Lider stranke Narod i pravda (NiP) Elmedin Konaković, gostujući u emisiji Pressing na N1 televiziji, komentarisao je put Bosne i Hercegovine ka Evropskoj uniji, pri čemu je iznio neistinitu tvrdnju u kontekstu ispunjavanja 14 prioriteta iz Mišljenja Evropske komisije.
Konaković je ustvrdio da se “gašenje OHR-a nalazi među 14 prioriteta Evropske komisije”:
U ovom trenutku bilo bi loše, a za budućnost BiH bilo bi odlično da više nikada nikakav vrhovni komandant koji nije Bosanac i Hercegovac donosi odluke u interesu građana BiH. U razgovorima s predstavnicima međunarodne zajednice u zadnjih godinu i pol dana dvije provejava to mišljenje da je i tih 14 prioriteta možda previše, da ih treba parcijalno pozicionirati kako bismo ispunili prvo one najrealnije, a onda među njima vjerovatno bi bio jedan od zadnjih to gašenje OHR-a i prelazak na neko funkcionisanje u institucije isključivo države Bosne i Hercegovine.
Elmedin Konaković, 12.10.2022.
Podsjećamo, Evropska komisija predložila je jučer zemljama članicama Evropske unije da dodijele Bosni i Hercegovini kandidatski status s uslovima.
Evropska komisija objavila je u maju 2019. godine Mišljenje o zahtjevu Bosne i Hercegovine za članstvo u Evropskoj uniji te je u sekciji “Zaključci i preporuke” navela 14 prioriteta na kojima vlasti u Bosni i Hercegovini moraju raditi. Spomenuti prioriteti podijeljeni su u četiri grupe: “Demokratija/Funkcionisanje”, “Vladavina prava”, “Osnovna prava” i “Reforma javne uprave”.
Demokratija/Funkcionisanje
Osigurati da se izbori provode u skladu s evropskim standardima tako što će provesti relevantne preporuke OSCE-a/ODIHR-a i Venecijanske komisije, osigurati transparentnost finansiranja političkih stranaka i održati lokalne izbore u Mostaru.
Osigurati vidljive rezultate kada je u pitanju funkcionisanje mehanizma koordinacije o pitanjima koja se odnose na EU na svim nivoima, uključujući i pripremu i usvajanje nacionalnog programa za usvajanje acquisa.
Osigurati pravilno funkcionisanje Parlamentarnog odbora za stabilizaciju i pridruživanje.
Temeljno unaprijediti institucionalni okvir, uključujući i na ustavnom nivou, kako bi se: a) osigurala pravna sigurnost u smislu podjele nadležnosti između nivoa vlasti; b) uvela klauzula o zamjeni kako bi se državi nakon pristupanja omogućilo privremeno ostvarivanje nadležnosti drugih nivoa vlasti radi sprečavanja i otklanjanja povreda prava EU; c) garantovala nezavisnost pravosuđa, uključujući i njegovu samostalnu instituciju (VSTV); d) reformisao Ustavni sud, uključujući i rješavanje pitanja međunarodnih sudija i osiguralo provođenje njegovih odluka; e) garantovala pravna sigurnost, uključujući i putem uspostave pravosudnog tijela kojem bi bilo povjereno da osigura dosljedno tumačenje prava u cijeloj Bosni i Hercegovini; f) osigurala jednakost i nediskriminacija građana, posebno postupanje prema presudi Evropskog suda za ljudska prava u predmetu Sejdić i Finci; g) osiguralo da su svi organi uprave zaduženi za provedbu acquisa zasnovani isključivo na profesionalizmu i da se ukloni pravo veta u procesu donošenja odluka, u skladu s acquisom;
Poduzeti konkretne korake na unapređenju okruženja pogodnog za pomirenje kako bi se prevazišlo naslijeđe rata.
Vladavina prava
Unaprijediti funkcionisanje pravosuđa kroz usvajanje novih zakona o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću i sudovima BiH u skladu sa evropskim standardima.
Jačati prevenciju i borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala, uključujući i protiv pranja novca i terorizma, prvenstveno putem: a) usvajanja i provođenja propisa o sukobu interesa i zaštiti uzbunjivača; b) osiguravanja djelotvornog funkcionisanja i koordinacije tijela za borbu protiv korupcije; c) usklađivanja zakonodavstva i jačanje kapaciteta za javne nabavke; d) osiguravanja efikasne saradnje između tijela za provođenje zakona i sa tužilaštvima; e) demonstriranja napretka u ostvarivanju rezultata proaktivnih istraga, potvrđenih optužnica, kaznenih progona i pravosnažnih osuđujućih presuda u predmetima organiziranog kriminala i korupcije, uključujući i one na visokom nivou; f) depolitizacije i restrukturiranja javnih preduzeća i osiguravanja transparentnosti procesa privatizacije.
