Zlatko Lagumdžija u novom predizbornom ruhu

Zlatko-lagumdzijaNakon analize nedavnog gostovanja lidera HDZ-a Dragana Čovića u emisiji “Pošteno” na FTV, sljedeća analiza “Istinomjera” posvećena je intervjuu koji je Zlatko Lagumdžija dao za agenciju Anadolija. Lagumdžija je govorio o EU i NATO integracijama, odluci “Sejdić i Finci”, predstojećim izborima, te odnosu SDP-a sa SDA i drugim strankama, izgovorivši pri tom niz neistina i nedosljednosti koje su također zaslužile podrobnu analizu.

Nedosljednost: BiH mi je preča i od EU i NATO-a

Na početku razgovora, lider SDP-a ustvrdio je kako mu je važno da BiH ide putem integracija, ali da mu je „BiH važnija od toga da eventualno ima evropsku i NATO perspektivu.“:

„Mi nismo zainteresovani za perspektivu u EU i NATO-u, mi smo zainteresovani da zaista nezaustavljivo idemo tamo, ali kao jedna integrirana zemlja“, rekao je Lagumdžija.

Potpisom lidera tadašnje “šestorke” (SNSD, SDS, SDA, SDP, HDZ i HDZ 1990) na dokument pod nazivom „Dogovoreni principi o raspodjeli imovine“, još u martu 2012. godine trebala je biti završena dilema oko raspodjele vojne imovine u BiH, što je jedan od ključnih uslova za ulazak BiH u NATO. Međutim, od stavljanja potpisa na ovaj dokument, do usaglašavanja prijedloga Zakona o vojnoj imovini je prošlo godinu i po dana, a Zakon je u konačnici oboren od strane SDA u Parlamentu BiH.

Osim toga, ukoliko je ulazak u NATO prioritet njegove politike, postavlja se pitanje  zbog čega se čekalo godinu i po da se napravi prijedlog zakona, a upitan je i princip “integriranosti” koji je Lagumdžija istakao u ovom intervjuu. Naime, sami dogovoreni principi nisu u skladu sa ovom izjavom, s obzirom da je dogovoreno da perspektivna imovina ostane u vlasništvu OS BiH dok bi se ostala imovina preknjižila na entitete, kantone ili općine. Dakle, evidentno je da je Lagumdžija napravio ustupak po ovom pitanju i dozvolio da BiH ostane bez dijela imovine u procesu pristupanja NATO.

Neistina: SDP nikad neće pristati na nove podjele

U pogledu neuspjeha u rješavanju odluke Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu u predmetu „Sejdić i Finci“, Lagumdžija je optužio „desničarske snage u EU“ koje žele „dalju podjelu zemlje“ i „etničku-identifikaciju teritorija“.

“Nije nikakva tajna, vidjeli ste, desničarske snage u EU koje su glasne o tome da ovdje treba ići na dalju podjelu zemlje i etničku identifikaciju teritorije. Ni ja lično, ni stranka iz koje dolazim nikada neće pristati na daljnje djeljenje BiH. Ako je dilema BiH ili perspektiva u EU, hvala lijepo. Sa jedinstvenom BiH, ona neće imati evropsku perspektivu nego će biti zemlja članica EU, ali ako otvorimo proces dezintegracije BiH onda džaba nam perspektiva, naša jedina budućnost je podjela, nažalost podjela koja ne može proći mirno, koja će značiti uvod u nešto novo, siguran sam to ne treba ni BiH ni jednom njenom čovjeku, ni jednom narodu, ne treba ni regionu, ni EU”, rekao je Lagumdžija.

Nije, međutim, nikakva tajna ni to da je Lagumdžija proteklih godina stavljao svoje potpise na dokumente potencijalnih dogovora sa koalicionim partnerima na državnom nivou koji baš i nisu išli u smjeru integracije zemlje, nego upravo na daljnje podjele po etničkom principu.

Tako je npr. bilo i sa dogovorom koji su postigli SDP i HDZ BiH, a kojim su definisali način provedbe odluke „Sejdić i Finci“ u julu 2012. godine. Ovaj dogovor, kao uostalom i svi stranački pregovori koji su do sada vođeni, bavio se prevashodno položajem konstitutivnih naroda u BiH, a između ostalog je predviđao indirektan izbor članova Predsjedništva BiH, insistirao na različitoj vrijednosti glasa u FBiH prema teritorijanoj i nacionalnoj pripadnosti, čime bi se praktično etnički zasnovana diskriminacija u BiH samo produbila, a nikako zaustavila.

