Govoreći o sastavu Ustavnog suda BiH, predsjednica Federacije Bosne i Hercegovine (FBiH) Lidija Bradara izjavila je da Ustavni sud BiH treba biti popunjen po etničkom principu te da je predviđeno da ima nacionalnu strukturu, što nije propisano Ustavom BiH.
Prilikom gostovanja na Radio-televiziji Herceg-Bosne 5.1.2024. godine, na konstataciju voditelja da je zbog odlaska dva srpska i jednog hrvatskog suca Ustavni sud BiH u krizi, Bradara je rekla da Ustavni sud BiH, osim tri strana suca, treba biti popunjen i s po dva Hrvata, Srbina i Bošnjaka.
Ja mislim da već dugo onog trenutka kada nemate potpuno popunjen Ustavni sud Bosne i Hercegovine, koji treba biti popunjen od strane dva Hrvata, dva Srbina i dva Bošnjaka i tri strana suca, samim tim imate problem.
Lidija Bradara, 5.1.2024.
Dodajući da Ustavni sud nije tipičan sud, već politički sud, kao i da je najveći korektivni faktor zakonodavne izvršne vlasti i zaštite prava pojedinaca u svakoj zemlji, predsjednica FBiH izjavila je da je predviđeno da Ustavni sud BiH ima nacionalnu strukturu, te da su suci predstavnici konstitutivnih naroda.
Mi smo, nažalost, došli u situaciju da je Ustavni sud, koji je tako predviđen, da ima takvu nacionalnu strukturu, ostao bez tri suca i bez sudaca iz predstavnika jednog konstitutivnog naroda, što u svakom slučaju, koliko god netko nametao neka rješenja, mislim da nije dobro. Da u samoj strukturi Ustavnog suda, načinu donošenja odluka, ima nekoliko vrsta odluka i vijeća, i po svom poslovniku, i po pravilima donošenja odluka Ustavnog suda, ipak mislim da je to Bosna i Hercegovina i da, kako je formirana razina BiH, kao što imate u Parlamentarnoj skupštini neka radna tijela za čiju je odluku potrebno najmanje jedna ruka iz svakog konstitutivnog naroda po određenim pitanjima, mislim da je onda teško objasniti da Ustavni sud može raditi bez jednog konstitutivnog naroda.
Lidija Bradara, 5.1.2024.
Sličnim tvrdnjama političkih aktera/ki u BiH o načinu izbora sudaca i odlučivanju u Ustavnom sudu BiH Istinomjer se bavio i ranije, ocjenjujući ih neistinitim.
Ustav BiH u dijelu “Ustavni sud/Sastav” navodi da se Ustavni sud BiH sastoji od devet članova, pri čemu “četiri člana bira Predstavnički dom Federacije, dva člana Skupština Republike Srpske, a preostala tri člana bira predsjednik Evropskog suda za ljudska prava nakon konsultacija sa Predsjedništvom”.
Kao jedinu kvalifikaciju, Ustav precizira da će “sudije biti istaknuti pravnici visokog moralnog ugleda”.
b) Sudije će biti istaknuti pravnici visokog moralnog ugleda. Svako ko udovoljava takvoj kvalifikaciji i ima pravo glasa može biti imenovan za sudiju Ustavnog suda. Sudije koje bira predsjednik Evropskog suda za ljudska prava ne mogu biti državljani Bosne i Hercegovine ili bilo koje susjedne države.
Iz dijela Ustava BiH “Ustavni sud/Procedure” jasno je da entiteti, ili bilo kakve entitetske i/ili etničke odrednice, ne igraju i ne mogu igrati ulogu prilikom glasanja.
“Većina svih članova suda sačinjava kvorum”, navodi se u Ustavu, kao i da će “Sud, većinom glasova svih članova, usvojiti svoja pravila o radu”. Također, ni u okviru pravilnika i pravila koje je od 1997. godine do danas donosio Ustavni sud BiH, na bilo koji način nije predviđeno odlučivanje na osnovu etničkih ili entitetskih pripadnosti sudija.
Trenutni sastav Ustavnog suda BiH čini šest sudija: Valerija Galić, Mirsad Ćeman i Seada Palavrić iz Federacije BiH te strane sudije Angelika Nussberger, Ledi Bianku i Helen Keller. Potrebno je da nadležne institucije, u skladu s Ustavom BiH, propisanom procedurom imenuju još jednog suca iz Federacije BiH i dva iz Republike Srpske.
Istinomjer je kontaktirao ured predsjednice FBiH Lidije Bradare za komentar navedene tvrdnje. Iz ureda je odgovoreno da je istina da Ustavom nije propisana nacionalna struktura, no u odgovoru su se pozvali na odluku Ustavnog Suda BiH koja se uopće ne bavi izborom sudija u ovaj sud. Odgovor koji smo dobili iz Ureda predsjednice FBiH prenosimo u cijelosti:
Poštovani,
istina, Ustavom BiH, nije izrijekom propisana nacionalna struktura u Ustavnom sudu BiH, ali od prvog sastava Ustavnog suda i kroz čitavo vrijeme njegovog funkcioniranja sastav Ustavnog suda je bio takav da su ga činila po dva Bošnjaka i dva Hrvata iz Federacije BiH i dva Srbina iz RS i tri strana suca. Sasvim je logično da se takva praksa nastavi imajući u vidu ostale odredbe Ustava BiH, počev od Preambule Ustava u kojoj je ustavotvorac imenovao, odnosno označio konstitutivne narode (Bošnjake, Hrvate i Srbe) kao posebne kolektivitete i priznao im jednaka prava, odnosno poseban, jednakopravan status. Uostalom, sam Ustavni sud je u trećoj djelomičnoj odluci U 5/98 (Odluka o konstitutivnosti) to na nedvojben način utvrdio proglašavajući ustavno načelo o konstitutivnosti natkrovljujućim načelom – načelom jednakosti konstitutivnih naroda, Bošnjaka, Hrvata i Srba, koje zabranjuje svaku dominaciju u strukturama vlasti ili posebne privilegije za jedan ili dva od tih naroda. Uostalom, Predsjedništvo BiH, Vijeće ministara i Dom naroda ustrojeni su i temelje se na istom načelu. Zato iznesena tvrdnja predsjednice FBiH Lidije Bradare o popuni Ustavnog suda na iznesen način ne samo da nije pogrešna nego je jedino ispravna imajući u vidu ustavnu strukturu BiH. Tvrditi suprotno značilo bi da je ustavni sud u svim dosadašnjim sazivima bio neustavan.
Ured predsjednice FBiH, 11.1.2024.
S obzirom na činjenicu da, u skladu s Ustavom BiH, pri izboru sudija Ustavnog suda BiH etnička pripadnost nije relevantna, da sudije nisu predstavnici konstitutivnih naroda te da Sud ne donosi odluke na etničkom principu odlučivanja, tvrdnje Lidije Bradare s tim u vezi Istinomjer ocjenjuje neistinitim.
(Istinomjer.ba)