Slučaj “Trgovska gora”: Da li će BiH zaštititi svoje građane/ke?

Već dugi niz godina, još od 1997, Trgovska gora (mikrolokacija Čerkezovac) se spominje kao moguća lokacija odlaganja otpada iz nuklearne elektrane Krško. Pitanje odlaganja otpada iz ove nuklearne elektrane, u kojoj udio imaju i Hrvatska i Slovenija, trebalo bi se riješiti do 2023. godine. I dok će Slovenija svoj dio otpada odlagati na lokaciji Vrbina, pored Krškog, hrvatske vlasti ne pristaju na taj prijedlog te tragaju za drugom lokacijom, a kao najizgledniji izbor, za sada, jeste Trgovska gora.

Ova lokacija je, prema procjenama ekoloških stručnjaka, nepovoljna kako za građane/ke BiH, tako i za građane/ke Hrvatske nastanjene u općini Dvor s obzirom na činjenicu da bi potencijalno odlagalište nuklearnog otpada na Trgovskoj gori ugrozilo oko 230 hiljada stanovnika/ca.

Iako se o ovoj temi pričalo i tokom ranijih godina, prve konkretnije reakcije povodom spomenutog pitanja javile su se 2015. godine, kada su općine koje se nalaze u slivu rijeke Une, dvije iz Republike Srpske i četiri iz Federacije BiH, potpisale zajedničko pismo u kojem su od nadležnih entitetskih i državnih institucija zatražile hitno pokretanje aktivnosti s ciljem zaustavljanja izgradnje odlagališta radioaktivnog otpada na Trgovskoj gori. Iste godine, osim građana/ki BiH, i građani/ke Republike Hrvatske iskazali/e su svoje nezadovoljstvo na protestima u općini Dvor i tom prilikom su istakli da je taj “skup jasna poruka da je stanovništvo protiv odlaganja radioaktivnog i nuklearnog otpada u ovoj općini”.

Krajem 2015. godine, Narodna skupština Republike Srpske (NSRS) usvojila je Rezoluciju o protivljenju aktivnostima izgradnje odlagališta otpada niske i srednje radioaktivnosti u opštini Dvor, Republika Hrvatska, u kojoj poziva “PSBiH da preduzme sve aktivnosti na donošenju posebne rezolucije na nivou BiH, kojom će se utvrditi politika, kao i smjernice za njeno sprovođenje, radi obustavljanja aktivnosti izgradnje odlagališta otpada niske i srednje radioaktivnosti u opštini Dvor”.

U vezi s tim, Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine (PSBiH) je tokom 2016. godine usvojila Rezoluciju o neprihvatanju izgradnje skladišta i odlagališta radioaktivnog otpada na Trgovskoj gori.

Tokom 2019. godine, i poslanik u PSBiH i član Zelenog kluba Saša Magazinović poduzeo je niz aktivnosti u cilju protivljenja izgradnji spomenutog odlagališta nuklearnog otpada, o čemu je Istinomjer već pisao, a jedna u nizu aktivnosti bila je otvoreno pismo predsjednici Evropske komisije Ursuli von der Leyen, u kojem “upozorava na problem namjere Republike Hrvatske da nuklearni otpad odlaže na lokaciji Trgovska gora”.

Povodom odluke člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika da, pozivajući se na zaštitu entitetskog interesa, blokira zaključke Predsjedništva BiH vezane za razgraničenje BiH sa Hrvatskom, oglasio se i član Predsjedništva BiH iz reda bošnjačkog naroda Šefik Džaferović, koji je istakao da je “Milorad Dodik napravio veliku grešku i štetu za sve u BiH” te ukazao na to da “Predsjedništvo BiH mora da zaštiti interese BiH, i u slučaju razgraničenja u Neumskom zaljevu, i u slučaju Trgovske gore, kao i svim drugim slučajevima”.

O ovom pitanju oglasio se i tadašnji ministar vanjskih poslova BiH Igor Crnadak te istakao “da je veliki teret na članu Predsjedništva BiH Miloradu Dodiku, jer će sva politička odgovornost biti na njemu u slučaju lošeg razvoja događaja s Trgovskom gorom”.

Nekoliko dana kasnije, tadašnji ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Mirko Šarović bio je dosta konkretniji, naglasivši da “BiH treba iskoristiti sva moguća sredstva, uključujući i međunarodna, a od Predsjedništva BiH očekuje da ovo pitanje stavi na dnevni red i da zaprijeti tužbom i arbitražom”.