“Prirodno je da Hrvati koji su izabrani u Unsko-sanskom kantonu nose manji broj glasova Hrvata nego Hrvati u zapadnoj Hercegovini – jer zapadna Hercegovina ima mnogo više Hrvata. Isto tako da Bošnjaci iz Sarajeva nose mnogo veći broj glasova kod izbora za Dom naroda nego, recimo, Bošnjaci iz Posavine, ili čak iz Goražda”, izjavio je Lagumdžija u tom periodu. Iz ove izjave jasno se vidi da je lider SDP-a nedosljedan i da je kroz pregovore sa Draganom Čovićem razgovarao upravo o etničkim izbornim jedinicama, za šta sada optužuje predstavnike EU-a koji učestvuju u maratonskim pregovorima stranačkih šefova.  Sporazum SDP-a i HDZ-a naišao je u to vrijeme i na osudu javnosti i organizacija civilnog društva, upravo zbog predlaganja uvođenja dodatnih diskriminatornih odredbi u Ustav BiH.

Od tog prijedloga do danas, Lagumdžija se zajedno sa Draganom Čovićem, umjesto bavljenja konkretnom odlukom suda u Strazburu, upustio u rješavanje „hrvatskog pitanja”, koje je kao primat nametnuo upravo lider HDZ-a, a čemu su pridonijeli i predstavnici EU-a uključeni u ove pregovore.

Neistina: SDP okuplja parlament

Niz neistina iznesen je i u dijelu razgovora o odnosima SDP-a i SDA u Federaciji BiH, koji se, još od raspada Platforme i koalicije u kojoj su učestvovali SDP, HDZ, NSRZB i HSP – koji i danas čine Vladu FBiH – nalaze u dubokoj krizi. Upitan o njenom mogućem rješenju, ali i o izboru novog predsjedavajućeg Predstavničkog doma Parlamenta FBiH, nakon što je Fehim Škaljić iz SBB-a dao ostavku, Lagumdžija je rekao:

“Mi smo prvo se našli da razrješimo pitanje predsjedavajućeg Predstavničkog doma Parlamenta FBiH i mi smo kao SDP iznijeli svoje stanovište da smatramo da je dobro da to bude neko ko će okupljati Parlament, a ne neko ko će ga ponovo dijeliti. I mi kao SDP smatramo da nema potrebe da mi imamo čovjeka na čelu parlamenta jer nismo mi ipak vlasnici parlamenta, jer parlament treba da okuplja sve.”

Svima u FBiH je poznato da je upravo SDP, nakon postizanja dogovora sa HDZ-om, te nepodržavanjem Budžeta BiH za 2012. godinu od strane SDA, raskinuo postojeću koaliciju, te formirao novu parlamentarnu većinu u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH. Međutim, s obzirom da je na SDA u Domu naroda FBiH povukao pitanje o zaštiti vitalnog nacionalnog interesa, nije bilo ništa od smjene Vlade i ulaska novog koalicionog partnera HDZ-a.

Lagumdžija je u svom intervjuu za agenciju “Anadolija” dalje izjavio: „Bilo bi prirodno da slijedeća po veličini stranka da svog kandidata za Predsjedavajućeg , a s druge strane to treba biti kandidat koji neće biti samo SDA-ov, nego ko će zaista biti spreman da predstavlja i da okuplja ljude u parlamentu.“

Ovakva izjava pokazuje izuzetnu nedosljednost lidera stranke koja je, pri formiranju nove parlamentarne većine, upravo glasala za smjenu SDA-ovog predsjedavajućeg ovog doma Denisa Zvizdića i njegovog zamjenika Stanka Primorca iz HSP-a.

Neistina: Budžet usvojen na vrijeme prvi put od Dejtona

Pohvalivši rad koalicije na državnom nivou, Lagumdžija je ustvrdio i kako se ove godine prvi put desilo da se Budžet za narednu godinu u BiH donese u tekućoj godini i pored protivljenja SDA.

