Svakodnevni slučajevi nasilničkog kriminala na ulicama gradova, ponukali su premijera Federacije Bosne i Hercegovine Nermina Nikšića da pokrene inicijativu za povećanje kazni za nasilnički kriminal u FBiH. Ova inicijativa, doduše sa zakašnjenjem od tri godine, predstavlja naznaku pomaka u ispunjavanju predizbornog obećanja SDP-a o pooštravanju kaznene politike, na čemu se u dosadašnjem toku mandata gotovo nikako nije radilo. Osim što je obećao pooštravanje kaznene politike, SDP je u svom izbornom programu 2010. imao i obećanje o uspostavljanju agencije za suzbijanje kriminaliteta na nacionalnom nivou, no u dosadašnjem toku mandata nije bilo inicijativa da se ona zaista i uspostavi.
“Uvažavam činjenicu da je u okviru postojećih zakonskih propisa u Federaciji BiH inkriminirana većina djela nasilničkog kriminala, te da su istim tim zakonima propisane kazne koje se kreću u zakonskim rasponima, od posebnog minimuma do posebnog maksimuma. Uz poštovanje principa podjele vlasti na zakonodavnu, izvršnu i sudsku, u okviru koje sudovi, kao neovisni organi, imaju autonomno pravo da bez miješanja izvršne vlasti provode kaznene postupke i izriču kaznene sankcije i za počinitelje nasilničkih kaznenih djela, svjedoci smo da godinama sudska praksa ide u pravcu izricanja kazni koje su u pravilu najbliže posebnom zakonskom minimumu, bez obzira na visoki stupanj recidivizma počinitelja i brutalnost koju često ispoljavaju prilikom počinjenja svojih (ne)djela”, naveo je Nikšić u svom saopštenju.
Posljednje izmjene Zakona o Krivičnom postupku FBiH usvojene su Krajem januara 2013. godine , a njima je ovaj Zakon usaglašen sa drugim krivično procesnim zakonima u Bosni Hercegovini, kao i s odlukama Ustavnog suda BiH kojima se zahtijeva izmjena u postojećem zakonu. Ovim izmjenama odredbe Zakona u FBiH su se harmonizirale sa Zakonom u Republici Srpskoj, što je svakako doprinjelo ujednačavanju principa jednakosti građana pred zakonom, ali je izmjenama i dopunama zakona o izvršenju krivičnih sankcija, koje su usvojene u junu 2011. godine, kaznena politika čak i ublažena uvođenjem kućnog zatvora sa elektronskim nadzorom. Ovakve izmjene bi se, prema tome, zaista teško mogle odraziti na pad ovih krivičnih djela.
Samo u Kantonu Sarajevo, prema zvaničnim statistikama, krivična djela protiv života i tijela u konstantnom su porastu. Tako je tokom 2010. godine evidentirano 174 krivičnih djela iz ove kategorije, da bi 2011. godine ovaj broj porastao na 194. Tokom 2012. godine prijavljena su 223 krivična djela protiv života i tijela, a tek u prvih šest mjeseci 2013. godine evidentiran je pad na 77 krivičnih djela iz ove kategorije.
O inicijativi pooštravanja kaznene politike Nikšić je, kako kaže, razgovarao s federalnim ministrom pravde, kako bi se za neku od narednih sjednica Vlade Federacije BiH pripremile izmjene i dopune Kaznenog zakona Federacije BiH, u okviru kojih će posebno biti predloženo povećanje kazni za teška krivična djela. Ipak, na posljednje dvije održane sjednice Vlade BiH o njima se nije razgovaralo, te ostaje da se vidi kolika je zaista spremnost vlasti u FBiH da se u posljednjoj godini mandata ozbiljno uhvati u koštac sa ovim problemom.
Razumljivo je da bi uspostavljanje još jedne agencije na državnom nivou, koliko god ono bilo korisno, u ovom momentu zahtjevalo širi politički konsenzus koji bi se ipak teško postigao s obzirom na trenutnu političku klimu u Vijeću ministara, ali inicijativa o pooštravanju kaznene politike u FBiH je nešto što bi se ipak moglo uraditi u narednom periodu.
U protekle tri godine svakako nije urađeno ništa kako bi se pooštrile kazne za nasilnički kriminal koji je u porastu, tako da je, s obzirom na dosadašnje rezultate Vlade FBiH u ispunjavanju predizbornih obećanja, teško očekivati da će se to desiti i u narednom periodu, ali ostaje još godina dana kako bismo se uvjerili u ozbiljnost posljednje Nikšićeve inicijative.