Istinomjer je početkom godine napravio selekciju nekih od obećanja domaćih zvaničnika čija realizacija se očekuje u toku 2020. godine. Među obećanjima su se našla i ona o povećanju plata, ali i brojna politička obećanja poput izmjena Izbornog zakona BiH ili nezaobilazna obećanja iz domena europskih integracija.
Sticanje kandidatskog statusa za članstvo u EU
Lider SDA, Bakir Izetbegović na tradicionalnoj novogodišnjoj konferenciji za medije stranke na čijem je čelu, rekao je kako bi BiH u 2020. godini mogla steći status kandidata za članstvo u EU.
U 2020. godini možemo postići Status kandidata za članstvo u EU ukoliko dovršimo formiranje kompletne strukture zakonodavne i izvršne vlasti, dakle i nivo Federacije BiH, stvorimo pretpostavke za održavanje Izbora u Mostaru i usvojimo Nacionalni program za preuzimanje Pravne stečevine EU.
Bakir Izetbegović, 30.12.2019.
Još krajem maja 2019. godine Evropska komisija je usvojila Mišljenje o zahtjevu Bosne i Hercegovine za članstvo u Evropskoj uniji, a pomenuto Mišljenje identifikuje 14 ključnih prioriteta koje BiH treba da ispuni kako bi dobila preporuku za otvaranje pregovora o pridruživanju. Ipak, iako su aktivnosti na ispunjavanju 14 ključnih prioriteta iz Mišljenja EK pokrenute sa mrtve tačke, još je mnogo posla je pred bh. institucijama da bi se napravio značajan pomak u pravcu vladavine prava, bolje funkcionalnosti državnog aparata, ali i potpunog usvajanja evropskih demokratskih standarda. Dok Vijeće ministara BiH i drugi nivoi vlasti godinu dana nisu radili na ispunjavanju niti jednog od 14 prioriteta, usvajanjem Akcionog plana za reformu javne uprave, Odluke o imenovanju članova PSBiH u POSP, kao i postizanjem dogovora oko održavanja izbora u Mostaru čini se da su stvari pokrenute sa mrtve tačke. Međutim, sticanje statusa zemlje kandidata za članstvo u EU u ovoj godini će ostati neispunjeno.
Održavanje Lokalnih izbora u Mostaru
Nakon što je lider HDZ-a BiH, Dragan Čović zajedno sa liderima SDA i SNSD-a, Bakirom Izetbegovićem i Miloradom Dodikom početkom augusta 2019. godine potpisao sporazum o formiranju vlasti na državnom nivou, on je najavio i da će Izborni zakon BiH biti izmijenjen do kraja 2019. godine. Taj rok nije ispoštovan, ali Istinomjer je nastavio pratiti obećanje o mogućnosti održavanja prvih lokalnih izbora u Mostaru nakon 12 godina.
Već radimo jednu agendu za buduću izvršnu vlast, odnosno Vladu FBiH gdje će prva točka biti izborno zakonodavstvo. (…) Uvjeren sam da ćemo do kraja godine to riješiti, pogotovo jer su sljedeće godine izbori u Mostaru, a da bi se oni održali moramo napraviti tehničke preinake u izbornom zakonu što je manje bitno i one suštinske sukladno odluci Ustavnog suda BiH.
Dragan Čović, 6.8.2019.
U međuvremenu, Europski sud za ljudska prava u Strazburu donio je u oktobru 2019. godine presudu po tužbi Irme Baralije protiv države BiH zbog neodržavanja lokalnih izbora u gradu Mostaru. Sud je utvrdio da je u ovom slučaju postojalo kršenje opće zabrane diskriminacije iz Evropske konvencije o ljudskim pravima te je naložio Parlamentarnoj skupštini BiH da u roku od šest mjeseci postigne dogovor o održavanju izbora u Mostaru.
Obećanje o formiranju Vlade FBiH ostalo je neispunjeno pa tako Vlada u tehničkom mandatu radi od Općih Izbora 2018. godine. Lideri SDA i HDZ-a BiH, Bakir Izetbegović i Dragan Čović, potpisali su na sastanku u Mostaru, održanom 18. juna ove godine, sporazum o Statutu Mostara, provođenju izbora u ovom gradu, kao i izmjeni Izbornog zakona BiH. Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH na sjednici održanoj 8. jula ove godine, usvojio je Prijedlog zakona o izmjenama Izbornog zakona BiH koji se odnosi na izbore u Mostaru. Isti prijedlog noć ranije je dobio podršku i u Predstavničkom domu PSBiH. Lokalni izbori u Mostaru održani su 20. decembra.
