Od dana kada je Christian Schmidt donio odluku da odblokira imenovanje Vlade FBiH, opozicija Vladu naziva oktroisanom, nelegalnom i nametnutom (1, 2, 3, 4, 5) iako je u Predstavničkom domu imala većinu zastupnika i zastupnica direktno izabranih na Općim izborima 2022. godine. Delegatkinja u federalnom Domu naroda i potpredsjednica SDA Aida Obuća u svom je medijskom istupu prokomentarisala da tu vladu nije imenovao Predstavnički dom, zbog čega je “Trojka” reagovala saopštenjem za javnost.
Delegatkinja u Domu naroda Parlamenta FBiH i potpredsjednica SDA Aida Obuća pridružila se nizu opozicionih političara i političarki koji su osporili legitimitet Vlade Federacije BiH. Tokom gostovanja na televiziji N1 Obuća je iskazala razumijevanje za nedolaske predstavnika Vlade FBiH u Parlament, jer ih Parlament nije imenovao.
Međutim, mi u Stranci demokratske akcije razumijemo zašto se niko od ovih trenutnih iz federalne Vlade ne pojavljuje, jer, u biti, oni i ne polažu račune onima koji ih nisu imenovali. Jer njih ni Predstavnički ni Dom naroda nije imenovano.
Aida Obuća, 28.7.2025.
Istinomjer je kontaktirao Aidu Obuća molbom za pojašnjenje, imajući u vidu da Predstavnički dom ne imenuje Vladu, ali jeste glasao za izbor Vlade FBiH. Obuća je u odgovoru pojasnila da je kontekst njene izjave taj da je “vlada Nermina Nikšića nametnuta odlukom visokog predstavnika Christiana Schmidta, kad je entitetski ustav suspendovan na jedan dan”.
Stranke “Trojke” su u zajedničkom saopćenju reagovale na ovakav narativ, izdvajajući upravo izjavu delegatkinje Obuća. Oni su podsjetili na proces formiranja Vlade FBiH nakon izbora 2010. godine, kada je HDZ BiH na sve načine pokušavao zaustaviti imenovanje prve vlade Nermina Nikšića, u kojoj je bila i SDA.
Naravno, 2010. godine reagirao je OHR i spriječio tadašnje blokade HDZ-a omogućivši da se formira Vlada bez HDZ-a, a potpuno isto je uradio i 2022. kada je spriječena blokada SDA i omogućeno formiranje aktuelne Vlade.
Saopćenje stranaka “Trojke”, 30.7.2025.
Kako je Vlada izabrana 2011. godine?
Vladu Federacije BiH koja je izabrana 17. marta 2011. godine formirale su Socijaldemokratska partija BiH (SDP BiH), Stranka demokratske akcije (SDA), Hrvatska stranka prava (HSP) i Narodna stranka “Radom za boljitak” (NSRzB). U trenutku izbora rukovodstva Parlamenta FBiH, predsjednika i potpredsjednika FBiH, te potvrđivanja Vlade, bilo je imenovano šest od 17 delegata u Klubu hrvatskog naroda. Naime, nakon Općih izbora 2010. godine, Posavski kanton, Zapadnohercegovački kanton i Kanton 10 nisu izabrali delegate u federalni Dom naroda do trenutka konstituisanja ovog doma, što je ostavilo Klub hrvatskog naroda bez potrebnog kvoruma za odlučivanje.
Ustavni sud FBiH je 18. marta 2011. godine dobio zahtjeve Borjane Krišto i tadašnjeg zamjenika federalnog premijera Vjekoslava Bevande za ocjenu ustavnosti odluka o izboru predsjednika i dva zamjenika predsjednika Doma naroda Parlamenta FBiH, i izbora radnih tijela Doma naroda, kao i predsjednika i zamjenika predsjednika Federacije BiH.
Centralna izborna komisija BiH je 24. marta 2011. godine usvojila odluku kojom je utvrđeno da izbor predsjednika i potpredsjednika Federacije BiH nije proveden u skladu s Izbornim zakonom BiH, te poništila njihov izbor.
Tadašnji visoki predstavnik Valentin Inzko 27. marta 2011. godine privremeno je suspendovao odluke Centralne izborne komisije BiH koje se odnose na formiranje vlasti u Federaciji BiH i odlučio da su legalni novi organi vlasti dok Ustavni sud FBiH to ne potvrdi ili ne odluči drugačije.