„Usvajanje Budžeta na kraju godine je spriječilo da dođe do kolapsa finansijskog sistema u BiH, pa smo to prebrodili. Preuzeli smo to na svoja pleća zajedno sa drugima u Parlamentu BiH gdje je SDA bio u opoziciji. Spremni su bili da uruše sve da bi oni pokazali da su opozicija. Mi smo uspjeli sa drugima da dođemo do budžeta BiH. To je, da vas podsjetim, prvi put od Dejtona do danas da je budžet usvojen u godini prije nego se budžet počinje fakturirati“, izjavio je Lagumdžija.

Ova tvrdnja je, naprosto, netačna. Budžet za 2010. godinu, u prethodnom sazivu Vijeća ministara, usvojen je u Domu naroda PS BiH 30. decembra 2009. godine, dakle „prije nego se krene fakturirati“, a to znači i da je lider SDP-a izgovorio neistinu. Nije, svakako, slučajno ni to da se i 2009. radilo o predizbornoj godini, kada se budžeti po pravilu usvajaju “brže i efikasnije” nego tokom ostalih godina, kao što je i sada slučaj.

Nedosljednost: Mi smo za jedinstvenost stranaka na projektima

„Dakle, mi smo razgovarali samo o principima, a to je princip dajte projekte koji su dobri za ovu zemlju i dajte da na tim projektima budemo jedinstveni. Sve ostale različitosti koje postoje trebamo staviti u stranu. Hoće li SDA imati snage da se ponaša tako, ali nakon njihove destrukcije oko Budžeta, oko Krajine i Budimira, ne znam ali evo mi smo im pružili šansu da to radimo, evo sutra imamo zakone koji čekaju u parlamentu“, dodao je Lagumdžija na kraju intervjua.

I ovdje bi bilo interesantno sjetiti se stava SDP-a pri formiranju nove parlamentarne većine u FBiH, formiranju Vijeća ministara sa SBB-om koji je zamjenio SDA, ili pak smjene kadrova SDS-a u Vijeću ministara i Parlamentu BiH. Podsjetimo da je SDP tada podržao smjenu ministra vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Mirka Šarovića, samo zbog insistiranja SNSD-a, bez ikakvih realnih argumenata, a svakako bez bilo kakvih primjedbi ili prigovora ostalih ministara na rad Mirka Šarovića prije njegove smjene – štaviše, Šarović je bio jedan od najbolje ocijenjenih ministara u monitoringu Centra civilnih inicijativa kada je u pitanju ispunjavanje planiranih obaveza njegovog ministarstva. Prema tome, izjave o jedinstvu u različitostima koje treba staviti sa strane zarad realizacije projekata, apsolutno su nedosljedne djelovanju SDP-a u ovom mandatu.

Iz svega navedenog, može se zaključiti da je Zlatko Lagumdžija ovim intervjuom pokušao u izbornu godinu ući sa novim licem i populističkim pozivanjem na principe koje je više puta prekršio u proteklom mandatu. Isticanje “integracijskog” djelovanja SDP-a, te njegovog izdizanja iznad stranačkih neprijateljstava u dosadašnjem djelovanju u zakonodavnoj i izvršnoj vlasti, ne mogu se protumačiti drugačije do kao pokušaj populističkog “umivanja imidža” Lagumdžijine stranke, čije je djelovanje tokom prethodne dvije godine bilo u potpunoj suprotnosti sa istim tim principima kojima se Zlatko Lagumdžija pokušao pohvaliti.

(Istinomjer.ba)

Imenovanje novog saziva Vijeća ministara BiH – Ista meta isto odstojanje

Odluke koje su u pravcu integracija u NATO donesene od strane nadležnih institucija na državnom nivou, o kojima je...

Republika Srpska i dalje “koči” reformu javne uprave

Vijeće ministara Bosne i Hercegovine na sjednici održanoj 5. augusta ove godine “prihvatilo je zaključivanje Sporazuma o sprovođenju između Ureda koordinatora za reformu javne uprave i GIZ-a (Deutche...


Razlog raspada koalicije 2015. godine bio je Aluminij

Komentirajući stanje u preduzeću Aluminij d.d. Mostar predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine, Željko Komšić rekao je, između ostalog, da je Aluminij bio konkretan povod razlaza...