Nakon što su 2022. godine održani Opći izbori u Bosni i Hercegovini te formirano Vijeće ministara BiH, obje entitetske i sedam od deset kantonalnih vlada, Istinomjer je provjerio kolika je zastupljenost žena u sastavu ovih organa izvršne vlasti na državnom, entitetskom i kantonalnom nivou, ali i u zakonodavnim organima unutar BiH.
Prema Zakonu o ravnopravnosti spolova u Bosni i Hercegovini, državna tijela na svim nivoima vlasti, što uključuje zakonodavnu, izvršnu i sudsku vlast i političke stranke, moraju osigurati ravnopravnu zastupljenost spolova u upravljanju, procesu odlučivanja i predstavljanju, a ravnopravna zastupljenost podrazumijeva zastupljenost jednog od spolova u procentu od najmanje 40%.
Član 20.
(1) Državna tijela na svim nivoima organizacije vlasti, i tijela lokalne samouprave, uključujući zakonodavnu, izvršnu i sudsku vlast, političke stranke, pravna lica s javnim ovlaštenjima, pravna lica koja su u vlasništvu ili pod kontrolom države, entiteta, kantona, grada ili općine ili nad čijim radom javni organ vrši kontrolu, osigurat će i promovirati ravnopravnu zastupljenost spolova u upravljanju, procesu odlučivanja i predstavljanju. Ova obaveza postoji i za sve ovlaštene predlagače prilikom izbora predstavnika i delegacija u međunarodnim organizacijama i tijelima.
(2) Ravnopravna zastupljenost spolova postoji u slučaju kada je jedan od spolova zastupljen najmanje u procentu 40% u tijelima iz stava (1) ovog člana.
(3) Diskriminacijom po osnovu spola smatra se situacija kada ne postoji ravnopravna zastupljenost iz stava (2) ovog člana.
(4) Tijela iz stava (1) ovog člana u cilju ostvarivanja ravnopravne zastupljenosti spolova i otklanjanja diskriminacije dužna su donositi posebne mjere propisane članom 8. ovog Zakona.
Zakon o ravnopravnosti spolova u BiH
U vezi s tim, Istinomjer je izvršio uvid u sastav novoimenovanog Vijeća ministara, Vlade Federacije BiH i Vlade Republike Srpske, kao i u sastav svih deset kantonalnih vlada.
Nijedan saziv Vijeća ministara BiH u svom sastavu nije imao više od dvije žene
U novoimenovanom sazivu Vijeća ministara Bosne i Hercegovine (VMBiH) zastupljene su svega dvije žene: predsjedavajuća VMBiH Borjana Krišto, što je ujedno i prvi put da je žena na ovoj poziciji, te ministrica civilnih poslova BiH Dubravka Bošnjak. Zastupljenost žena u ovom sazivu iznosi 20%.
U sazivu 2018–2022, kada je Zoran Tegeltija bio na čelu VMBiH, u sastavu Vijeća ministara bile su također samo dvije žene: Bisera Turković na čelu Ministarstva vanjskih poslova BiH i Ankica Gudeljević na čelu Ministarstva civilnih poslova BiH. Zastupljenost žena u ovom sazivu iznosila je 20%.
Dvije žene činile su i saziv VMBiH u periodu 2014–2018, kada je na čelu ovog tijela bio Denis Zvizdić. Radi se o Marini Pendeš na poziciji ministrice odbrane BiH i Semihi Borovac na poziciji ministrice za ljudska prava i izbjeglice BiH. Zastupljenost žena u ovom sazivu iznosila je 20%.
U periodu 2010–2014, dok je Vjekoslav Bevanda bio na čelu Vijeća ministara BiH, nijedna žena nije obnašala ministarsku funkciju, kao ni u periodu 2006–2010, kada je funkciju predsjedavajućeg VMBiH obnašao Nikola Špirić.
U periodu 2002–2006, dok je na čelu VMBiH bio Adnan Terzić, dvije žene obnašale su ministarske funkcije: Mila Gadžić kao ministrica vanjske trgovine i ekonomskih odnosa i Ljerka Marić kao ministrica finansija i trezora, no Gadžić je već tokom 2003. godine podnijela ostavku na ovu funkciju te je na njeno mjesto došao Dragan Doko. Zastupljenost žena u ovom sazivu iznosila je 25%, odnosno oko 13% nakon ostavke ministrice Gadžić.