Borjana Krišto je 29. marta povukla podneseni zahtjev za ocjenu ustavnosti te je predala mandat predsjednice Federacije BiH visokom predstavniku u BiH Valentinu Inzku. U pismu Inzku tada je navela da je privremenim suspendovanjem odluke Centralne izborne komisije BiH vladavina prava u BiH dovedena do apsurda, a demokratska javnost u stanje nevjerice.
U intervjuu koji je dao za Večernji list, a koji je objavljen i na stranici OHR-a, Inzko je imenovao HDZ BiH kao krivca za neimenovanje delegata u Dom naroda FBiH.
Ne zaboravite da je HDZ-ov blok sebe stavio van granica zakona i Ustava 3. decembra (2010. godine), kada je odbio imenovati delegate za Dom naroda FBiH, i da je ova situacija trajala mjesecima. Ni jedan sistem vlasti ne može biti taocem takvih opstrukcija, i to je natjeralo međunarodnu zajednicu da tumači Ustav na takav način kako bi osigurala postojanje funkcionalnih institucija.
Valentin Inzko, 20.7.2011.
Mandat vlade koja je imenovana suspendovanjem odluke CIK-a trajao je do kraja marta 2015. godine, kada je Predstavnički dom federalnog Parlamenta potvrdio novu Vladu FBiH na čelu s Fadilom Novalićem (SDA), skupa s HDZ-om BiH. Novalićeva vlada je zbog blokada sličnog tipa ostala u “tehničkom mandatu” i nakon izbornog ciklusa 2018. godine.
Da li je visoki predstavnik 2023. godine uradio istu stvar kao 2011. godine?
Podsjećamo da su 2023. godine SDP BiH i HDZ BiH imali politički dogovor o koaliciji na federalnom nivou, ali nisu imali kapacitet da ispred Kluba delegata bošnjačkog naroda predlože člana rukovodstva FBiH iz reda bošnjačkog naroda. Na tu poziciju izabran je Refik Lendo iz SDA. Kada je bilo jasno da će SDA imati svog predstavnika u rukovodstvu Federacije, najviši dužnosnici ove stranke u više su navrata insistirali na tome da se nova Vlada FBiH ne formira bez SDA.
Predsjednik SDA Bakir Izetbegović rekao je da nova vlada neće biti formirana bez SDA, a i sam je Lendo, nakon što je preuzeo poziciju potpredsjednika, rekao da vrlo vjerovatno neće doći do dogovora da Nikšić bude kandidat za premijera FBiH, kao i da on kao general ne može ni na koji način da “kapitulira”. Delegat u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH i dugogodišnji funkcioner SDA Šefik Džaferović tada je rekao da na premijerskoj poziciji u Federaciji vidi kadar SDA.
Visoki predstavnik Christian Schmidt je krajem aprila 2023. godine donio odluku kojom se deblokira imenovanje Vlade Federacije Bosne i Hercegovine. U odluci je navedeno da se svaki potpis koji je potrebno priložiti, saglasnost koju konkretno trebaju dati dopredsjednici Federacije te konsultacije koje je potrebno izvršiti u cilju ostvarivanja imenovanja Vlade Federacije smatraju priloženim i izvršenim. Ta je odluka rezultirala time da je Predstavnički dom na sjednici održanoj 28. aprila 2023. godine potvrdio Vladu Federacije s Nerminom Nikšićem kao premijerom.
Visoki predstavnik je u svojoj odluci dodao i amandman na Ustav BiH kojim je predviđeno da, ukoliko rukovodstvo Federacije u roku od 30 dana ne postigne saglasnost o imenovanju Vlade, ono može biti pokrenuto i sa samo dva potpisa. U tom slučaju, konačnu odluku donose Predstavnički dom i Dom naroda Parlamenta FBiH. U odluci je predviđeno da će amandman stupiti na snagu 1. maja 2024. godine ukoliko Parlament Federacije ne donese izmjene Ustava FBiH, što se na kraju nije desilo, a što znači da je amandman na snazi od propisanog datuma.
Činjenica je da je i 2011. i 2023. godine Vlada Federacije BiH imenovana tako što je iz procesa isključena jedna politička opcija. To je za jedne bilo prihvatljivo 2011, a za druge 2023. godine. Iako nivo uplitanja visokog predstavnika pri imenovanju Vlade FBiH nije bio isti 2011. i 2023. godine, porazno je da bez intervencije međunarodnih faktora nije izvjesno da li bi i kada Vlada bila imenovana u oba slučaja. U proteklih 15 godina, dva od ukupno tri saziva federalnih vlada imenovana su uz pomoć OHR-a, što dovoljno govori o političkoj volji, spremnosti na kompromis, demokratskoj zrelosti i funkcionalnosti sistema u kojem živimo.
(Istinomjer.ba)