Iako su zakoni o Sudu BiH i VSTV-u BiH ključni za evropski put Bosne i Hercegovine, njihovo usvajanje ne bi Bosni i Hercegovini omogućilo pristupanje Planu rasta, kako tvrdi Damir Džeba. Evropska komisija postavila je tri uslova koje BiH mora usvojiti, među kojima se ne nalaze ova dva zakona.
Gostujući u emisiji “Fokus” na Radioteleviziji Herceg-Bosne, delegat u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH i zastupnik u Skupštini Hercegovačko-neretvanskog kantona Damir Džeba govorio je o aktuelnoj političkoj situaciji te je, spomenuvši zakon o VSTV-u BiH i zakon o Sudu BiH, ustvrdio kako bi usvajanje tih zakona omogućilo pristup Bosni i Hercegovini Planu rasta.
Mi nismo završili ono što nam je bilo na planu i redoslijed koraka da napravimo u Parlamentarnoj skupštini. Došli smo do dva zakona koja su nam omogućavala pristup Planu rasta u mjesecu ožujku, pa smo to propustili, to su ova dva zakona – zakon o sudovima i zakon o VSTV-u.
Damir Džeba, 13.6.2025.
Evropska komisija (EK) je u novembru 2023. godine usvojila Plan rasta za Zapadni Balkan. Tada je pojašnjeno da je u ovu svrhu do 2027. godine planiran utrošak šest milijardi eura kroz grantove i kredite za zemlje Zapadnog Balkana. Prema preliminarnim planovima, BiH je mogla povući milijardu i 85 miliona eura. Za isplatu sredstava potrebno je da EK provjeri da li su ispunjeni relevantni uslovi te je, ako nisu, moguća suspenzija dijela uplate. Rok za ispunjavanje uslova EK je između jedne i dvije godine te će, ukoliko se oni ne ispune, planirani iznos biti preraspodijeljen ostalima u narednim godinama. Značajne korake do sada su poduzele Crna Gora, Sjeverna Makedonija i Albanija, koje su već povukle određena sredstva iz Plana rasta (1, 2, 3), dok na sredstva još uvijek čekaju Srbija i Kosovo, iako su njihove reformske agende usaglašene s EK.
Među zemljama koje još uvijek nisu povukle sredstva iz Plana rasta najgore kotira Bosna i Hercegovina. Predsjedavajuća Vijeća ministara BiH Borjana Krišto je u septembru 2024. godine Evropskoj komisiji poslala dokument o usaglašenosti reformske agende. Prema dokumentu koji je izradio Istraživački sektor Parlamentarne skupštine BiH, dokument koji je izradila Krišto nije prihvaćen i BiH nije odobrena isplata prve tranše sredstava jer dostavljeni dokument nije sadržavao potpunu reformsku agendu.
Glavni direktor Generalnog direktorata za susjedstvo i pregovore o proširenju Gert Jan Koopman u oktobru 2024. godine naveo je tri stvari koje nedostaju u reformskoj agendi BiH. Naglasio je da je potrebno popuniti Ustavni sud BiH sudijama iz Republike Srpske, ukinuti entitetski veto na odluke Konkurencijskog vijeća i Vijeća za državnu pomoć BiH te usaglasiti vizne politike BiH s viznim režimom EU.
Od januara 2024. godine, kada je u penziju otišao sudija Zlatko Knežević, Ustavni sud BiH funkcioniše bez ijednog od dvojice sudija koje bi trebala imenovati Narodna skupština Republike Srpske. Funkcioneri iz RS naveli su da se to neće desiti dok se ne usvoji zakon o Ustavnom sudu BiH u Parlamentarnoj skupštini BiH, o čemu nema političkog konsenzusa u ovom momentu.
Koopman je u novembru 2024. godine posjetio Bosnu i Hercegovinu i postavio rok za usaglašavanje reformske agende do 4. decembra. Nije bilo spomena o zakonima o VSTV-u i Sudu BiH. Tekst reformske agende nije dostupan javnosti, ali je portal Klix imao uvid u dokument neusaglašene agende. Prema njihovom članku objavljenom 27. jula 2024. godine, osnivanje Odjela za integritet unutar VSTV-a i Apelacionog odjeljenja Suda BiH bilo je dio teksta neusaglašene reformske agende.
S druge strane, zakon o Sudu BiH i zakon o VSTV-u BiH zakoni su koji su se, uz usvajanje budžeta BiH i imenovanje glavnog pregovarača, često nazivali evropskim zakonima koje BiH treba usvojiti kako bi i u praksi započela pregovore s EU iako je odluka o otvaranju pregovora donesena još u martu 2024. godine. Ni ova dva zakona još uvijek nisu usvojena u Parlamentarnoj skupštini (1, 2).
S obzirom na to da je Evropska komisija jasno naglasila zahtjeve potrebne za usaglašavanje reformske agende potrebne za pristup Planu rasta, izjavu Damira Džebe da je usvajanje zakona o Sudu i VSTV-u BiH trebalo omogućiti BiH pristup sredstvima iz Plana rasta Istinomjer ocjenjuje neutemeljenom.
(Istinomjer.ba)