Legitimno je što BiH diže svoj glas jer je opasnost mnogo veća nego što se to možda u javnosti iskazuje. BiH ima pravo da ovu priču digne i na viši, međunarodni nivo jer bismo mi mogli trpjeti posljedice nuklearnog otpada na samo 500 metara od granice. Ne trebamo odustajati iako se Hrvatska dosad oglušila na sve zahtjeve. Ne bih uopće razmišljao da li ćemo ovo pitanje jasnije prikazati Briselu, da li ćemo ići na arbitražu, nekoga da tužimo. Oni se nisu libili da tuže bilo koga u regionu pa zašto bi nama bilo nezgodno da ih tužimo? Mislim da mi svoje aktivnosti trebamo pojačati.

Mirko Šarović, 29.7.2019.

Tema Trgovske gore ponovo je aktuelizirana tokom 2020. godine, kada je javnost obaviještena da je Fond za financiranje razgradnje i zbrinjavanja radioaktivnog otpada i istrošenog nuklearnog goriva nuklearne elektrane Krško preuzeo od Ministarstva zaštite okoliša i energetike Republike Hrvatske na upotrebu lokaciju bivšeg vojnog skladišta Čerkezovac u općini Dvor.

U vezi s tim, i ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Staša Košarac istakao je da je “odluka Hrvatske skandalozna i izuzetno problematična, a posebno zabrinjava što dolazi u vrijeme borbe protiv koronavirusa”. Košarac je, osim razgovora sa šefom Delegacije EU u BiH Johannom Sattlerom, od kojeg je “dobio uvjerenje da će se aktivno uključiti i pomoći u rješavanju ovog pitanja”, razgovarao i sa ambasadorom Hrvatske u BiH Ivanom Sabolićem, koji je naglasio da je ”Hrvatska privržena poštivanju Konvencije o procjeni okolinskih uticaja u prekograničnom kontekstu (ESPOO), kojom se, između ostalog, obavezuje da će sarađivati sa svim zainteresovanim stranama, u konkretnom slučaju sa BiH”, te da će “BiH na temelju svojih stručnih kapaciteta dati svoje komentare u fazi pripreme studije uticaja na životnu sredinu”.

Stav da je “Hrvatska prekršila nekoliko međunarodnih konvencija” iznio je prilikom gostovanja na Al Jazeeri i predsjednik Kantonalnog odbora Naše stranke Tuzla i profesor okolinske sigurnosti na Univerzitetu u Tuzli Zvjezdan Karadžin.

Država Hrvatska je prekršila nekoliko međunarodnih konvencija. Kažu da su nas konsultovali, a koliko ja znam, nismo konsultovani po tom pitanju. Svi zahvati u prirodi koji potencijalno mogu imati negativan uticaj na okoliš u susjednoj državi, mora se i druga strana konsultovati. Ukratko rečeno, ESPOK konvencija se bavi time i, nažalost, oni nas nisu apsolutno konsultovali po tom pitanju. (…) Pobunila se i Parlamentarna skupština BiH, rezolucijom se oglasila NSRS, oformljen je Forum za okolinsku sigurnost i saradnju od udruženja i institucija iz Hrvatske i BiH po ovom pitanju i urađeno je stručno mišljenje o nedostacima dokumenta koji se spominje, strateške studije za nacionalni program provedbe Strategije za zbrinjavanje radioaktivnog otpada na toj lokaciji.

Zvjezdan Karadžin, 1.4.2020.

Na pitanje voditelja koje mehanizme Bosna i Hercegovina ima kada je u pitanju slučaj Trgovske gore, Kardžin je istakao da “možemo pokrenuti arbitražni postupak”.

Sjetimo se spora između Srbije i Rumunije 2014. godine vezanog za izgradnju Kostolac termoelektrane, gdje je Rumunija pokrenula spor i Komitet ESPOK se uključio i došao do zaključka da bi se trebala izraditi studija prekograničnog uticaja. U slučaju da se ne možemo dogovoriti na taj način, onda imamo međunarodne sudove koji su nadležni za ovakve sporove.

Zvjezdan Karadžin, 1.4.2020.

