Da li su, dok traje blokada odlučivanja institucija na državnom nivou, prijedlozi sastanaka “u troje” ili “jedan na jedan”, sa ili bez predstavnika tzv. međunarodne zajednice, zaista put ka rješenju ili bi to trebao biti poziv da se razgovora u okviru institucija, što bi, samo po sebi, podrazumijevalo deblokadu njihovog funkcionisanja, pitanje je za one koji su u poziciji da o tome odlučuju. U svakom slučaju, nerad institucija na državnom nivou, kao i uvijek, pogađa najviše građane BiH.
Nakon što je bivši visoki predstavnik Valentin Inzko pred sami kraj svog mandata, 23. jula 2021. godine, na osnovu bonskih ovlaštenja, donio Odluku o donošenju Zakona o dopuni Kaznenog zakona Bosne i Hercegovine, Narodna skupština Republike Srpske je 30.7.2021. godine usvojila Zakon o neprimjenjivanju ove odluke visokog predstavnika, kao i zaključak prema kojem predstavnici iz RS u državnim institucijama neće učestvovati u donošenju odluka.
Od tada do danas, Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH nije održao nijednu sjednicu, a na temu, kako je rečeno, mogućnosti deblokade rada ovog doma, u srijedu, 13. oktobra, sastali su se članovi Kolegija Doma naroda PSBiH Dragan Čović, Nikola Špirić i Bakir Izetbegović.
Obraćajući se javnosti nakon sastanka, Izetbegović je izjavio da se ne može ništa dogovoriti dok SNSD ne promijeni svoj stav te da “do daljnjeg neće biti ni Kolegija, a ni sjednica Doma naroda”. Međutim, u nastavku svog izlaganja, prvi čovjek SDA dodao je i da je, po pitanju deblokade, spreman razgovarati i s Miloradom Dodikom “jedan na jedan”, predlažući kako se, kako je rekao, “elegantno može izaći iz ove situacije koju sada imamo kada je u pitanju primjena Inzkovog zakona”.
Ali, mi još uvijek možemo donijeti taj zakon, staviti ovaj van snage ili zatražiti od OHR-a da ga povuče ako isti ili sličan mi donesemo u ovoj skupštini, eto to je izlaz. (…) Evo sad sam kazao, mi možemo usvojiti ovdje zakon identičan ili sličan, ili dopunjen u odnosu na Inzkov. Tu stvar smo spremni uraditi. Mislim da bi srpska strana mogla biti zainteresirana, koliko sam čuo, da se Jasenovac direktno stavi u taj zakon. Nemamo ništa protiv, a ovo ostalo je jako sužen prostor za pregovore, zato ih izbjegavam u ovom formatu. Ne možete pregovarati o Ustavu, o Dejtonskom mirovnom sporazumu, o poziciji OHR-a, o vraćanju na neki izvorni Dejton, ja o tom neću da pregovaram.
Bakir Izetbegović, 13.10.2021.
Pored toga, Izetbegović je i najavio da bi se ipak mogao sastati s Dodikom “jedan na jedan”:
Još uvijek se daju stvari zaustaviti. Dakle, spreman sam na razgovor i po tom pitanju i po pitanju deblokade. Mislim da se može izaći elegantno iz ove situacije koju sada imamo po pitanju primjene Inzkovog zakona i spreman sam s njim direktno razgovarati jedan na jedan. U Banjaluci kad budem neću imati vremena za to jer, vjerujem, cio dan sam u programu, ali može se to desiti u danima koji su pred nama iduće sedmice ili kad vremena nađe gospodin Dodik.
Bakir Izetbegović, 13.10.2021.
U kontekstu navedenih izjava, ovom prilikom podsjećamo na Izetbegovićeve ranije stavove u vezi s ovom temom. Jedan od njih je dat krajem prošlog mjeseca, u kojem je Izetbegović tokom gostovanja na BHT1, na konstataciju novinara da je kao uslov za skidanje blokade “u kojoj trenutno živimo postavljen gotovo nemoguć uslov da se druga strana, federalna ili bošnjačka strana, odrekne Inzkovog zakona o zabrani negiranja genocida”, odgovorio:
Ne može se to desiti. I to neće biti prvi put da iz Republike Srpske zadaju neki uslov pa od njega odustanu.
Bakir Izetbegović, 22.9.2021.
U tekstu “Nije moguće “odreći” se Inzkovog zakona o zabrani negiranja genocida” ovu Izetbegovićevu tvrdnju Istinomjer je ocijenio istinitom. Podsjećamo, o tome da se nije moguće “odreći” Inzkovog zakona o zabrani negiranja genocida svjedoči i upravo ta ista odluka visokog predstavnika kojom se donosi Zakon o dopuni Kaznenog zakona Bosne i Hercegovine, u kojoj se, u skladu s tačkom 1. Odluke, ne ostavlja prostor za takvo nešto.
- Zakon koji slijedi i koji čini sastavni dio ove Odluke stupa na snagu kako je predviđeno u članku 2. tog Zakona, na privremenoj osnovi sve dok ga Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine ne usvoji u istom obliku, bez izmjena i dopuna i bez dodatnih uvjeta.
- Ova Odluka stupa na snagu odmah i odmah se objavljuje na službenoj internetskoj stranici Ureda visokog predstavnika i u “Službenom glasniku Bosne i Hercegovine
Dr. Valentin Inzko, visoki predstavnik, 22.7.2021.
Druga ranije data izjava Bakira Izetbegovića, koja se može dovesti u vezu sa stavovima iznesenim nakon sastanka s Čovićem i Špirićem, jeste i ona od 12.10.2021. godine, kojom prilikom je Izetbegović, između ostalog, ustvrdio da su razgovori “utroje” mogući tek kada se “ukloni blokada države” i “ako se usvoji budžet”:
Trebali bi biti prisutni medijatori, evropski prijatelji. Dodik mi je rekao da je raspoložen za sastanak bez stranaca, a to sam dobio. On je napravio situaciju koju je napravio, a sada očekuje sastanak. Utroje nećemo sjedati. Ako se ukloni blokada države, tada ćemo sjesti, i ako se usvoji budžet.
Bakir Izetbegović, 12.10.2021.
Činjenica je da je blokada u odlučivanju na državnom nivou nastala nakon odluke NSRS od kraja jula ove godine, kao i da ona traje i do ovog momenta. Pokušaji da se u međuvremenu situacija riješi za sada nisu dali rezultat. Ono čemu također javnost svjedoči je dalje zaoštravanje retorike. Da li su, dok traje blokada odlučivanja institucija na državnom nivou, prijedlozi sastanaka “u troje” ili “jedan na jedan”, sa ili bez predstavnika tzv. međunarodne zajednice, zaista put ka rješenju ili bi to trebao biti poziv da se razgovora u okviru institucija, što bi, samo po sebi, podrazumijevalo deblokadu njihovog funkcionisanja, pitanje je za one koji su u poziciji da o tome odlučuju.
(Istinomjer.ba)