U periodu 2000–2002. na poziciji ministrice vanjske trgovine i ekonomskih odnosa bila je Azra Hadžiahmetović, dok je u periodu 1998–2000. na poziciji ministrice za evropske integracije bila Bisera Turković. Zastupljenost žena u ovom sazivu iznosila je oko 18%. U periodu 1996–1998. nijedna žena nije obnašala ministarske funkcije.
Krenuvši od Vijeća ministara BiH, može se doći do zaključka da je nivo zastupljenosti žena u dosadašnjim sazivima ovog organa izvršne vlasti bio nizak, a u periodu od 2006. do 2014. godine te od 1996. do 1998. godine nijedna žena nije bila u sazivu VMBiH.
U posljednja tri saziva, od 2014. godine do danas, situacija je nešto bolja, ali je i dalje porazna činjenica da su u ova tri saziva, od deset članova VMBiH, kojeg čine devet ministarskih pozicija te pozicija predsjedavajućeg/e, u sastavu Vijeća ministara BiH bile samo po dvije pripadnice ženskog spola, što je upola manje od predviđenog (najmanje) 40%.
Nešto manje od četvrtine članova/ica Vlade FBiH čine žene u posljednja dva saziva
Novoimenovanu Vladu Federacije Bosne i Hercegovine na čelu s premijerom Nerminom Nikšićem čini 12 ministara i četiri ministrice. Tako je na čelu Ministarstva prometa i komunikacija Andrijana Katić, Ministarstva obrazovanja i nauke Jasna Duraković, Ministarstva kulture i sporta Sanja Vlaisavljević te na čelu Ministarstva okoliša i turizma Nasiha Pozder. Zastupljenost žena u ovom sazivu iznosi oko 23%.
I prethodnu federalnu Vladu, na čijem je čelu od 2015. godine bio Fadil Novalić, činile su svega četiri žene: Jelka Miličević na čelu Ministarstva finansija, Zora Dujmović na čelu Ministarstva kulture i sporta, Edita Đapo na čelu Ministarstva okoliša i turizma te Elvira Dilberović na čelu Ministarstva obrazovanja i nauke, koja je s ove pozicije odstupila početkom 2020. godine te ju je zamijenio Alden Kajtaz. Zastupljenost žena u ovom sazivu iznosila je oko 23%, odnosno 17% nakon ostavke Elvire Dilberović.
U Vladi FBiH u periodu 2011–2015, kada je na čelu ove vlade bio Nermin Nikšić, samo je jedna žena bila na pozicije ministrice. Radi se o Branki Đurić, koja je bila na čelu Ministarstva okoliša i turizma.
Isti je slučaj i kada je u pitanju federalna Vlada na čijem je čelu bio Mustafa Mujezinović u periodu 2009–2011. te u periodu 2007–2009, kada je na čelu Vlade FBiH bio Nedžad Branković. Tada je Meliha Alić bila jedina ministrica te se nalazila na čelu Ministarstva obrazovanja i nauke.
U periodu 2003–2006, dok je na čelu Vlade FBiH bio Ahmet Hadžipašić, također je samo jedna žena obnašala ministarsku funkciju. Radi se o Borjani Krišto, koja je bila na čelu Ministarstva pravde FBiH. Zastupljenost žena u ovim sazivima iznosila je oko 6%.
U periodu 2001–2003, kada je na čelu Vlade FBiH bio Alija Behmen, dvije su žene obnašale ministarske funkcije: Suada Hadžović na čelu Ministarstva za pitanja boraca i invalida odbrambeno-oslobodilačkog rata i Behija Hadžihajdarević na čelu Ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva. Zastupljenost žena u ovom sazivu iznosila je oko 13%%.
Dok je na čelu Vlade FBiH bio Edhem Bičakčić, u periodu 1998–2001, nijedna žena nije obnašala funkciju ministrice.
I u slučaju Vlade FBiH evidentan je nizak nivo učešća žena u dosadašnjim sazivima te je tek u posljednja dva saziva, od 2015. godine do danas, nešto veći broj ministrica, no ovaj bi broj trebao biti skoro duplo veći da bi se zadovoljio kriterij od najmanje 40%. Također, treba spomenuti da nijednom osoba ženskog spola nije bila na premijerskoj poziciji u ovom entitetu, za razliku od Vijeća ministara, Vlade RS ili vlada pojedinih kantona.