Tegeltija: Sprovođenje Programa reformi BiH
Čitajući svoj ekspoze pred poslanicima Predstavničkog doma PSBiH, 23. decembra 2019. godine, novoimenovani predsjedavajući Vijeća ministara BiH Zoran Tegeltija, rekao je i kako će najviši organ izvršne vlasti u zemlji raditi na provođenju Programa reformi koji je poslan u NATO štab u Briselu nakon imenovanja Vijeća ministara BiH.
U tom kontekstu, NATO svakako ima nezanemarljivu ulogu, i BiH svoje odnose sa ovom vojno-političkom organizacijom treba razvijati u skladu sa vlastitim interesima i potrebama, polazeći od ‘Programa reformi BiH’, kao bazičnog dokumenta kojim je definisan okvir daljeg razvoja odnosa između dvije strane, ali i određene aktivnosti koje nadležne institicije u BiH trebaju sprovesti u pravcu jačanja spostvenih kapaciteta kako bi bile sposobne odgovoriti na postojeće i buduće bezbjednosne izazove.
Zoran Tegeltija, ekspoze, 23.12.2019.
Iako su usvajanje, slanje u NATO, ali i puna implementacija preuzetih obaveza iz Programa reformi BiH bili uslov za imenovanje, kako mandatara Tegeltije, tako i cjelokupnog aktuelnog saziva Vijeća ministara BiH, više od pola godine kasnije Istinomjer je pisao da je jasno kako Vijeće ministara BiH nije ispunilo svoje obaveze u tom pogledu.
Podsjećamo, javnost u BiH još uvijek nije imala priliku da od strane nadležnih institucija bude upoznata sa zvaničnim sadržajem Programa reformi BiH.
Više o tome čitajte u analizi Istinomjera.
Plata u RS-u će biti 1000 KM?
Član Predsjedništva BiH Milorad Dodik, rekao je krajem 2019. godine da vjeruje da će institucije omogućiti da u narednoj godini u Republici Srpskoj prosječna plata bude 1.000 KM.
Vjerujem da će prosječna plata u Srpskoj biti 1.000 KM.
Milorad Dodik, 27.12.2019.
Prosječna plata u Republici Srpskoj je u aprilu 2020. godine premašila iznos prosječne plate u Federaciji BiH za 6 KM. Rast plata u manjem bh. entitetu nastavljen je i u maju pa je tako razlika u prosječnim neto platama u entitetima, prema posljednjim podacima entitetskih zavoda za statistiku, povećana na 15 KM. Prema posljednjim podacima Republičkog zavoda za statistiku, prosječna plata u novembru je iznosila 969 KM. Više puta obećani iznos prosječne plate od 1000 KM još uvijek nije dostignut, ali trend rasta plata u RS-u je ipak nastavljen, prevashodno zbog povećanja plata u javnom sektoru krajem prošle i početkom ove godine. Iako je u nekim granama privrede došlo do blagog povećanja plata, primjetno je da one i dalje variraju u iznosima manjim od onih u sektorima čije plate su obezbjeđene iz Budžeta.
Cesta “Stolac – Neum”: Završetak tunela “Žaba”
Izgradnja magistralne ceste Stolac – Neum obećava se od strane vladajućih partija u BiH već godinama, a aktivnosti na realizaciji ovog projekta konačno su započete krajem ljeta 2018. godine. Na ovoj cesti planirana je gradnja tunela Žaba, čije probijanje je završeno u junu 2019. godine. Ugovor za izgradnju tunela Žaba sa kompanijom Euroasfalt potpisan je krajem augusta 2018. godine, a prilikom potpisivanja ugovora je rečeno da će radovi trajati dvije godine.
Vrijednost ugovora je 23 miliona KM sa PDV-om. Planirani početak radova je 3. septembar 2018. godine, a rok za izvođenje je 24 mjeseca.
Ceste FBiH, 23.08.2018.
