Istinomjer je početkom godine napravio selekciju nekih od obećanja domaćih zvaničnika čija realizacja se očekuje u toku 2020. godine. Među obećanjima su se našla i ona o povećanju plata, ali i brojna politička obećanja poput izmjena Izbornog zakona BiH ili nezaobilazna obećanja iz domena europskih integracija. Od početka godine proteklo je skoro osam mjeseci, a Istinomjer u posljednjem broju magazina Start donosi pregled realizacije nekih od najvećih obećanja domaćih zvaničnika.
Sticanje kandidatskog statusa za članstvo u EU
Lider SDA, Bakir Izetbegović na tradicionalnoj novogodišnjoj konferenciji za medije stranke na čijem je čelu, rekao je kako bi BiH u 2020. godini mogla steći status kandidata za članstvo u EU.
U 2020. godini možemo postići Status kandidata za članstvo u EU ukoliko dovršimo formiranje kompletne strukture zakonodavne i izvršne vlasti, dakle i nivo Federacije BiH, stvorimo pretpostavke za održavanje Izbora u Mostaru i usvojimo Nacionalni program za preuzimanje Pravne stečevine EU.
Bakir Izetbegović, 30. decembra 2019.
Još krajem maja 2019. godine Evropska komisija je usvojila Mišljenje o zahtjevu Bosne i Hercegovine za članstvo u Evropskoj uniji, a pomenuto Mišljenje identifikuje 14 ključnih prioriteta koje BiH treba da ispuni kako bi dobila preporuku za otvaranje pregovora o pridruživanju. Ipak, iako su aktivnosti na ispunjavanju 14 ključnih prioriteta iz Mišljenja EK pokrenute sa mrtve tačke, još je mnogo posla je pred bh. institucijama da bi se napravio značajan pomak u pravcu vladavine prava, bolje funkcionalnosti državnog aparata, ali i potpunog usvajanja evropskih demokratskih standarda. Dok Vijeće ministara BiH i drugi nivoi vlasti godinu dana nisu radili na ispunjavanju niti jednog od 14 prioriteta, usvajanjem Akcionog plana za reformu javne uprave, Odluke o imenovanju članova PSBiH u POSP, kao i postizanjem dogovora oko održavanja izbora u Mostaru čini se da su stvari pokrenute sa mrtve tačke. Međutim o mogućnosti sticanja statusa zemlje kandidata za članstvo u EU u ovoj godini više niko ne govori.
Održavanje Lokalnih izbora u Mostaru
Nakon što je lider HDZ-a BiH, Dragan Čović zajedno sa liderima SDA i SNSD-a, Bakirom Izetbegovićem i Miloradom Dodikom početkom potpisao sporazum o formiranju vlasti na državnom nivou, on je najavio i da će Izborni zakon BiH biti izmijenjen do kraja 2019. godine. Taj rok nije ispoštovan, ali Istinomjer je nastavio pratiti obećanje o mogućnosti održavanja prvih lokalnih izbora u Mostaru nakon 12 godina.
Već radimo jednu agendu za buduću izvršnu vlast, odnosno Vladu FBiH gdje će prva točka biti izborno zakonodavstvo. (…) Uvjeren sam da ćemo do kraja godine to riješiti, pogotovo jer su sljedeće godine izbori u Mostaru, a da bi se oni održali moramo napraviti tehničke preinake u izbornom zakonu što je manje bitno i one suštinske sukladno odluci Ustavnog suda BiH.
Dragan Čović, 6. august 2019.
U međuvremenu Europski sud za ljudska prava u Strazburu donio je u oktobru 2019. godine presudu po tužbi Irme Baralije protiv države BiH zbog neodržavanja lokalnih izbora u gradu Mostaru. Sud je utvrdio da je u ovom slučaju postojalo kršenje opće zabrane diskriminacije iz Evropske konvencije o ljudskim pravima te je naložio Parlamentarnoj skupštini BiH da u roku šest mjeseci postigne dogovor o održavanju izbora u Mostaru.
Obećanje o formiranju Vlade FBiH ostalo je neispunjeno pa tako Vlada u tehničkom mandatu radi od Općih Izbora 2018. godine. Lideri SDA i HDZ BiH, Bakir Izetbegović i Dragan Čović, potpisali su na sastanku u Mostaru, održanom 18. juna ove godine, sporazum o Statutu Mostara, provođenju izbora u ovom gradu, kao i izmjeni Izbornog zakona BiH. Dom naroda Paramentarne skupštine BiH na sjednici održanoj 8. jula ove godine, usvojio je Prijedlog zakona o izmjenama Izbornog zakona Bosne i Hercegovine, koji se odnosi na izbore u Mostaru. Isti prijedlog noć ranije je dobio podršku i u Predstavničkom domu PSBiH. Ranije je Centralna izborna komisija BiH (CIK), krajem maja odložila lokalne izbore za 15. novembar, jer novac za njihovo održavanje nije osiguran zbog neusvajanja Budžeta institucija BiH za 2020. godinu. Nakon što je Budžet krajem jula ipak usvojen, održavanje Lokalnih izbora u BiH, pa tako i u Gradu Mostaru u 2020. godini postalo je izvjesno.
Plata u RS će biti 1000 KM?
Član Predsjedništva BiH Milorad Dodik rekao je krajem 2019. godine da vjeruje da će institucije omogućiti da u narednoj godini u Republici Srpskoj prosječna plata bude 1.000 KM.
Vjerujem da će prosječna plata u Srpskoj biti 1.000 KM.
Milorad Dodik, 27. decembar 2019.
