Pored toga što smo se osvrnuli na preporuku Evropske komisije da se našoj zemlji dodijeli status kandidata za članstvo u EU, prošlu sedmicu na Istinomjeru obilježile su i tri neistinite tvrdnje političkih zvaničnika u BiH, kao i neutemeljena izjava da je za vrijeme Moamera el-Gaddafija u Libiji za građane te zemlje gorivo bilo besplatno.
Pažnju Istinomjera protekle sedmice privukla je izjava potpredsjednika Narodne skupštine Republike Srpske (NSRS) i potpredsjednika Ujedinjene Srpske Milana Petkovića koji je, osvrnuvši se na činjenicu da rezultati glasova pristiglih poštom još uvijek nisu u potpunosti obrađeni, ustvrdio da su oni mogli biti ranije kompletirani, jer su poslani “prije dva-tri mjeseca”.
S obzirom na to da su, u skladu s Izbornim zakonom BiH, birači/ce na Opštim izborima 2022. godine glasove poštom mogli/e poslati sve do 2. oktobra, odnosno da je do 27. septembra Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine (CIK BiH) zaprimila 33 hiljade glasačkih koverti, od ukupno 63 hiljade birača/ica prijavljenih za glasanje poštom, navedenu tvrdnju Milana Petkovića da su “glasovi poštom poslani prije dva ili tri mjeseca” Istinomjer je ocijenio neistinitom.
Neistinita je bila i tvrdnja predsjednika Naroda i pravda (NiP) Elmedina Konakovića koji je, u kontekstu puta Bosne i Hercegovine ka Evropskoj uniji, izjavio da se “gašenje OHR-a nalazi među 14 prioriteta Evropske komisije”. Istinomjer je u vezi s tim podsjetio na sadržaj 14 prioriteta, kao i da se u njima ne nalazi ukidanje ili gašenje OHR-a.
Ured međunarodnog visokog predstavnika (OHR) spominje se u dijelu “Politički kriteriji” Mišljenja Komisije o zahtjevu BiH za članstvo u EU, koji se odnosi na kriterije za članstvo, te je u njemu rečeno da je “Aneksom X Dejtonskog mirovnog sporazuma uspostavljen Ured međunarodnog visokog predstavnika (OHR) kao vrhovnog autoriteta za tumačenje civilnih aspekata provođenja mirovnog sporazuma”, kao i da “ovakva ekstenzivna međunarodna supervizija, u principu, nije u skladu sa suverenitetom Bosne i Hercegovine, a time ni sa članstvom u EU”. Navedeno je i da “proces zatvaranja OHR-a traje od 2008. godine” i “ishod ovog procesa zavisi od niza uslova”.
Minule sedmice osvrnuli smo se i na izjavu člana Kluba zastupnika Mosta u Hrvatskom saboru Nine Raspudića koji je prilikom obraćanja na 12. sjednici Sabora 6.10.2022. godine govorio o “legalnosti” člana Predsjedništva BiH Željka Komšića i Ustavu BiH, odnosno njegovom dijelu kojim je definisan rad Predsjedništva Bosne i Hercegovine. Raspudić je tom prilikom ustvrdio da je pozicija hrvatskog člana Predsjedništva BiH “po četvrti put uzurpirana izbornim inžinjeringom”, te je člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda okarakterisao kao “predstavnika Hrvata”. Osim toga, dodao je i da Komšić nema “legalitet” i da se “u slučaju povrede vitalnog nacionalnog interesa, ovaj član Predsjedništva obraća Klubu hrvatskog naroda”. Nijedna institucija vlasti na državnom nivou, pa tako ni Predsjedništvo, ne sastoji se od predstavnika određenog naroda, što se može zaključiti prije svega iz Ustava Bosne i Hercegovine. Pored toga, i u tekstu svečane zakletve, koju izgovaraju i potpisuju novoizabrani članovi Predsjedništva, navodi se da će se oni zalagati za interese i ravnopravnost svih građana Bosne i Hercegovine. Na kraju, da članovi Predsjedništva BiH nisu predstavnici pojedinih konstitutivnih naroda, demantuje i odluka Ustavnog suda BiH iz 2000. godine, u kojoj stoji da članovi Predsjedništva BIH nisu zamišljeni kao predstavnici konstitutivnih naroda, već građana, te se navodi da članove Predsjedništva BiH ne biraju pripadnici samo jednog naroda, već svi građani u njihovoj izbornoj jedinici.