Osigurati efikasnu koordinaciju upravljanja granicama i kapacitetima za upravljanje migracijama na svim nivoima i osigurati funkcionisanje sistema azila.
Osnovna prava
Jačati zaštitu prava svih građana, posebno osiguravanjem provedbe zakona o nediskriminaciji i o rodnoj ravnopravnosti;
Osigurati pravo na život i zabranu mučenja, posebno (a) ukidanjem upućivanja na smrtnu kaznu u Ustavu Republike Srpske i (b) imenovanjem nacionalnog mehanizma za prevenciju mučenja i nečovječnog postupanja;
Osigurati poticajno okruženje za civilno društvo, posebno poštujući evropske standarde o slobodi udruživanja i slobodi okupljanja;
Garantovati slobodu izražavanje i medija i zaštitu novinara, posebno putem (a) osiguranja odgovarajućeg sudskog procesuiranja predmeta prijetnji i upotrebe nasilja nad novinarima i medijskim radnicima, i (b) osiguravanja finansijske održivosti sistema javnih RTV servisa.
Unaprijediti zaštitu i inkluziju ranjivih grupa, posebno osoba sa invaliditetom, djece, LGBTI osoba, pripadnika romske zajednice, pritvorenika, migranata i tražilaca azila, kao i raseljenih lica i izbjeglica u cilju zatvaranja Aneksa VII Dejtonskog mirovnog sporazuma.
Reforma javne uprave
Završiti neophodne korake u reformi javne uprave s ciljem unapređenja sveukupnog funkcionisanja javne uprave osiguravanjem profesionalne i depolitizirane državne službe i koordiniranim pristupom u kreiranju politika u cijeloj državi.
Među citiranim prioritetima ukidanje ili gašenje OHR-a ne spominje se ni na jednom mjestu.
Međutim, potrebno je naglasiti da se u dijelu “Politički kriteriji” Mišljenja Komisije o zahtjevu BiH za članstvo u EU, koji se odnosi na kriterije za članstvo, navodi da je “Aneksom X Dejtonskog mirovnog sporazuma uspostavljen Ured međunarodnog visokog predstavnika (OHR) kao vrhovnog autoriteta za tumačenje civilnih aspekata provođenja mirovnog sporazuma” te da “ovakva ekstenzivna međunarodna supervizija, u principu, nije u skladu sa suverenitetom Bosne i Hercegovine, a time ni sa članstvom u EU”, a “proces zatvaranja OHR-a traje od 2008. godine” i “ishod ovog procesa zavisi od niza uslova”.
Vrijedi podsjetiti i da su politički direktori Upravnog odbora Vijeća za provedbu mira na sastanku u Briselu 26. i 27. februara 2008. godine utvrdili zahtjeve koje organi BiH trebaju ispuniti prije zatvaranja OHR-a, a koji obuhvataju:
- Prihvatljivo i održivo rješenje pitanja raspodjele imovine između države i drugih razina vlasti;
- Prihvatljivo i održivo rješenje za vojnu imovinu;
- Potpuna provedba Konačne odluke za Brčko;
- Fiskalna održivost (promovirana putem Sporazuma o utvrđivanju stalne metodologije za utvrđivanje koeficijenata za raspodjelu sredstava UINO-a i osnivanje Nacionalnog fiskalnog vijeća); i
- Zaživljavanje vladavine prava (demonstrirano putem usvajanja Državne strategije za ratne zločine, donošenjem Zakona o strancima i azilu i usvajanjem Državne strategije za reformu sektora pravosuđa);
- Potpisivanje SSP-a;
- Pozitivna procjena situacije u BiH od strane Upravnog odbora Vijeća za provedbu mira utemeljena na punom poštivanju Daytonskog mirovnog sporazuma.
S obzirom na to da se gašenje OHR-a ne nalazi među 14 prioriteta iz Mišljenja Evropske komisije, Istinomjer tvrdnju Elmedina Konakovića ocjenjuje neistinitom.
Podsjećamo, Istinomjer je prošle godine neistinitom ocijenio i sličnu tvrdnju glasnogovornika SNSD-a Radovana Kovačevića.
(Istinomjer.ba)