U Bihaću živi više od “5 Srba”

Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine, Milorad Dodik gostujući u emisiji “Ćirilica” na jednoj od beogradskih televizja, između ostalog, ponovio je svoje stavove o nepriznavanju Popisa stanovništva iz 2013. godine te iznio i neke netačne podatke kada je upitanju demografska slika Grada Bihaća prije Drugog svjetskog rata te nakon potpisivanja Dejtonskog sporazuma.

Bihać je bio mjesto u kojem je prije početka Drugog svjetskog rata bilo 58% Srba, a znate koliko ih danas ima? Pet, brojem. I to imate isključivo popovsku porodicu koja tamo živi.

Milorad Dodik, 02.12.2019.

(Emisija Ćirilica, 32,20 min.)

Kako bismo provjerili ove tvrdnje Istinomjer je izvršio uvid u posljednji Popis stanovništva načinjen prije Drugog svjetskog rata, odnosno onaj iz 1931. godine, te uvid u Popis stanovništva iz 2013. godine.

Najprije je potrebno podsjetiti da je teritorija Bosne i Hercegovine prije Drugog svjetskog rata obuhvatala dijelove četiri banovine – Vrbaske, Drinske, Zetske i Primorske. Prema pregledu popisnih rezultata iz 1931. godine, na dijelovima ovih banovina na kojima se tada prostirala BiH popisano je ukupno 2.323.555 osoba, od čega se 44,2% izjasnilo da pripada pravoslavnoj vjeroispovijesti.

Na popisu koji je proveden u Kraljevini Jugoslaviji 1931. godine izjašnjavanje o nacionalnosti bilježeno je tako da su se sve osobe koje su se izjasnile u kategorijama današnje srpske, hrvatske, bošnjačke, makedonske, crnogorske i slovenačke nacionalne pripadnosti, evidentirale unutar jedne, jugoslovenske, narodnosti:

(…) Sve jugoslavenske narodnosti u objavljenim rezultatima bile (su) grupirane pod nazivom jugoslavenske narodnosti, koje govore jugoslavenskim jezikom, a za one koje to nisu preciziralo se točno kojoj narodnosti pripadaju, npr. njemačka, turska, mađarska itd.

Snježana Mrđen: Narodnost u popisima/Promjenljiva i nestalna kategorija

Dakle, konkretan podatak o tome koliko se stanovnika Kraljevine Jugoslavije na popisu 1931. izjasnilo da pripada srpskoj narodnosti nije moguće utvrditi, jer podaci sa popisa nisu bilježeni na taj način. Najbliže ovom podatku može se doći ako se pogledaju rezultati izjašnjavanja o vjeroispovijesti. Podsjećamo, Milorad Dodik i ranije je iznosio netačne demografske podatke, o čemu je Istinomjer također pisao.

Rezultati popisa iz 1931. godine, “Prisutno stanovništvo po veroispovesti”, dostupni su u elektronskoj verziji te se može izvršiti uvid u ukupan procenat osoba koje su se na popisu stanovništva 1931. godine izjasnile kao pripadnici pravoslavne vjeroispovjesti. Ipak, procenat pravoslavnog stanovništva u ukupnom broju stanovništva Kraljevine Jugoslavije ne može se izjednačiti sa procentom srpskog stanovništva, budući da je pravoslavlje dominantna vjeroispovijest i kod drugih etničkih grupa koje su na tadašnjem popisu uvrštene u jugoslovensku narodnost (crnogorska, makedonska), kao i kod nekih koje su popisane kao odvojene narodnosti (grčka, bugarska, itd.).

Kada govorimo o području današnjeg Grada Bihaća procenat koji je iznio Milorad Dodik nije tačan.

Naime, područje Grada Bihaća bilo je u sastavu administrativnog područja “Srez Bihać” i pripadalo je Vrbaskoj banovini.

Vrbaskoj banovini, pored bihaćkog Sreza, pripadalo je još 5 srezova i to: Srez Banja Luka, Srez Gradiška, Srez Bosanska Dubica, Srez Bosanski Novi te Srez Bosanska Krupa. Ovih 6 srezova zajedno su, prema Popisu stanovništva iz 1931. godine, imali ukupno 1.037.382 stanovnika od čega se njih 600.529 (57,89%) izjasnilo kao pripadnik/ca pravoslavne vjeroispovjesti.

Kada je konkretno u pitanju tadašnja administrativna jedinica “Bihać, grad” prema popisu iz 1931. godine na ovom području ukupno je živjelo 8.374 stanovnika, od kojih se njih 1.320 (15,7%) tada izjasnilo kao pripadnik/ca pravoslavne vjeroispovjesti.

Izvor: Popis 1931. godine

Na kraju, prema popisu iz 2013. godine u Gradu Bihaću kao pripadnik/ca srpske nacionalnosti izjasnilo se ukupno 910 stanovnika ovog grada.

Izvor: Popis stanovništva iz 2013. godine

Shodno navedenom, Istinomjer će izjavu Milorada Dodika o broju stanovnika srpske nacionalnosti u Bihaću prije Drugog svjetskog rata i nakon potpisivanja Dejtonskog sporazuma ocijeniti kao neistinitu.

 

(Istinomjer.ba)

Funkcionisanje Parlamentarnog odbora za stabilizaciju i pridruživanje uslovljeno entitetskim glasanjem

Demokratska fronta (DF) pokrenula je inicijativu kojom od Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH (PS BiH)...

Društveni dom u Mišinom hanu u novom ruhu

U skladu sa najavom gradonačelnika Banja Luke, Igora Radojičića iz maja ove godine, obnova društvenog doma u Mišinom hanu započela je 18. septembra 2019. godine. Sada se rade projekti sanacije...



Nakon “tehničke greške” PDP najavio ispravku

Jedna od tačaka koja se našla na dnevnom redu 3. sjednice Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH (PS BiH) bio je i Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o plaćama i naknadama u institucijama BiH...