Dosadašnje izmjene Zakona o osnovama sigurnosti saobraćaja na cestama u BiH nisu dovele do manjeg broja neodgovornih vozača. Dok se čeka da nove izmjene Zakona dođu pred državne zastupnike i zastupnice, postavlja se pitanje da li su one dovoljne i da li je vrijeme za novi tekst ovog zakona, koji će u potpunosti biti usaglašen s evropskim direktivama i osigurati sigurnost na bh. cestama.
Ministar unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo (MUP KS) Admir Katica, gostujući u programu TVSA 19. februara 2025. godine, govorio je o kaznama koje predviđa Zakon o osnovama sigurnosti saobraćaja BiH. Prema njegovim riječima, preblage kazne u ovom zakonu ne djeluju na neodgovorne vozače koji voze pod dejstvom alkohola i krše pravila o prilagođavanju brzine.
Naši policijski službenici su, primjera radi, zbog prekoračenja dozvoljene brzine kretanja vozila izrekli za 141.000 više prekršajnih kazni, što je prilično značajno, jer je brzina jedan od osnovnih uzroka saobraćajnih nezgoda. Isto tako je došlo do povećanja po pitanju vožnje pod dejstvom alkohola (…). Sankcije koje mi imamo na raspolaganju, taj instrumentarij koji je propisan Zakonom o osnovama sigurnosti saobraćaja na cestama u BiH, nije dovoljan da odvrati nekoga da ne ponovi ponovno to krivičnu djelo.
Admir Katica, 19.2.2025.
Zakon o osnovama bezbjednosti saobraćaja na putevima u Bosni i Hercegovini prvi je put donesen 2005. godine, a od tada je izmijenjen u više navrata. O svim do sada usvojenim izmjenama i dopunama Istinomjer je pisao u novembru 2023. godine.
Šta donose najavljene izmjene Zakona?
Trenutno je u toku izrada nacrta izmjena i dopuna ovog zakona. Ministarstvo komunikacija i prometa BiH sačinilo je prednacrt zakona te ga uputilo na e-konsultacije u ljeto 2024. godine, koji do objave ovog teksta nije došao na dnevni red Vijeća ministara BiH.
Među navedenim razlozima za izradu prednacrta navodi se i propisivanje oštrijih sankcija za određene prekršaje.
Kada je riječ o sankcionisanju vožnje pod dejstvom alkohola ili prebrze vožnje, koje je Katica naveo kao problematične, ne postoje značajnije izmjene.
U odnosu na važeći zakon, u prednacrtu se predviđa poseban član kojim se pooštravaju kazne za vozače koji se u naselju kreću brzinom koja je za više od 50 km na sat veća od dozvoljene brzine i vozače koji upravljaju vozilom s preko 1,5 promila alkohola u krvi. U skladu s ovim članom, propisani su novčana kazna od 2.000 KM dо 3.000 KМ, zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom u trajanju od šest do devet mjeseci, te dva kaznena boda.
Ukoliko je ovim izazvana saobraćajna nesreća, prednacrt predviđa novčanu kaznu u iznosu od 3.000 do 5.000 KM, a vozaču će se uz kaznu izreći zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom u trajanju od devet mjeseci.
Važeće kaznene odredbe su niže. Novčanom kaznom od 400 do 1.000 KM kaznit će se vozač koji se kreće brzinom koja je veća od 30 km na sat od dozvoljene brzine, kao i oni kod kojih se utvrdi količina alkohola u krvi iznad 1,5 promila. Pored ovih kazni, vozaču će se izreći zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom u trajanju od dva mjeseca do šest mjeseci, te dva kaznena boda.
Trenutni zakon, također, propisuje da ukoliko dođe do nesreće, u ovim slučajevima vozač će se kazniti novčanom kaznom u iznosu od 1.000 do 5.000 KM, a vozaču će se uz kaznu izreći zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom u trajanju od šest mjeseci.
Prednacrt povećava iznos novčanih određenih kazni i produžuje trajanje zaštitne mjere zabrane upravljanja motornim vozilom, ali ne mijenja broj kaznenih bodova koje vozač dobija.