Nakon održane sjednice Koordinacionog tijela BiH za problematiku odlaganja radioaktivnog otpada i istrošenog nuklearnog goriva na Trgovskoj gori, ministar Košarac je početkom juna 2020. godine najavio inicijativu u pravcu formiranja ekspertnog i pravnog tima koji će se baviti tim problemom.

Na sjednici Vijeća ministara BiH, održanoj 3.6.2020. godine, na prijedlogu dnevnog reda našla se i tačka “Prijedlog odluke o imenovanju Ekspertnog tima za praćenje stanja i aktivnosti u vezi s problematikom odlaganja radioaktivnog otpada i istrošenog nuklearnog goriva na lokaciji Trgovske gore”, čiji je predlagač bilo Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH.

Ipak, spomenuta tačka je povučena s dnevnog reda na insistiranje ministrice vanjskih poslova BiH Bisere Turković, uz obrazloženje da “ne postoji nikakva hitnost u donošenju ove odluke, da nije zatraženo mišljenje Ministarstva finansija BiH, jer Hrvatska nije donijela nikakve akte koji se tiču okoliša, a koje je dužna nama dostaviti na mišljenje”.

Turković je u septembru 2020. godine učestvovala na 64. generalnoj skupštini Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA), gdje se na plenarnom zasjedanju posebno osvrnula na pitanje Trgovske gore kao potencijalne lokacije za odlaganje nuklearnog otpada te je istakla da predloženo mjesto predstavlja direktnu prijetnju lokalnim zajednicama, koje broje 300 hiljada ljudi koji se svakodnevno oslanjaju na rijeku Unu.

Nekoliko dana kasnije, na lokaciji Čerkezovac postavljene su mjerne stanice za praćenje prirodne radioaktivnosti u okolišu, odnosno totalizator, stanica za uzorkovanje zraka i sistem za mjerenje ambijentalne brzine doze. Najavljeno je da će postojeća doza radioaktivnosti u okolišu biti mjerena na 20 lokacija u općini Dvor i na dijelu puta kojim će se transportovati radioaktivni otpad do skladišta.

Na okruglom stolu pod nazivom “Trgovska gora: aktuelno stanje iz ugla struke” zastupnici u Predstavničkom domu PSBiH Saša Magazinović i Jasmin Emrić i predstavnik Regulatorne agencije za radijacijsku i nuklearnu sigurnost BiH Emir Dizdarević istakli su da je zbog ovog problema neophodno što prije formirati ekspertni tim i pravni tim koji će iskoristiti sve mehanizme, konvencije i protokole Evropske unije o prekograničnoj saradnji, te osporiti lokaciju gradnje deponije. Učesnici okruglog stola pozvali su vlasti u BiH, posebno Vijeće ministara, da što prije formira ekspertni tim i pravni tim, koji bi iskoristili sve mogućnosti da se obustavi gradnja centra za odlaganje radioaktivnog i nuklearnog otpada na Trgovskoj gori.

Javnost je krajem oktobra 2020. godine informisana da je Vijeće ministara BiH donijelo odluku o formiranju ekspertnog i pravnog tima sa zadatkom vođenja bh. strane u sporu s Hrvatskom, vezanom za odlaganje nuklearnog i radioaktivnog otpada u Trgovskoj gori.

Govoreći o problemu Trgovske gore, i član Predsjedništva BiH Milorad Dodik naglasio je “da se neće oklijevati sa podizanjem neophodnih tužbi na bilo kojoj sudskoj instanci u svijetu ukoliko ne bude dogovora sa Hrvatima”, a nakon serije zemljotresa koji su pogodili Hrvatsku krajem prošle i početkom 2021. godine, oglasio se i ministar Staša Košarac, navodeći da je riječ o izuzetno trusnom području, što je “dodatni argument za osporavanje Trgovske gore kao mogućeg odlagališta radioaktivnog otpada i istrošenog nuklearnog goriva”.

To je potvrdio, nažalost, posljednji razorni zemljotres, čiji je epicentar bio u Petrinji, na udaljenosti od 44 kilometra vazdušne linije od lokacije Čerkezovac, gdje Hrvatska planira da odlaže radioaktivni otpad i istrošeno nuklearno gorivo. U prilog našoj argumentaciji govori i činjenica da je Nuklearna elektrana Krško prestala sa radom tokom potresa u Hrvatskoj.

