Kada je spoljna politika naše zemlje u pitanju, nju pored ostalog jasno određuje Zakon o odbrani BiH, ali i neki drugi dokumenti usvojeni od strane nadležnih institucija.
Nakon sastanka sa predsjednicima HDZ-a BiH, i SDA, Draganom Čovićem i Bakirom Izetbegovićem na kojem je dominirala tema uspostave nove strukture vlasti na državnom nivou, lider SNSD-a, Milorad Dodik je u kontekstu pitanja usvajanja Godišnjeg nacionalnog programa za MAP pored ostalog izjavio:
Odluka o vojnoj neutralnosti nije definitivna u smislu stava BiH, ali ono što jeste je da je ona odluka i vlasti i opozicije u parlamentu RS-a i ona je obavezujuća za sve nas koji radimo ovdje.
Milorad Dodik, 06.03.2019.
Kada je prvi dio Dodikove izjave u pitanju koji govori o “odluci o vojnoj neutralnosti u smislu stava BiH”, treba napomenuti da na nivou Bosne i Hercegovine nikakva odluka o vojnoj neutralnosti nikada nije donesena.
Naprotiv, kada je taj segment spoljne politike naše zemlje u pitanju, njega jasno određuje Zakon o odbrani BiH, ali i neki drugi dokumenti usvojeni od strane nadležnih institucija na državnom nivou.
Tako Zakon o odbrani BiH usvojen 2005. godine, a potpisan od strane tadašnjeg predsjedavajući Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH i član SNSD-a, Nikole Špirića u svom članu 84. kaže da će “Parlamentarna skupština, Savjet ministara, Predsjedništvo BiH, te svi subjekti odbrane, u okviru vlastite ustavne i zakonske nadležnosti, provešće potrebne aktivnosti za prijem BiH u članstvo NATO-a”
Isto potvrđuje i formalni zahtjev BiH za Akcioni plan za članstvo u NATO (MAP) i tekst pisma usvojenog od strane Predsjedništva BiH 10.06.2009. godine, koje je u to vrijeme predsjedavajući Predsjedništva BiH, Nikola Radmanović uputio generalnom sekretaru NATO-a, Jap de Hop Sheferu u kojem se između ostalog navodi:
Iznad svega, podvukli smo našu želju da postanemo punopravna članica NATO-a, što je od strateške važnosti za BiH.
Predsjedništvo BiH, 10.06.2009.
I dokument pod nazivom Strategija vanjske politike Bosne i Hercegovine 2018-2023 godine koji je na svojoj 45. sjednici održanoj 13.03.2018. godine usvojio bivši saziv Predsjedništva Bosne i Hercegovine nedvosmisleno ukazuje na to da “nastavak provođenja aktivnosti u odnosu na NATO ostaje prioritet institucija Bosne i Hercegovine” uz posebno naglašen prioritet aktivaciji i provođenju MAP-a, za koji, podvučeno je u dokumentu, “postoji širok politički konsenzus u Bosni i Hercegovini”.
Kada je u pitanju Rezolucija o zaštiti ustavnog poretka i proglašenju vojne neutralnosti koja je, kako Dodik kaže, “obavezujuća za sve nas koji radimo ovdje”, Istinomjer još jednom skreće pažnju da pomenuti dokument usvojen oktobra 2017. godine od strane Narodne skupštine Republike Srpske, nema obavezujući karakter.
Podsjećamo da je odlučujući o vitalnom nacionalnom interesu bošnjačkog naroda u vezi sa navedenim dokumentom, takav stav u svojoj odluci zauzeo Ustavni sud RS:
Ovakvu odluku Vijeće je donijelo, jer je ocijenjeno da osporena Rezolucija Narodne skupštine RS ne sadrži opšte pravne norme i da, shodno tome, nema obavezujući karakter, tako da po svojoj pravnoj prirodi ne predstavlja pravni već politički akt kojim se izražavaju politički stavovi Narodne skupštine RS.
Ustavni sud Republike Srpske, 04.12.2017.
Pozivajući se na usvojene zakone, dokumente i odluke nadležnih institucija na nivou Bosne i Hercegovine i Republike Srpske, Istinomjer izjavu Milorada Dodika ocjenjuje neistinitom.
(Istinomjer.ba)