Izmjene ne propisuju izricanje kazne zatvora za prekršaje u saobraćaju, kao što to čine zakoni Srbije, Crne Gore i Hrvatske. U tim zemljama kazne zatvora za učinjene prekršaje variraju između 15 i 60 dana zatvora. Također, Srbija i Hrvatska su zakonski definisale pojam nasilničke/obijesne vožnje, dok ovakva zakonska definicija ne postoji u BiH.
Zašto nije predložen novi zakon?
Prema planu rada, Ministarstvo komunikacija i prometa BiH trebalo je izraditi 11 zakona, među kojima je i novi Zakon o osnovama sigurnosti saobraćaja na cestama u BiH. Ministar komunikacija i prometa Edin Forto tokom javnog saslušanja rekao je da je pokušao sarađivati s ministrom saobraćaja i veza RS Nedeljkom Čubrilovićem, ali da je nakon mnogobrojnih sastanaka i rada na usklađivanju teksta dobio negativan odgovor.
O praksi da zakone na bh. nivou ne žele podržati političari iz Republike Srpske govorio je u spomenutom gostovanju i Katica, koji je rekao da postoje politički problemi iz ovog entiteta, odnosno da se ova problematika tumači kao prijenos nadležnosti.
Crne statistike
Dok se usaglašava tekst Zakona i usvajaju izmjene, saobraćajnice u BiH i dalje su smrtonosne.
Ovo potvrđuju i statistike Bosanskohercegovačkog auto-moto kluba (BIHAMK). Prema posljednjim podacima, koji su objavljeni za 2023. godinu, na bh. putevima/cestama dogodilo se ukupno 35.148 saobraćajnih nesreća, od kojih je zabilježeno 7.665 saobraćajnih nesreća s poginulim i povrijeđenim licima te 27.488 nesreća s materijalnom štetom. U saobraćajnim nesrećama u Bosni i Hercegovini život je izgubilo 255 osoba, dok su 10.944 osobe zadobile teže ili lakše tjelesne povrede.
Iz tabele koja prati izvještaj BIHAMK-a vidljivo je da se iz godine u godinu povećava broj poginulih lica u saobraćajnim nesrećama.
Za 2024. godinu brojke se još uvijek zbrajaju, ali građani i građanke često iz medija mogu dobiti informacije o teškim saobraćajnim nesrećama i njihovim ishodima (1, 2, 3, 4, 5).
Istinomjer je u julu 2023. godine analizirao statističke podatke o broju poginulih osoba u saobraćajnim nesrećama i došao do zaključka da je u Bosni i Hercegovini 2021. godine stradalo 255 osoba, što su 72 osobe na milion stanovnika/ca.
Evropska komisija objavila je da su u državama Evropske unije tokom 2021. godine u saobraćajnim nesrećama stradale u prosjeku 44 osobe na milion stanovnika/ca, što znači da je u BiH broj smrtnih ishoda značajno veći od evropskog prosjeka.
Zanimljivo je da i Evropska unija ima porast poginulih u saobraćajnim nesrećama pa je u 2023. godini stradalo 20.400 ljudi, odnosno 46 osoba na milion stanovnika/ca. Ipak, ovaj podatak nije iznenađujući ukoliko uzmemo u obzir da je 2021. godina bila godina pandemije.
Dok čekamo izmjene Zakona ili novi tekst Zakona kojim će se obezbijediti sigurnost na cestama, broj saobraćajnih nesreća se povećava. Alarmantan broj vozača koje MUP-ovi pripadnici isključuju iz saobraćaja zbog vožnje pod utjecajem alkohola, odnosno prebrze vožnje, pokazuju da nemamo efikasne sankcije.
Dok se krivica prebacuje s kantona na nivo BiH, a s bh. nivoa na entitete, građani i građanke ostaju nezaštićeni, a svaki novi slučaj saobraćajnih nesreća podsjeća nas na nemogućnost ili izostanak volje nadležnih da riješe problem.
(Istinomjer.ba)