Vlada Republike Srpske u prethodnim sazivima imala nešto bolju zastupljenost žena
U aktuelnoj Vladi RS, na čijem je čelu Radovan Višković, četiri žene obnašaju ministarske funkcije. Željka Stojičić je na čelu Ministarstva prosvjete i kulture, Zora Vidović na čelu Ministarstva finansija, Senka Jujić na čelu Ministarstva uprave i lokalne samouprave te Selma Čabrić na čelu Ministarstva porodice, omladine i sporta. Zastupljenost žena u ovom sazivu iznosi oko 23%.
U prethodnom sazivu, u periodu 2018–2022, na ministarske pozicije imenovano je šest žena: ministrica finansija Zora Vidović, ministrica građevinstva i ekologije Srebrenka Golić, ministrica trgovine i turizma Dragica Kovač, ministrica sporta i porodice Sonja Davidović, ministrica prosvjete i kulture Natalija Trivić te ministrica uprave i lokalne samouprave Lejla Rešić. U međuvremenu, s ministarske pozicije smijenjena je ministrica Rešić, a na ovoj poziciji zamijenila ju je aktuelna ministrica Senka Jujić. I ministrica trgovine i turizma Dragica Kovač je 2019. godine razriješena dužnosti, nakon čega je na čelu ovog ministarstva bila Suzana Gašić. Zastupljenost žena u ovom sazivu iznosila je oko 35%.
Na čelu Vlade RS u periodu 2014–2018. bila je Željka Cvijanović, a pored nje još tri žene obnašale su ministarske pozicije: Jasmina Davidović bila je na čelu Ministarstva za porodicu, omladinu i sport, Lejla Rešić na čelu Ministarstva uprave i lokalne samouprave te Srebrenka Golić na čelu Ministarstva za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju. Zastupljenost žena u ovom sazivu iznosila je oko 23%.
Prethodno je u martu 2013. godine imenovana Vlada RS na čijem je čelu i tada bila Željka Cvijanović, a pet žena obnašalo je ministarske funkcije. Srebrenka Golić bila je na čelu Ministarstva za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju, Lejla Rešić na čelu Ministarstva uprave i lokalne samouprave, Maida Ibrišagić-Hrstić na čelu Ministarstva trgovine i turizma, Nada Tešanović na čelu Ministarstva za porodicu, omladinu i sport te Gorana Zlatković na poziciji ministrice pravde. Zastupljenost žena u ovom sazivu iznosila je oko 35%.
U Vladi RS na čijem je čelu bio Aleksandar Džombić u periodu 2010–2013. pet žena bilo je na ministarskim pozicijama: Nada Tešanović na čelu Ministarstva za porodicu, omladinu i sport, Srebrenka Golić bila je na čelu Ministarstva za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju, Lejla Rešić na čelu Ministarstva uprave i lokalne samouprave, Gorana Zlatković na čelu Ministarstva trgovine i turizma te Željka Cvijanović na čelu Ministarstva za ekonomske odnose i regionalnu saradnju. Zastupljenost žena u ovom sazivu iznosila je oko 30%.
U periodu 2006–2010, dok je na čelu Vlade RS bio Milorad Dodik, dvije žene obnašale su ministarske pozicije: Fatima Fetibegović bila je na čelu Ministarstva za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju, dok je Jasna Brkić bila na čelu Ministarstva za ekonomske odnose i koordinaciju. Prethodno je tokom 2006. godine, u periodu februar–novembar, djelovala vlada na čijem je čelu također bio Milorad Dodik te su u sastavu te vlade ministarske pozicije obnašale spomenute ministrice Fetibegović i Brkić. Zastupljenost žena u ovom sazivu iznosila je oko 12%.
U periodu 2005–2006, u Vladi RS na čijem je čelu bio Pero Bukejlović, dvije su žene imenovane na pozicije ministrica, no do kraja mandata ove vlade na ministarskoj funkciji bila je samo jedna žena – Svetlana Cenić na čelu Ministarstva finansija. Zastupljenost žena u ovom sazivu iznosila je oko 12%, odnosno oko 6%.