Govoreći o cijenama električne energije u Republici Srpskoj (RS), premijer ovog entiteta Radovan Višković tokom gostovanja u emisiji “Telering” na RTRS-u prošle sedmice iznio i jednu neutemeljenu tvrdnju. Naime, Višković se, uz konstataciju da se Vlada RS ponaša odgovorno i da resurs električne energije dijeli s građanima, složio s tvrdnjom voditelja emisije da građani Libije nisu plaćali naftu u vrijeme vladavine Moamera el- Gaddafija.
Iako je prema podacima statističkog internet-portala Worldometer Libija deveta zemlja u svijetu, a prva u Africi po količini naftnih rezervi, za tvrdnje da je nafta bila besplatna i da je svaki građanin Libije u Gaddafijevo vrijeme “dobijao određeni novac na svoj žiroračun od prodate nafte” nije moguće naći utemeljenje. Premda je Gaddafi krajem 2008. godine optužio vladine zvaničnike “za pljačku naftnog bogatstva zemlje, te najavio direktnu podjelu naftnog bogatstva stanovnicima Libije od početka 2009. godine, do toga nikada nije došlo. U tom smislu, Viškovićevu tvrdnju da građani Libije nisu plaćali gorivo demantuju i podaci Svjetske banke o cijenama goriva na benzinskim pumpama u Libiji od 1998. do 2016. godine te. Iako je Libija u Gaddafijevo vrijeme, kao i sada, spadala u red zemalja s najnižom cijenom nafte u svijetu, gorivo u ovoj zemlji nije bilo besplatno.
Tokom prošle sedmice pisali smo i o obećanju ministrice za odgoj i obrazovanje Kantona Sarajevo (KS) Naide Hota-Muminović koja je krajem aprila ove godine najavila da Ministarstvo obavlja pripreme s ciljem blagovremenog raspisivanja konkursa za prijem radnika/ca u osnovnim i srednjim školama, kao i da će konkursi biti raspisani u junu ove godine.
S obzirom na to da su, prema informacijama dostupnim na zvaničnoj stranici Ministarstva za odgoj i obrazovanje KS, do sada raspisani javni konkursi za 1.679 upražnjenih pozicija u osnovnim i srednjim školama u Kantonu Sarajevo, kao i na činjenicu da je Vlada KS dala saglasnost za prijem određenog broja radnika/ca na neodređeno radno vrijeme, Istinomjer je navedeno obećanje ocijenio ispunjenim.
S druge strane, neispunjeno je ostalo obećanje gradonačelnika Mostara Maria Kordića koji je, nakon što je osudio vandalski čin skrnavljenja Partizanskog groblja u Mostaru, a koji se desio početkom 2022. godine, polovinom januara 2022. godine najavio da će ovaj spomenik biti uređen na ljeto ove godine, zajedno s cijelim lokalitetom Trimuše na kojem se i nalazi. Iako je u međuvremenu poduzeto niz konkretnih aktivnosti na revitalizaciji ove lokacije, s obzirom na to da lokalitet nije do kraja ljeta 2022. godine stavljen u punu funkciju, Istinomjer je njegovo obećanje ocijenio neispunjenim.
Evropska komisija je 12.10.2022. godine dala preporuku da Vijeće dodijeli Bosni i Hercegovini status kandidata, te se Istinomjer u okviru analize Kandidatski status za BiH bez dodatnih uslova, ali “postoje očekivanja osvrnuo na sadržaj ovog, za BiH veoma bitnog, dokumenta, podsjetio na ono šta je i šta nije urađeno na ispunjavanju 14 prioriteta iz Mišljenja EK, ali i na veliki broj obećanja koje su dali politički zvaničnici u BiH, koja sežu unazad 12 godina, a koja su se odnosila na dobijanje kandidatskog statusa.
