Bez obzira na do sada urađeno u pogledu jačanja koncepta urbane mobilnosti, kao i nove beneficije u vidu uvođenja besplatnog javnog prevoza za pojedine kategorije stanovništva, Banja Luka nije ispred svih gradova u regionu.
Prilikom puštanja u promet 150 električnih bicikala u Banjoj Luci početkom aprila 2024. godine, gradonačelnik ovog grada Draško Stanivuković komentarisao je urađeno u pogledu uvođenja alternativnih vidova transporta, ali i povlastica za određene kategorije stanovništva, poput besplatnog javnog gradskog prevoza.
Meni je važno ovdje reći da smo u oblasti reforme, kada pričamo o električnim biciklima, električnim trotinetima, generalno alternativnim vidovima prevoza, i za javni prevoz uradili najviše, gotovo više nego bilo koji evropski grad. Dakle, možete nabrojati na prste jedne ruke evropske gradove i gradove svijeta koji su obezbijedili besplatan javni prevoz, koji su obezbijedili, evo, svu ovu logistiku bicikala, trotineta, svega ovog što smo izgradili (op. a. biciklističke staze), sav taj paket za građane. Tako da je Banja Luka davno ispred svih gradova u regionu, ali evo, pariramo i gradovima Evrope i svijeta, evo kažem, onom malom broju koji je sve ove mjere postigao kao Banja Luka.
Draško Stanivuković, 3.4.2024.
Šta je uradio Grad Banja Luka?
Besplatan javni prevoz tokom mandata gradonačelnika Banje Luke Draška Stanivukovića obezbijeđen je za sve penzionere/ke, kao i za učenike/ce iz višečlanih porodica. Ovom mjerom, kako je saopšteno iz Gradske uprave (GU) Banje Luke, obuhvaćeno je 48.000 građana/ki. Više o ovoj mjeri možete čitati u okviru obećanja iz Stanivukovićevog predizbornog programa.
Banja Luka je od 2019. godine dio projekta IMPAQ, koji je, između ostalog, imao za cilj povećanje urbane mobilnosti kroz korištenje ekološki prihvatljivih vidova javnog transporta. Ovaj projekat realizovan je u saradnji sa Švedskom hidrometeorološkom službom (SHMI – Swedish Meteorological and Hydrological Institute). Kako je u martu 2024. godine saopšteno iz GU Banje Luke, putem brojača bicikala koji su u sklopu IMPAQ projekta postavljeni 2022. godine, došlo je do povećanja korištenja ovog vida prevoza. Prema informacijama sa zvanične internet-stranice Grada Banja Luka, od 2022. godine obilježeno je, izgrađeno ili obnovljeno više biciklističkih staza u ovom gradu (1, 2, 3, 4, 5, 6).
Nakon što je prije godinu kroz saradnju s turskom kompanijom Bin Bin, koja je od ranije prisutna i u Sarajevu, u Banjoj Luci u promet stavljeno 400 električnih trotineta, od aprila 2024. godine u ovom gradu dostupno je i 150 električnih bicikala.
Da li je Banja Luka “uradila najviše”?
Međutim, da se na prste jedne ruke mogu nabrojati gradovi u svijetu u kojima postoje mjere u javnom saobraćaju poput onih u Banjoj Luci, kako to navodi Stanivuković, tvrdnja je koju nije teško demantovati.
Besplatan javni prevoz za pojedine kategorije stanovništva nije novina u regionu, pa tako on u određenom obliku postoji i u Sarajevu, Zagrebu, Ljubljani, Beogradu i Podgorici, dok je u Velenju, u Sloveniji, on potpuno besplatan. Luksemburg je, kako to navodi portal Fare Free Public Transport, prva država u svijetu koja je 2020. godine uvela potpuno besplatan javni transport, a kako navodi ovaj portal, postoje i brojni svjetski gradovi u kojima je to također slučaj. Neki od njih su Talin, Dunkirk, Montpellier, a i New York Times je 2020. godine pisao o brojnim drugim gradovima širom svijeta koji su uveli besplatan javni prevoz.
U Zagrebu, pravo na besplatnu godišnju kartu ZET-a imaju penzioneri/ke čiji/e su ukupni prihodi jednaki ili manji od 560 eura mjesečno, zatim osobe starije od 65 godina koje nisu korisnici/e penzije, a čiji su ukupni prihodi jednaki ili manji od 560 eura, te korisnici/e pomoći za uzdržavanje nesposobni/e za rad i privređivanje, kao i osobe kojima je priznato pravo na status roditelja njegovatelja ili status njegovatelja.
U Beogradu, svi/e učenici/e starosti do 19 godina dobijaju besplatan prevoz. To važi i za osobe starije od 65 godina, dok je noćni prevoz besplatan za sve građane i građanke.
U glavnom gradu Crne Gore, javni gradski prevoz besplatan je za učenike/ce osnovnih i srednjih škola za vrijeme trajanja školske godine u skladu s Odlukom Skupštine Podgorice donesenom prošle godine.
Glavni grad Sjeverne Makedonije već godinama uvodi povremene mjere besplatnog prevoza za sve građane/ke u nastojanjima da smanji enormnu zagađenost zraka u Skoplju. Takve su mjere zabilježene u još nekim gradovima, poput Strumice.
U Kantonu Sarajevo, javni prevoz besplatan je za učenike/ce javnih obrazovnih ustanova, dok je to pravo nedavnom odlukom Vlade KS uskraćeno učenicima/ama koji/e pohađaju privatne škole, iako se prema prvobitnoj odluci Vlade to pravo odnosilo na sve učenike/ce i studente/ice. I noćni saobraćaj u Sarajevu potpuno je besplatan.
Osim besplatnog javnog prevoza za pojedine kategorije stanovništva, u gradovima širom regiona već neko vrijeme prisutni su i električni trotineti, kao i bicikli. Samo neki od tih gradova su
Beograd, Zagreb, Sarajevo ili Pula, koja je 2022. godine postala prvi grad u Hrvatskoj koji je dobio cijeli sistem mikromobilnosti.
S obzirom na sve navedeno, tvrdnju Draška Stanivukovića da se na prste jedne ruke mogu nabrojati evropski gradovi i gradovi svijeta koji su obezbijedili besplatan javni prevoz, kao i logistiku javnih električnih bicikala i trotineta, Istinomjer ocjenjuje neistinitom.
(Istinomjer.ba)