U Vladi Dragana Mikerevića, u periodu 2003–2005, i Milorada Dodika, u periodu 1998-2001, nijedna žena nije obnašala ministarsku funkciju.
U Vladi Mladena Ivanića, u periodu 2001–2003, jedna žena obnašala je ministarsku funkciju. Radi se o Biljani Marić na čelu Ministarstva pravde,đ te je zastupljenost žena u ovom sazivu iznosila 5%, baš kao i u Vladi Gojka Kličkovića u periodu 1996–1998, kada je Svetlana Šiljegović obnašala funkciju ministrice informacija.
I dok od 2010. godine učešće žena u Vladi RS nije iznosilo manje od 20% te je u jednom trenutku došlo do rasta s obzirom na to da je u dva navrata šest žena činilo republičku vladu, u aktuelnom mandatu taj je broj nešto niži te, kao i u FBiH, iznosi 23%. Ipak, za razliku od FBiH, u Republici Srpskoj na poziciji predsjednice Vlade ovog entiteta u dva saziva našla se žena – u oba navrata Željka Cvijanović. Također, kada su u pitanju vlade oba bh. entiteta te Vijeće ministara BiH, u Vladi RS do sada je zabilježen najveći broj učešća žena u dva navrata.
U momentu pisanja analize zvanična web stranica Vlade Brčko distrikta nije bila u funkciji zbog čega nije bilo moguće utvrditi sastav trenutne, ali ni prethodnih vlada. Prema informaciji od 9.2.2023. godine, sastav Vlade Brčko distrikta, činila je samo jedna žena, baš kao i trenutnu Vladu BD formiranu u aprilu ove godine.
Ni u vladama kantona situacija nije bolja, svega dvije kantonalne vlade blizu brojke od 40%
Od deset kantonalnih vlada, u tri još uvijek nije formirana nova vlast nakon održavanja Općih izbora 2022. godine, a Istinomjer je izvršio uvid u aktualne sazive svih deset vlada, dok uvid u ranije sazive nije izvršen zbog nedostupnosti podataka za ove vlade.
U Vladi Tuzlanskog kantona zastupljenost žena oko 38%
U Vladi TK pet žena obnaša ministarske funkcije: ministrica prostornog uređenja i zaštite okolice ostat će Anela Ajšić, ministrica pravosuđa i uprave je Nataša Marošević, Duška Bećirović je na čelu Ministarstva zdravstva, Senada Dizdarević na čelu Ministarstva za boračka pitanja, dok je ministrica poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Fedahija Ahmetović.
U Vladi Zeničko-dobojskog kantona zastupljenost žena oko 37%
Zeničko-dobojski kanton jedini je kanton koji u aktuelnom sazivu ima ženu na čelu vlade, a radi se Amri Mehmedić. Pored Mehmedić, još tri žene u sastavu ove vlade obnašaju ministarske funkcije, a radi se o ministrici finansija Dženani Čišiji, ministrici zdravstva Tanji Radoš-Kosić te ministrici za obrazovanje, nauku, kulturu i sport Draženki Subašić.
U Vladi Kantona Sarajevo zastupljenost žena oko 24%
Aktuelni saziv Vlade KS čine četiri ministrice: Naida Hota-Muminović na čelu Ministarstva odgoja i obrazovanja, Enda Pavić-Pečenković na čelu Ministarstva za rad, socijalnu politiku, raseljena lica i izbjeglice te Darja Softić-Kadenić na čelu Ministarstva pravde i uprave.
U Vladi Kantona 10 zastupljenost žena oko 23%
Kada je u pitanju Vlada Kantona 10, nakon održavanja Općih izbora 2022. godine još uvijek nije formirana nova vlada, a u još uvijek aktuelnom sazivu od devet članova vlade, dvije su žene na ministarskim pozicijama: Dijana Puzigaća je ministrica gospodarstva, a Gordana Nakić je ministrica znanosti, prosvjete, kulture i sporta.
U Vladi Bosansko-podrinjskog kantona zastupljenost žena oko 23%
Od devet članova Vlade BPK, dvije su žene na ministarskim pozicijama: Adisa Alikadić-Herić je ministrica obrazovanja, a Nataša Danojlić je ministrica pravde.