Staša Košarac, 4.1.2021.

Početkom 2021. godine, Košarac je upozorio da “Hrvatska ne radi transparentno” te da se “našim ekspertima, tijelima i timovima ne dostavljaju informacije”. Tom prilikom je najavio da će Ministarstvo vanjskih poslova Bosne i Hercegovine biti obaviješteno o ovom problemu i da će se tražiti od njega da omogući potrebne informacije i dokumente, a kao cilj je naveo mogućnost ulaska bosanskohercegovačkih eksperta na navedenu lokaciju kako bi mogli raditi s hrvatskim ekspertima.

U međuvremenu se oglasilo i Udruženje “Green team” iz Bosanskog Novog reakcijom na saopćenje Fonda za zbrinjavanje otpada elektrane Krško, u kojem se, između ostalog, navodi da je Trgovska gora adekvatna lokacija za deponovanje radioaktivnog otpada.

Reći da je Čerkezovac siguran za deponovanje nisko i srednje radioaktivnog otpada, bez okončanih potrebnih istražnih radnji i uvažavanja svih relevantnih činjenica, a naročito onih konstantno zanemarenih iz Bosne i Hercegovine je ništa drugo do iznošenje pretpostavke, za koju čvrsto vjerujemo da se bazira na neistini. Stojimo iza svojih stavova, stavova građana i stavova struke, te podsjećamo nadležne iz Republike Hrvatske da je pokušaj smještanja opasnih otpada na granicu dvije države stvar neodgovornosti, u vremenu kada je odgovornost potrebnija nego ikad.

Saopćenje Udruženja “Green team”, 16.1.2021.

Nakon što se u junu susreo sa hrvatskim ministrom gospodarstva i održivog razvoja Tomislavom Ćorićem, Košarac je izjavio da BiH ne odustaje od stava da onemogući izgradnju odlagališta nuklearnog otpada na Trgovskoj gori te da će ubrzo biti zakazan prvi radni sastanak bh. ekspertnog tima s kolegama u Hrvatskoj.

Državni parlamentarac Jasmin Emrić istakao je u junu 2021. godine da sve aktivnosti koje se trenutno poduzimaju vrši ekspertni tim preko Vijeća ministara BiH, a cilj svih tih aktivnosti je da Hrvatska odustane od izgradnje tog odlagališta, no ako u tome ne uspiju, onda im ostaje jedna mogućnost, a to je da potraže pravnu arbitražu.

Bosni i Hercegovini u konačnici na kraju ostaje još to podnese zahtjev Međunarodnom sudu pravde i da u tim pravnim postupcima u skladu sa Espo konvencijom (Konvencija o procjeni okolišni utjecaja u prekograničnom kontekstu op.a.) tražimo svoja prava i spriječimo uspostavu tog odlagališta.

Jasmin Emrić, 24.6.2021.

Tokom ljeta 2021. godine saopćeno je da će zagrebački PMF raditi studiju o opasnosti od zemljotresa kod Trgovske gore, a nešto kasnije održan je i sastanak članova ekspertnog tima iz BiH sa predstavnicima Odsjeka za radijacionu nuklearnu sigurnost Sektora za zaštitu i spasavanje MUP-a Hrvatske. Krajem augusta, hrvatski Fond za finansiranje razgradnje nuklearne elektrane Krško objavio je da kreće izrada studije o opasnosti od zemljotresa na lokaciji skladišta niskog i srednjeg radioaktivnog otpada na Trgovskoj gori.

Da se ova deponija ne bi trebala nalaziti na Trgovskoj gori, s obzirom na blizinu područja “Natura 2020”, mišljenja je i profesor okolinske sigurnosti na Rudarsko-geološko-građevinskom fakultetu u Tuzli i aktuelni ministar prostornog uređenja i zaštite okolice u vladi Tuzlanskog kantona Zvjezdan Karadžin, koje je iznio prilikom online sesije Kruga 99 o temi “Trgovska gora i otklanjanje opasnosti nuklearnog otpada na granici BiH”.

