Nakon što je na zvaničnoj web stranici Vlade Ujedinjenog Kraljevstva objavljeno da će u Bosnu i Hercegovinu biti poslani vojni stručnjaci iz ove zemlje s ciljem “suprotstavljanja malignom ruskom uticaju u Bosni i Hercegovini”, ovo su komentirali član Predsjedništva BiH Milorad Dodik i zastupnica u Predstavničkom domu državnog Parlamenta Sanja Vulić (SNSD).
Član Predsjedništva BiH Milorad Dodik ustvrdio je da “ne postoji nijedan legalan put kojim bi britanski vojni stručnjaci ušli u BiH”.
Osim nelegalnog visokog predstavnika, BiH će dobiti i nelegalne nazovi vojne stručnjake, a sve pod izgovorom navodnog secesionizma i tzv. malignog ruskog uticaja.
Milorad Dodik, 30.6.2022.
Nakon što je dolazak vojnih stručnjaka iz Ujedinjenog Kraljevstva pozdravila ministrica vanjskih poslova BiH Bisera Turković putem Twittera, oglasila se i zastupnica u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH (PSBiH) Sanja Vulić koja je ustvrdila da su za ovakvu vrstu aranžmana potrebne “procedure i saglasnost”.
Kakve evropske vrijednosti spominje da promoviše zemlja koja je napustila EU nije mi jasno? Kakvi vojni eksperti na univerzitetu u Sarajevu, da li je to drugi naziv za paraobavještajni centar za pomoć britanskim ljubimcima? Kakvi eksperti u oružanim snagama BiH ?
Biseru Turković treba podsjetiti da za ovakve vrste angažamana trebaju procedure i saglasnosti i da ona nije institucije BiH.
Bilo bi korektno da nam samoproglašena kraljica kaže, na koji način je BiH ugrožena? Ona je sveznalica. Sve joj je poznato ili joj se ukazalo.
Sanja Vulić, 30.6.2022.
Prema saopćenju Vlade Ujedinjenog Kraljevstva od 30.6.2022. godine, ova će zemlja u Bosnu i Hercegovinu poslati vojne stručnjake kako bi se ojačala NATO misija i kako bi se promovirali stabilnost i sigurnost u zemlji. U saopćenju se navodi da se radi o stručnjacima za borbu protiv dezinformacija i reformu odbrane, koji će raditi s Oružanim snagama BiH i NATO-om na održavanju mira i sigurnosti u zemlji. Također, navodi se i da će Ujedinjeno Kraljevstvo osigurati sredstva za jačanje cyber sigurnosti u Bosni i Hercegovini kako bi zemlja bila otpornija na ovu vrstu napada.
U Ankesu 1A Općeg okvirnog sporazuma za mir (Sporazum o vojnim aspektima mirovnog rješenja) navodi se, između ostalog, da Vijeće sigurnosti UN-a poziva “vlasti država članica ili regionalne organizacije i aranžmane da uspostave IFOR, koji će djelovati sukladno Poglavlju VII. Povelje Ujedinjenih naroda”.
Članak VI
(…) Strane znaju i suglasne su da se te snage za provedbu mira mogu sastojati od kopnenih, zračnih i pomorskih postrojba iz država koje su članice NATO-a i država koje nisu članice NATO-a, razmještenih u Bosni i Hercegovini kako bi pridonijele osiguranju poštovanja odredaba ovoga Aneksa. Strane znaju i suglasne su da će IFOR imati pravo razmještanja s obje strane granične crte između entiteta te u cijeloj Bosni i Hercegovini.
Opći okvirni sporazum za mir u BiH, Aneks 1A
U članku VII Aneksa 1A konstatuje se da su, kao posljedice skorog uvođenja IFOR-a u Republiku Bosnu i Hercegovinu, zadovoljeni uvjeti za povlačenje UNPROFOR-a.
Kako se navodi na zvaničnoj web stranici NATO-a (Komanda zajedničkih snaga Napoli), NATO je prisutan u Bosni i Hercegovini “već više od dvije decenije, kada je 60.000 pripadnika multinacionalnih snaga pod vodstvom NATO-a neposredno nakon sukoba 1992-1995. godine raspoređeno u cijeloj zemlji kako bi osigurali provođenje vojnih aspekata Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini”. Snage za implementaciju mira (IFOR) uspostavljene su u decembru 1995. godine, a njihova misija trajala je jednu godinu. Cilj IFOR misije bio je razdvajanje zaraćenih strana i implementacija vojnih obaveza proisteklih iz Dejtonskog mirovnog sporazuma. IFOR je zamijenjen Stabilizacijskim snagama (SFOR), čiji je cilj bio odvraćanje od ponovnog izbijanja neprijateljstva i stabilizacija mira. U decembru 2004. godine odgovornost za vojne aspekte mirovnog sporazuma preuzimaju Snage Evropske unije (EUFOR).
Umjesto SFOR-a, NATO je uspostavio vojni štab s ciljem pružanja pomoći u reformi odbrane i drugim obavezama preuzetim u okviru programa Partnerstvo za mir (PfP). Na stranici NATO-a navodi se i da NATO Štab Sarajevo pruža “dogovorenu podršku EUFOR-u u skladu sa odredbama sporazuma između NATO i EU pod nazivom ‘Berlin Plus’, te je zadržao određena ovlaštenja i odgovornosti u skladu sa Dejtonskim sporazumom”.
“Berlin plus” je sporazum potpisan u decembru 2002. godine između NATO-a i Evropske unije, a njegovim potpisivanjem Evropskoj uniji omogućeno je “korištenje struktura, mehanizama i imovine NATO-a pri provedbi misija evropske sigurnosne i odbrambene politike”, čime je obuhvaćena i EUFOR misija u Bosni i Hercegovini.
Više o EUFOR misiji u Bosni i Hercegovini možete čitati u Istinomjerovoj analizi Koji je mandat EUFOR-a u BiH?, kao i u tekstu Da li NATO pojačava prisustvo u Bosni i Hercegovini?, koji je objavio naš partnerski portal Raskrinkavanje. U kontekstu NATO misije u BiH podsjećamo da se Istinomjer u nedavno objavljenoj analizi BiH na samitu NATO-a u Madridu kao jedina država aspirantica osvrnuo na važnost ovog događaja za Bosnu i Hercegovinu.
S obzirom na navedeno, Istinomjer tvrdnje člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika i zastupnice u Predstavničkom domu državnog Parlamenta Sanje Vulić da vojni stručnjaci iz Ujedinjenog Kraljevstva “nelegalno dolaze u BiH” ocjenjuje neistinitim.
(Istinomjer.ba)