Najavljeni rok za početak gradnje tunela je probijen, a sredinom novembra 2018. godine je obavljeno prvo miniranje. Rad na projektu je započeo 15. oktobra 2018. godine, a javnost je sredinom 2019. godine obavještena da je tunel probijen. Izgradnja tunela je završena u novembru ove godine, a završetak radova na kompletnoj dionici ceste Stolac – Neum planiran je za kraj 2021. godine.
Vjetropark “Grebak”
Mogućnost izgradnje vjetroparka “Grebak“ kod Nevesinja u javnosti se spominje od 2017. godine, kada je ministar energetike i rudarstva RS-a, Petar Đokić s predstavnicima kompanije VE “Grebak” razgovarao o ulaganju u ovaj projekat. Opredjeljenje Vlade RS-a da se ideja o izgradnji prvog vjetroparka u RS-u realizuje kroz konkretne aktivnosti, Đokić je izrazio i uoči početka izborne kampanje za Opće izbore 2018. godine.
U skladu sa ovom najavom, Vlada RS-a je krajem 2018. godine raspisala i javni poziv za podnošenje ponuda za dodjelu koncesije za izgradnju i korištenje VE “Grebak”. Koncesija na 50 godina je dodijeljena kompaniji “VE Grebak”, Odlukom Vlade RS-a iz januara 2019. godine, a koja je stupila na snagu sredinom februara iste godine. U to vrijeme direktor kompanije “VE Grebak”, Miralem Čampara, najavio je početak gradnje ove vjetroelektrane u 2020. godini.
Gradnja bi trebalo da počne krajem iduće godine, a trajala bi godinu dana. Počeće se s radovima na pristupnim saobraćajnicama, kako bismo spremni dočekali transport opreme.
Miralem Čampara, 16.02.2019.
U julu 2020. godine saopćeno je da će “u oktobru početi radovi na izgradnji vjetroparka”. S tim u vezi, prilikom gostovanja u emisiji “Dan uživo” N1 televizije 29. septembra 2020. godine gdje je, između ostalog, govorio i o stanju u sektoru elektroenergetike u RS-u, izgradnji mini hidroelektrana, Đokić je najavio i skori početak radova na izgradnji velike vjetroelektrane na području općine Nevesinje.
Ja očekujem da ćemo negdje u drugoj polovini oktobra započeti izgradnju jedne velike vjetroelektrane na području opštine Nevesinje, koju će graditi ino-partner sa vrlo malim učešćem domaćih partnera, gdje nikakvih subvencija neće koristiti, a svu energiju će proizvoditi ovdje u RS-u i ostvariti izuzetno povoljne efekte u periodu izgradnje takvog objekta, jer je njegova vrijednost negdje oko 80 miliona eura.
Petar Đokić, 29.9.2020.
Istinomjer je početkom decembra pisao o kašnjenju početka gradnje ovog vjetroparka. Ipak, njegova izgradnja započela je u decembru ove godine.
Početak gradnje Termo bloka 7 u TE Tuzla
Početkom novembra 2019. godine započeli su pripremni radovi na izgradnji Termo bloka 7 u TE “Tuzla”. Rok za završetak tih radova je 12 mjeseci, a iz Elektroprivrede BiH najavljeno je kako će gradnja samog objekta početi i prije završetka pripremnih radova.
To je jedan veliki i ozbiljan posao, u okviru kojeg će gradilište biti u potpunosti pripremljeno za početak izgradnje bloka 7. Naravno, izgradnja samog bloka će početi i prije završetka pripremnih radova, jer će izvođač biti uvođen paralelno.
Senad Salkić, izvršni direktor za kapitalne investicije u Elektroprivredi BiH, 1.11.2019.
Podsjećamo, nakon Odluke Vlade FBiH o davanju garancije za Blok 7 i proslijeđivanjem seta dokumenata na odlučivanje Parlamentu FBIH, još jednom je reagovao Sekretarijat Energetske zajednice koji je u martu 2019. godine objavio “da službeno otvara postupak protiv BiH za rješavanja spora o planiranoj garanciji Federacije BiH za kredit od 614 miliona eura od kineske Eximbank za izgradnju Bloka 7 TE Tuzla”.