U analizi smo konstatovali i da je, nakon preporuke Evropske komisije, izvjesno da će Evropsko vijeće do kraja tekuće godine Bosni i Hercegovini dodijeliti kandidatski status, ali i postavili pitanje da li će nova vlast na državnom nivou učiniti ono što je potrebno da se eurointegracije naše zemlje ubrzaju te da li će u tom smislu ispuniti očekivanja Evropske komisije, ali i građana i građanki Bosne i Hercegovine.
Tokom sedmice koja je iza nas gost naše rubrike “Nevjerovatno ali Istinomjer” bio je zastupnik u Parlamentarnoj skupštini BiH Zlatan Begić (DF), koji je u programu Federalne televizije, na vrlo slikovit način, komentarisao preporuku Evropske komisije da se BiH dodijeli kandidatski status.
“Paz’ te, nismo ni kandidat, nego preporuku da bismo mi bili kandidat”, izjavio je, pored ostalog, Begić, te dodao:
U ovakvom stanju institucija, odnosa međunarodne zajednice prema nama, to vam je isto kao da mrtvom čovjeku kupite biciklo, a pri tome obje gume probušene. Dakle, prave nas budalama.
Zlatan Begić, 12.10.2022.
Na kraju, Istinomjer se osvrnuo i na aktivnosti u okviru ispunjavanja predizbornih obećanja datih u izbornoj kampanji za Lokalne izbore 2020. godine načelnika opština Travnik i Novi Grad Sarajevo, te aktuelnog gradonačelnika Bihaća.
Riješiti problem pasa lutalica u skladu sa Zakonom o zaštiti i dobrobiti domaćih životinja, te izgraditi skloništa u skladu s evropskim standardima, bilo je obećanje načelnika Travnika Kenana Dautovića dato u okviru njegove izborne platforma za prijevremene izbore za načelnika Općine Travnik. Sklonište za nezbrinute životinje s higijenskim servisom s radom je počelo 27. septembra 2022. godine. Tim povodom iz Općine Travnik saopćeno je da je izgrađeni objekat, sa svim potrebnim odobrenjima, kao i oprema propisana Zakonom o zaštiti i dobrobiti životinja i pratećim pravilnicima, predat Javnom komunalnom preduzeću Bašbunar na korištenje i upravljanje, te je Istinomjer navedeno obećanje ocijenio ispunjenim.
Niz konkretnih aktivnosti poduzeto je u prethodne dvije godine u pravcu ispunjavanja obećanja načelnika Općine Novi Grad Semira Efendića koje su se odnosile na godišnji program podrške održivom povratku na mjesta prijeratnog prebivališta u svim dijelovima Bosne i Hercegovine, te je ono prošle sedmice dobilo ocjenu u progresu. Posljednja takva aktivnost zabilježena je sredinom ovog mjeseca, kada su u Općini Novi Grad Sarajevo potpisani ugovori s preostalih 11 korisnika pomoći za finansiranje/sufinasiranje projekata u svrhu održivog povratka u 2022. godini, a koji se odnose na infrastrukturne projekte.
Istu ocjenu dobilo je i predizborno obećanje gradonačelnika Bihaća Šuhreta Fazlića, koje se odnosi na realizaciju projekta “Smaragdni put” unutar četiri godine. Naime, tokom 2022. godine završeno je nekoliko rekonstrukcija drvenih mostova na ruti “Smaragdnog puta”, a krajem septembra počeli su radovi na uređenju Gradske otoke.
“Ubrzo bi trebala otpočeti i rekonstrukcija postojeće fontane u ul. Bosanska, zatim uređenje Plandišta nakon što je uklonjen stari oronuli objekat Vatrogasnog doma”, izjavio je tom prilikom savjetnik gradonačelnika Bihaća Edin Moranjkić, te dodao da slijedi uređenje Amerikančeve otoke i njeno dalje spajanje s drvenim mostom prema Higijenskom zavodu.
(Istinomjer.ba)