Masovna privatizacija preduzeća i banaka u Federaciji BiH započela je 2000. godine kada je na čelu Federalne vlade bio SDP. Međutim, model privatizacije, uključujući donošenje zakona i propisa, dodjelu certifikata građanima te realizaciju prvih prodaja, uspostavljen je i proveden od 1996. do 1999. godine kada je vlast činila SDA.
Prilikom gostovanja u programu FTV-a 23. februara 2026. godine predsjednik Kantonalnog odbora SDA Sarajevo Faruk Kapidžić ustvrdio je da je SDP proveo privatizaciju u periodu od 2000. do 2002.
A vi vrlo dobro znate i ne morate ovdje pred kamerama pričat tu priču da ne znate o toj privatizaciji šta se desilo od 2000. do 2002. Vi vrlo dobro znate kada je ekspresno taj isti sada SDP s Lagumdžijom sve što je stigao privatizovat privatizovao, uključujući ključne banke sa ogromnim zemljištem koje su imale te banke.
Faruk Kapidžić, 23.2.2026.
Masovna privatizacija velikih preduzeća i banaka u Federaciji BiH započela je 2001. godine kada je na čelu entitetske vlade bio Alija Behmen iz SDP-a. (1, 2, 3, 4, 5, 6, 7). Međutim, iako je provela prvi krug privatizacije preduzeća i banaka, SDP-ova koalicija nije uspostavila model privatizacije već ga je naslijedila od prethodnih vlada.
Uspostavljanje privatizacijskog modela započelo je 25. novembra 1994. godine kada je Skupština Republike BiH usvojila Zakon o pretvorbi društvenog kapitala. Ovim zakonom je država preuzela društvenu imovinu koja je u kasnijem procesu privatizacije prodavana. Obrazlažući zakon tadašnji resorni ministar Faruk Smailbegović (SDA) naglasio je da se radi o zakonu koji je pretpostavka za privatizaciju.
Entitetsko zakonodavstvo o privatizaciji Federacije BiH doneseno je u periodu kada se na čelu vlade ovog entiteta nalazio Edhem Bičakčić iz SDA. Zakon o agencijama za privatizaciju donesen je 1996. godine. Ovim zakonom formirane su federalna i 10 kantonalnih agencija za privatizaciju koje su vodile proces prodaje preduzeća i banaka.
Zakon o privatizaciji preduzeća koji je ustanovio model i načine privatizacije usvojen je 1997. godine, a u istom periodu usvojen je i Zakon o privatizaciji banaka. Ovaj zakon je predvidio zatvaranje svih banaka koje ne bi bile prodane u roku od godinu dana nakon početka njihove privatizacije.
Od 1996. do 2000. godine dok je SDA bila na vlasti doneseni su i podzakonski akti, poput propisa o izradi početnog bilansa kojim se utvrđivala imovina za prodaju ili spiskova preduzeća koja će biti prodana. Vrijednosni papiri, poznati kao certifikati, kojima je država formalno obeštetila građane za oduzetu društvenu imovinu i kojima su građani mogli učestvovati u privatizaciji dostavljeni su građanima 1999. godine. Iste godine dok je na čelu federalne vlade i dalje bila SDA započela je prodaja prvih preduzeća (1, 2).
Uz to, nakon povratka SDA na vlast 2003. godine, privatizacija je nastavljena dalje po istom modelu koji je provodila i SDP-ova koalicija. Tako su nastavljene prodaje Željezare Zenica, Natrona iz Maglaja, Feroelektra iz Sarajeva i drugih preduzeća.
Dakle, SDP-ova koalicija jeste provela većinu prvog kruga privatizacije od 2000. do 2002. godine, ali je to uradila po privatizacijskom modelu koji je formiran dok je na vlasti bila SDA. Privatizacija se nastavila i nakon 2002. godine zbog čega tvrdnju Faruka Kapidžića da je SDP ekspresno proveo privatizaciju ocjenjujemo neutemeljenom.
(Istinomjer.ba)