Kako se navodi, otvaranje postupka je uslijedilo nakon četiri upozorenja koje je Sekretarijat Energetske zajednice uputio vlastima Federacije BiH, te je ovim upozorenjima ukazano na činjenicu da, prema EU pravilima koje je BiH obavezna poštivati, predložena garancija predstavlja nezakonitu državnu pomoć.
Pored navednog, i Komesar za proširenje EU, Johannes Hahn lično je upozorio nadležne u našoj zemlji “da ne odobravaju ovu garanciju, jer je ona u suprotnosti s pravilima EU”.
To poteže ozbiljno pitanje o posvećenosti BiH međunarodnim sporazumima i evropskim pravilima u okviru Sporazuma o Energetskoj zajednici, ali također o izboru energetske tehnologije, kao i analize omjera cijene i koristi na odgovoran i transparentan način.
Johannes Hahn, 27.03.2019.
Pored komesara, štetnošću budućeg bloka bavio se i Greenpeace, koji je u svom izvještaju naveo da će projekti izgradnje Bloka 7 i TE Banovići imati značajan prekogranični utjecaj, s obzirom na to da će se 810 od 960 preuranjenih smrti, koje se pripisuju zagađenju iz ovih postrojenja tokom 30 godina njihovog rada, dogoditi izvan granica BiH.
Ipak uprkos najavama iz Sekretarijata Energetske zajednice, ove godine nisu uvedene sankcije BiH zbog izgradnje Bloka 7, saopšteno je iz kompanije EP BiH. Blok 7 u TE Tuzla, snage 450 MW električne i 270 MW toplotne energije, gradiće kineski Konzorcij “China Gezhouba Group Company Limited Peking“ (lider Konzorcija) i “Gedi – Guandong Electric Power Design Institute” (član Konzorcija). Posao je ugovoren po principu “ključ u ruke“, a planirani rok za izgradnju Bloka 7 je 56 mjeseci.
Nova strategija upravljanja migracijama
Novoimenovani ministar sigurnosti BiH i lider SBB-a, Fahrudin Radončić, na novogodišnjoj konferenciji za medije svoje stranke najavio je kreiranje nove strategije upravljanja migracijama.
Ja ću se truditi da, uz pomoć novog Vijeća ministara, koje cijenim jako kompetentnim, napravimo novu strategiju, da se mi ne branimo od migrantske krize na Baščaršiji, u Tuzli ili u Mostaru i Krajini, nego da se to radi na granicama BiH.
Fahrudin Radončić, 30.12.2019.
Fahrudin Radončić podnio je početkom juna 2020. godine ostavku na poziciji ministra sigurnosti BiH, a nova Strategija upravljanja migracijama nije donešena u ovoj godini.
Izbor Denisa Šulića za potpredsjednika NSRS iz reda bošnjačkog naroda
Narodna skupština Republike Srpske (NSRS) 18.09.2019. godine smijenila je dotadašnjeg potpredsjednika ovog zakonodavnog tijela iz reda bošnjačkog naroda, Senada Bratića, a na popunjavanje upražnjene pozicije još uvijek se čeka. Podsjećamo, obećanje šefa Kluba poslanika SNSD-a u NSRS, Igora Žunića da će Denis Šulić, poslanik te političke partije u NS RS, na 7. sjednici ovog zakonodavanog tijela održanoj 23. i 24.10.2019. godine biti izabran za potpredsjednika NS RS ostalo je neispunjeno. Novo obećanje i to od strane predsjednika SNSD-a, Milorada Dodika uslijedilo 25.11.2019. godine:
Naš prijedlog je jasan i on će biti predložen NSRS. Denis Šulić će biti izabran za potpredsjednika i to ništa nije sporno.
Milorad Dodik, 25.11.2019.
U skladu sa Dodikovom najavom, na 9. redovnoj sjednici Narodne skupštine RS održanoj 03. 03.2020. godine za potpredsjednika ovog zakonodavnog tijela iz reda bošnjačkog naroda izabran je Denis Šulić (SNSD).
Zajednički kandidati za lokalne izbore
U kontekstu, kako je rekao, priprema za naredne lokalne izbore, zastupnik u Parlamentu Federacije BiH i predsjednik Kantonalnog odbora SDP-a BiH Sarajevo, Damir Mašić “eksluzivno je još u septembru 2019. godine najavio veliku vjerovatnoću da će većina ili sve stranke šestorke imati zajedničke kandidate na lokalnim izborima”.
