Šefovi država u više od 100 zemalja biraju se neposredno, dok su u njih 55 izabrani posredno u zakonodavnim tijelima.
Tokom gostovanja u emisiji “Klix Studio” 8. maja 2024. godine, ministar odbrane Bosne i Hercegovine Zukan Helez govorio je o izmjenama Izbornog zakona BiH, pritom predloživši da se članovi Predsjedništva BiH biraju indirektno (posredno), uz obrazloženje da je takva odredba prisutna u “većini država”:
Znači, zar nije logično, kao i u većini država, ko pobijedi, da se bira iz parlamenta; može jedan dom, može dva, kako se dogovorimo, da se biraju članovi Predsjedništva.
Zukan Helez, 8.5.2024.
Ustav BiH predviđa da se Predsjedništvo BiH sastoji od tri člana: jednog Bošnjaka i jednog Hrvata, koji se svaki biraju neposredno s teritorije Federacije BiH, i jednog Srbina, koji se bira neposredno s teritorije Republike Srpske.
Prema podacima Centralne obavještajne agencije SAD-a (CIA), šefovi država u više od 100 zemalja biraju se neposredno, dok ih u njih 55 posredno biraju zakonodavna tijela kao što su parlamenti. U 29 zemalja svijeta na čelu države nalazi se monarh. Na stranici CIA-e predstavljeno je i detaljno obrazloženje načina izbora šefova država, odnosno šefova vlada širom svijeta.
Kada se radi o evropskim zemljama, nevladina organizacija “Društvo za izbornu reformu” (Electoral Reform Society) navodi da se predsjednici posredno biraju u 11 zemalja: Albaniji, Armeniji, Estoniji, Njemačkoj, Grčkoj, Mađarskoj, Italiji, Latviji, Malti, San Marinu i Švicarskoj.
Najviše je država u kojima se predsjednik bira neposredno i dvokružno u slučaju da nijedan kandidat ne osvoji apsolutnu većinu glasova. Ukupno 18 evropskih zemalja ima takav izborni sistem, uključujući i Srbiju i Hrvatsku. Pored Bosne i Hercegovine, jedina evropska država s jednokružnim sistemom izbora predsjednika jeste Island.
Budući da se u najvećem broju država svijeta i Evrope predsjednik bira neposredno, tvrdnju Zukana Heleza da predsjednika “u većini država” bira parlament Istinomjer ocjenjuje neistinitom.
(Istinomjer.ba)