i PFBiH, vidi se da je SDA u Domu naroda PSBiH u prethodna dva mandata imala samo po jednu ženu, dok u aktuelnom nema nijednu. Ni u Domu naroda PFBiH među 11 delegata SDA nema nijedne žene.

Uzevši u obzir sve navedeno, možemo zaključiti da SDA nije uradila ništa više osim obezbjeđivanja zakonskog minimuma zastupljenosti kandidatkinja na svojim listama, pri čemu je u njihovu promociju uložila neuporedivo manje vremena i resursa nego u promociju njihovih stranačkih kolega. Stoga je izjava Amira Zukića o navodnim razlozima podzastupljenosti žena u SDA – konkretno, o “nedostatku žena” u stranačkoj delegaciji prilikom potpisivanja sporazuma sa SBB-om – i nedosljedna i netačna.

(istinomjer.ba)

 

Bakir Izetbegović o korupciji i nepotizmu

Izjave člana predsjedništva BiH i predsjednika SDA o tome kako se treba nositi sa koruptivnim ponašanjem u politici,...

Istinomjer

Sarajevo još uvijek glavni grad Republike Srpske

Predsjednik Republike Srpske, Milorad Dodik izjavio je prije par dana da je Banja Luka za Republiku Srpsku glavni grad. Ustav tog entiteta još uvijek dokazuje suprotno. Banja Luka danas nije...

Aida Ajanović

Aida Ajanović

Najavljena fiskalna disciplina rezultirala potrošnjom blizu 10 miliona KM za putovanja

Istinomjer je u više navrata pisao o rastrošnosti i “učinkovitosti” vlasti u RS-u, od Službe predsjednika, Narodne skupštine do Vlade Republike Srpske. Uprkos brojnim obećanjima o fiskalnoj...

Selma Ašćerić