Pripremamo se za naredne izbore – lokalne i već sada postoji, da ekskluzivno najavim, velika vjerovatnoća da će većina ili sve stranke šestorke imati zajedničke kandidate na lokalnim izborima. Tu saradnju da sputimo na lokalni nivo i da načnemo bastion SDA, kada su u pitanju načelničke pozicije. Pored toga da ćemo zadržati partnera šestorke, gospodina Hadžibajrića u Starom Gradu, ozbiljno računamo na nekoliko opština. Znači, vodit ćemo zajedničku kampanju za načelnike i postoji prostor i ozbiljna šansa da se vratimo u Kanton Sarajevo.
Damir Mašić, 16.9.2019.
S tim u vezi, predsjednici Naše stranke, Naroda i pravde, SDP-a BiH i Nezavisne bh. liste (NBL) na sastanku u Sarajevu održanom 14. maja 2020. godine “postigli su načelan dogovor o zajedničkom nastupu na lokalnim izborima ove godine u Kantonu Sarajevo, ali i još nekim općinama i gradovima u BiH” što je tada potvrdio i lider NiP-a, Elmedin Konaković.
Početkom augusta 2020. godine održano je javno potpisivanje sporazuma o zajedničkom učešću “četvorke” na lokalnim izborima u Kantonu Sarajevo, a koji nosi naziv “Sarajevski odgovor” i koji je sadržavao 29 tačaka sa principima i smjernicama. Deset dana kasnije, “četvorka” je predstavila i svoje zajedničke kandidate za načelnike devet općina u KS. Kandidati za načelnike bili su: Srđan Mandić (Centar, Naša stranka), Ibrahim Hadžibajrić (Stari Grad, NBL), Adnan Delić za Novi Grad (nestranački, prijedlog NIP-a), Hasan Tanović (Novo Sarajevo, nestranački), Enes Kazić (Hadžići, NIP), Amar Dovadžija (Ilijaš, NIP), Elvedin Tatarević (Trnovo, SDP), Nermin Muzur (Ilidža, NIP), Dženan Brkanić (Vogošća, NIP).
Gradnja muzeja “Ars Aevi” u Sarajevu
Gradonačelnik Sarajeva Abdulah Skaka, najavio je još krajem 2018. godine kako očekuje da će izgradnja nove zgrade muzeja savremene umjetnosti “Ars Aevi” početi do kraja njegovog mandata.
Izgradnja Muzeja Ars Aevi, bez sumnje je jedan od najvažnijih kulturnih projekata u Bosni i Hercegovini i Sarajevu posljednih nekoliko desetljeća. Zato smo ga uzeli kao prioritet, ma koliko ambiciozan bio. Danas smo otvorili proces koji omogućava do kraja ovog mandata gradske admistracije počnemo građevinske radove.
Abdulah Skaka, 28.12.2018.
Inače, međunarodni kulturni projekat Ars Aevi, koji postoji preko 26 godina i ima za cilj očuvanje, po mnogima, jedne od najvrijednijih umjetničkih kolekcija u regionu. O pripremi projektne dokumentacije za pribavljanje građevinske i urbanističke dozvole za konačni početak izgradnje ovog muzeja razgovarali su u aprilu ove godine premijer KS Mario Nenadić i gradonačelnik Sarajeva Abdulah Skaka ali i predstavnici kantonalnog i gradskog pravobranilaštva, kao Javne ustanove Muzej savremene umjetnosti „Ars Aevi”. Tada je najavljena brža dinamika realizacije ovog projekta, međutim na pomenute dozvole i dalje se čeka pa je izvjesno da je obećanje gradonačelnika Sarajeva ostalo neispunjeno.
Kako sada stvari stoje, neka od krupnih obećanja zvaničnika iz BiH iz prethodne ali i ranijih godina, poput izmjena Izbornog zakona BiH i održavanja Lokalnih izbora u Mostaru u 2020. godini je realizovano. Međutim i u ovoj godini i dalje ćemo ostati na istom odstojanju od sticanja kandidatskog statusa za članstvo u EU.
(Istinomjer.ba)