U Vladi Srednjobosanskog kantona zastupljenost žena oko 12%
U Srednjobosanskom kantonu još uvijek nije došlo do formiranja nove vlade nakon održavanja Općih izbora 2022. godine, a još uvijek aktuelna vlada u svom sastavu ima samo jednu ženu – ministricu finansija Mirjanu Plavčić.
U Vladi Zapadnohercegovačkog kantona zastupljenost žena oko 12%
U novoimenovanom sazivu Vlade ZHK od devet članova Vlade jedno ministarsko mjesto pripalo je Danieli Perić koja obnaša funkciju ministrice obrazovanja, znanosti, kulture i sporta.
U Vladi Unsko-sanskog kantona zastupljenost žena 10%
Aktuelni saziv Vlade USK čini svega jedna žena – Samra Mehić, ministrica privrede.
U Vladi Posavskog kantona zastupljenost žena 10%
I u aktuelnoj Vladi Posavskog kantona samo jedna žena obnaša ministarsku funkciju. Radi se o Ani Andrić, koja je ministrica prosvjete, nauke, kulture i sporta.
U Vladi Hercegovačko-neretvanskog kantona zastupljenost žena 0%
Još uvijek nije došlo ni do formiranja nove Vlade HNK nakon izbora 2022. godine, a u još uvijek aktuelnoj vladi nema nijedne žene u sastavu ove vlade.
Uvidom u aktuelne sazive vlada može se doći do informacije da nijedna kantonalna vlada u svom sastavu nema broj žena koji iznosi najmanje 40% od ukupnog broja članova/ica vlade, a samo jedna vlada na svom čelu ima ženu.
Novoimenovane vlade Tuzlanskog i Zeničko-dobojskog kantona najbliže su toj brojci, tri vlade u sastavu imaju oko 23% žena te bi bilo potrebno imenovati duplo više osoba ženskog spola kako bi se zadovoljio kriterij od najmanje 40%. Po dvije vlade u svom sastavu imaju svega 12% i 10% osoba ženskog spola, a jedna vlada u svom sastavu nema nijednu ženu.
Nizak nivo učešća žena i u zakonodavnoj vlasti
Kada su u pitanju organi zakonodavne vlasti u BiH, nakon posljednjih Općih izbora u Bosni i Hercegovini, od ukupno 42 zastupnička mjesta u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, tek sedam njih pripalo je ženama, a od ukupno 15 delegata/kinja u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH, u ovom sazivu našle su se tek dvije žene.
U Predstavničkom domu Parlamenta Federacije BiH od ukupno 98 zastupnika/ca, 23 mjesta pripalo je ženama, dok u Domu naroda Parlamenta FBiH ovaj broj iznosi 28 od trenutnih 77 delegata/kinja. U Narodnoj skupštini Republike Srpske, od 83 zastupnika/ce, 22 su žene, dok u Vijeću naroda RS od 28 delegata, osam je delegatkinja. U Skupštini Brčko distrikta od 30 zastupnika/ca samo su tri žene.
Kada je riječ o kantonalnim skupštinama, u njima broj žena jeste nešto veći nego na višim nivoima. Razlog tome nije drugačiji odnos političkih subjekata, već činjenica da stranke osvajaju više mandata nego na entitetskim i državnom nivou.
Podsjećamo i da smo u nekoliko navrata uoči Općih izbora 2018. godine, ali i u kontekstu Lokalnih izbora održanih 2020. godine, putem niza analiza pokušali skrenuti pažnju javnosti na loš položaj žena u politici u Bosni i Hercegovini.
Također, prije izborne kampanje za Opće izbore 2022. godine ukazali smo da veoma mali broj nositeljica lista prijeti da u konačnici u potpunosti marginalizuje žene kada je u pitanju njihov uticaj na rad državnog i entitetskih parlamenata, koji je najvidljiviji u njihovom sve manjem broju u zakonodavnim tijelima.
Nakon što je Centralna izborna komisija BiH (CIK BiH) objavila rezultate Općih izbora 2022. godine, bilo je evidentno da se trend smanjivanja broja žena u najvećim zakonodavnim tijelima u Bosni i Hercegovini nastavlja, na što smo se osvrnuli u još jednoj analizi.