Znate kako je s psihološkog aspekta da neko kupuje poljoprivredne proizvode sa područja koje je vrlo blizu deponije radioaktivnog otpada, a pogotovo gledano s turističkog aspekta. Ako nas kolege i stručnjaci iz Hrvatske i ubijede da će to sve biti u potpunosti u skladu sa svim evropskim standardima, mi smo opet na gubitku zbog tog psihološkog aspekta. Radi se o pet kilometara gdje živi nekih 30 hiljada stanovnika općine Novi, ako gledamo samo BiH. U slučaju akcidenta to bi se proširilo dalje rijekom Unom i potencijalno bi nekoliko stotina hiljada stanovnika bilo ugroženo zbog toga.

Zvjezdan Karadžin, 10.10.2021.

Hrvatski ministar gospodarstva i održivog razvoja Tomislav Ćorić je u decembru 2021. godine poručio kako je hrvatska pozicija prema izgradnji skladišta i zahtjevima bh. strane vrlo jasna.

Mi ćemo se na lokaciji Trgovska Gora voditi najvišim ekološkim, odnosno okolišnim i sigurnosnim standardima, ne zbog 250.000 građana koji se nalaze s druge strane granice, već poglavito zbog naših građana u Republici Hrvatskoj, a samim time zbog naših susjeda i prijatelja s druge strane granice. Ne dolazi u obzir da ovaj proces na bilo koji način bude kompromitiran i u tom kontekstu potpuno smo otvoreni za komunikaciju s bh. stranom. Ne postoji plan B. Mi želimo na sigurnoj lokaciji uz najviše standarde izgraditi objekt koji će služiti ne samo za skladištenje hrvatskog dijela otpada iz nuklearne elektrane Krško, nego i za čitav niz drugih frakcija tog otpada koji se nalaze širom teritorija Republike Hrvatske.

Tomislav Ćorić, 14.12.2021.

Istog dana uslijedila je i reakcija ministra Košarca:

Nećemo da budemo naivni jer ubjeđenje da je to lokacija koja je motivisana time da se brine o zdravlju stanovnika Hrvatske je priča za medije. Mi smo krajnje motivisani da riješimo to pitanje, da onemogućimo Republici Hrvatskoj da na tom mjestu gradi odlagalište.

Staša Košarac, 14.12.2021.

Kako prenosi Federalna, bh. ekspertni tim traži da se uključi i Ministarstvo vanjskih poslova, od kojeg ovaj tim očekuje da im omogući direktniju komunikaciju sa Direktoratom za energiju u Luksemburgu, kako bi se mogli angažovati tamošnji eksperti za analize koje će se raditi ovdje. Drugi korak koji očekuju od Ministarstva jeste da lobira kod zemalja EU, odnosno da im omogući prezentaciju stvarnog stanja, jer ukoliko uskoro ne dođe do rješenja ovog problema mirnim putem, onda će se svakako EU morati uključiti u cijelu situaciju. Također, “u narednih 7-10 dana očekuje se zajednički sastanak pravnog i ekspertnog tima, gdje će ovi zaključci biti precizirani, formalizirani i upućeni u dalju proceduru Vijeću ministar BiH”.

I dok je stav javnosti, ali i različitih nivoa vlasti u Bosni i Hercegovini, jasan i protivi se izgradnji odlagališta nuklearnog otpada na Trgovskoj gori, Hrvatska za sada ne odustaje od izgradnje odlagališta na ovoj lokaciji. Potencijalno odlagalište nuklearnog otpada na ovoj lokaciji, osim što bi ugrozilo oko 230 hiljada stanovnika, prema mišljenju struke, dovelo bi i do zagađenja rijeke Une, s obzirom na to da bi se nalazilo na udaljenosti od samo 800 metara od Une i jedan kilometar od vodozahvata Bosanski Novi, iz kojeg vodu pije više od 15 hiljada građana/ki, a štetu bi osjetili i poljoprivrednici. Potresi koji su se desili krajem prošle i početkom 2021. godine dodatno su zabrinuli javnost s obzirom na činjenicu da su se desili u neposrednoj blizini Trgovske gore.

Kakve će daljnje mjere BiH poduzeti u borbi protiv izgradnje odlagališta nuklearnog otpada na lokaciji koja je, prema procjenama ekoloških stručnjaka, nepovoljna kako za građane/ke BiH, tako i za građane/ke Hrvatske nastanjene u općini Dvor, pratit ćemo u narednom periodu. S obzirom na činjenicu da bi se pitanje odlaganja otpada iz nuklearne elektrane Krško trebalo riješiti do 2023. godine, jasno je da je vremena sve manje.

(Istinomjer.ba)