Prosječna plata u Republici Srpskoj je u aprilu 2020. godine premašila iznos prosječne plate u Federaciji BiH za 6 KM. Rast plata u manjem bh. entitetu nastavljen je i u maju pa je tako razlika u prosječnim neto platama u entitetima, prema posljednjim podacima entitetskih zavoda za statistiku, povećana na 15 KM. Prema posljednjim podacima Republičkog zavoda za statistiku, prosječna plata u junu je ponovo porasla za 8 KM te iznosi 958 KM. Više puta obećani iznos prosječne plate od 1000 KM još uvijek nije dostignut, ali trend rasta plata u RS je ipak nastavljen, prevashodno zbog povećanja plata u javnom sektoru krajem prošle i početkom ove godine. Iako je u nekim granama privrede došlo do blagog povećanja plata, primjetno je da one i dalje variraju u iznosima manjim od onih u sektorima čije plate su obezbjeđene iz Budžeta.
Zajednički kandidati za lokalne izbore
U kontekstu, kako je rekao, priprema za naredne lokalne izbore, zastupnik u Parlamentu Federacije Bosne i Hercegovine i predsjednik Kantonalnog odbora SDP-a BiH Sarajevo, Damir Mašić “eksluzivno je još u septembru 2019. godine najavio veliku vjerovatnoću da će većina ili sve stranke šestorke imati zajedničke kandidate na lokalnim izborima”.
Pripremamo se za naredne izbore – lokalne i već sada postoji, da ekskluzivno najavim, velika vjerovatnoća da će većina ili sve stranke šestorke imati zajedničke kandidate na lokalnim izborima. Tu saradnju da sputimo na lokalni nivo i da načnemo bastion SDA, kada su u pitanju načelničke pozicije. Pored toga da ćemo zadržati partnera šestorke, gospodina Hadžibajrića u Starom Gradu, ozbiljno računamo na nekoliko opština. Znači, vodit ćemo zajedničku kampanju za načelnike i postoji prostor i ozbiljna šansa da se vratimo u Kanton Sarajevo.
Damir Mašić, 16. septembar 2019.
S tim u vezi, predsjednici Naše stranke, Naroda i pravde, SDP-a BiH i Nezavisne bh. liste (NBL) na sastanku u Sarajevu održanom 14. maja 2020. godine “postigli su načelan dogovor o zajedničkom nastupu na lokalnim izborima ove godine u Kantonu Sarajevo, ali i još nekim općinama i gradovima u BiH” što je tada potvrdio i lider NiP-a, Elmedin Konaković.
Početkom augusta 2020. godine održano je javno potpisivanje sporazuma o zajedničkom učešću “četvorke” na lokalnim izborima u Kantonu Sarajevo, a koji nosi naziv “Sarajevski odgovor” i koji sadrži 29 tačaka sa principima i smjernicama. Deset dana kasnije, “četvorka” je predstavila i svoje zajedničke kandidate za načelnike devet općina u KS. Kandidati za načelnike su: Srđan Mandić (Centar, Naša stranka), Ibrahim Hadžibajrić (Stari Grad, NBL), Adnan Delić za Novi Grad (nestranački, prijedlog NIP-a), Hasan Tanović (Novo Sarajevo, nestranački), Enes Kazić (Hadžići, NIP), Amar Dovadžija (Ilijaš, NIP), Elvedin Tatarević (Trnovo, SDP), Nermin Muzur (Ilidža, NIP), Dženan Brkanić (Vogošća, NIP).
Gradnja muzeja “Ars Aevi” u Sarajevu
Gradonačelnik Sarajeva Abdulah Skaka, najavio je još krajem 2018. godine kako očekuje da će gradnja nove zgrade muzeja savremene umjetnosti “Ars Aevi” početi do kraja njegovog mandata.
Izgradnja Muzeja Ars Aevi, bez sumnje je jedan od najvažnijih kulturnih projekata u Bosni i Hercegovini i Sarajevu posljednih nekoliko desetljeća. Zato smo ga uzeli kao prioritet, ma koliko ambiciozan bio. Danas smo otvorili proces koji omogućava do kraja ovog mandata gradske admistracije počnemo građevinske radove.
Abdulah Skaka, 28. decembar 2018.
Inače, međunarodni kulturni projekat Ars Aevi, koji postoji preko 26 godina i ima za cilj očuvanje, po mnogima, jedne od najvrijednijih umjetničkih kolekcija u regionu. O pripremi projektne dokumentacije za pribavljanje građevinske i urbanističke dozvole za konačni početak izgradnje ovog muzeja razgovarali su u aprilu ove godine premijer KS Mario Nenadić i gradonačelnik Sarajeva Abdulah Skaka ali i predstavnici kantonalnog i gradskog pravobranilaštva, kao Javne ustanove Muzej savremene umjetnosti „Ars Aevi“. Tada je najavljena brža dinamika realizacije ovog projekta, međutim na pomenute dozvole i dalje se čeka pa je sve izvjesnije da će obećanje gradonačelnika Sarajeva ostati neispunjeno.
Kako sada stvari stoje, neka od krupnih obećanja zvaničnika iz BiH iz prethodne ali i ranijih godina, poput izmjena Izbornog zakona BiH i održavanja Lokalnih izbora u Mostaru u 2020. godini će biti realizovano. Međutim i u ovoj godini i dalje ćemo ostati na istom odstojanju od sticanja kandidatskog statusa za članstvo u EU. S obzirom da se zvanični početak kampanje za Lokalne izbore u novembru ove godine približava, te da stranke već predstavljaju svoje kandidate i izborne programe, obećanja u javnom prostoru neće manjkati ni ove jeseni.
(Istinomjer.ba)