I pojedini politički akteri i nositelji/ce javnih funkcija u proteklom su periodu govorili/e na ovu temu. Tako je predsjedavajući Skupštine Kantona Sarajevo Elvedin Okerić, prilikom gostovanja u TV emisiji, na osvrt voditeljice da u predloženom sastavu Vlade nije ispoštovan kriterij da zastupljenost jednog spola iznosi zakonski minimalno propisanih 40%, ustvrdio da ovaj kriterij nije “u potpunosti obavezujući”, ali da bi bio ispoštovan kada bi još jedna žena ušla u sastav Vlade, što je Istinomjer ocijenio neistinitim.
S druge strane, zamjenica ministra za ljudska prava i izbjeglice BiH Duška Jurišić, govoreći o zastupljenosti žena u državnim organima, ustvrdila je da bi minimalna zastupljenost jednog spola trebala biti 40% te da je “prekršen Zakon o ravnopravnosti spolova”, što je Istinomjer, nakon uvida u sastave zakonodavnih i izvršnih organa na državnom nivou, ocijenio istinitim.
Premda više od polovine glasačkog tijela u Bosni i Hercegovini čine žene, one i dalje ravnopravno ne učestvuju u donošenju odluka, a rodni disbalans evidentan je na svim nivoima vlasti, iako je članom 20. Zakona o ravnopravnosti spolova u BiH utvrđen cilj od 40% zastupljenosti. Razlozi su mnogobrojni: od patrijarhalnog shvatanja uloge žene, neadekvatnog tretmana od medija, ali i od političkih partija.
Upravo i Izvještaj Evropske komisije o BiH za 2022. godinu iz oktobra prošle godine ukazuje na nedovoljnu zastupljenost žena u politici i donošenju odluka.
Propisi o rodnoj ravnopravnosti tek treba da se usklade u cijeloj zemlji i efikasno provode. Zemlja ima Gender akcioni plan za period 2018-2022., koji je proveden prema planu u pogledu rješavanja nasilja u porodici. Međutim, potrebno je osigurati veće učešće i političku posvećenost provedbi ovog plana sa jasno definisanim koracima i postignućima, zadacima i odgovornostima. Takođe postoji akcioni plan o ženama, miru i sigurnosti, dok su širom zemlje uloženi značajni napori kako bi se stvorilo okruženje koje će omogućiti veće učešće žena u policiji i vojsci. Iako njihov udio stalno raste, žene su nedovoljno zastupljene među nosiocima viših činova. Veće učešće žena u donošenju odluka i u bezbjednosnim i mirovnim institucijama, efikasan mehanizam sistema praćenja i odgovornosti, kao i adekvatno finansiranje iz budžeta za provođenje Akcionog plana ostaju prioriteti. Žene su nedovoljno zastupljene u politici i javnom životu. Procjene uticaja na ravnopravnost polova se ne provode u skladu sa zakonom.
Izvještaj o BiH za 2022. godinu
Edita Miftari iz organizacije UN Women u BiH je u razgovoru za Oslobođenje tokom 2022. godine istakla da je, prema podacima IPU i UN Women za 2021, BiH na 101. mjestu po broju žena na ministarskim pozicijama i na 78. mjestu po broju žena u parlamentima.
Miftari upozorava da štetne norme i nasilje nad ženama u politici i javnom prostoru i dalje predstavljaju jedan od najvećih izazova, a prema njenim riječima, “značajan je i nedostatak političke volje za promjenom odnosa moći u skladu s međunarodnim standardima i obavezama o ravnopravnosti spolova i osnaživanju žena, s obzirom na to da politički čelnici još ne uviđaju da guranjem žena na margine političkih procesa usporavaju sve značajne reforme u društvu, uključujući i one koje se tiču pristupanja EU”. Strukturne prepreke, kako smatra Miftari, mogu se prevazići jedino posebnim i ciljanim mjerama usmjerenim na uklanjanje prepreka i pozitivnu promociju suštinske ravnopravnosti spolova.
(Istinomjer.ba)
Napomena: Analiza, koja je prvobitno objavljena 6.5.2023. godine, dopunjena je informacijom o broju žena zastupljenih u Vijeću naroda RS te je dopunjena i informacijom o broju žena u aktuelnom sazivu Vlade Brčko distrikta.