Nedosljedno

SDA (ne)efikasna u smanjivanju rastrošnosti

bakir_izetbegovicGovoreći o formiranju nove federalne vlade lider SDA, Bakir Izetbegović je rekao da će osnovni prioriteti biti smanjenje troškova i luksuza:

„A u prvih par mjeseci da se naprave mjere koje će uliti nadu ljudima u BiH da se može bolje. Da se smanji rastrošnost, da se smanji luksuz, da se previsoke plaće smanje na jednu realnu mjeru, da se bespotrebni savjetnici kojih ima gomila koji zaista ništa ne rade osim što većinom jedu taj državni kruh, da se smanji to sve. Da narod vidi da smo ozbiljno krenuli k nečemu što može biti izlaz iz ove situacije”, rekao je Izetbegović.

Međutim, u prilog ove izjave ne idu svježi primjeri u kojima su glavni akteri bili zvaničnici SDA. Naime, prije nego je vlast na državnom nivou formirana i prije nego je Parlamentarna skupština BiH efektivno započela sa radom, četvorica poslanika u Predstavničkom domu PSBiH su podnijela zahtjev za naknadu za odvojeni život, a među njima su se našli i poslanici SDA, Šemsudin Mehmedović i Amir Fazlić. Ako znamo da plate državnih poslanika dosežu i do 4.000 KM, postavlja se pitanje opravdanosti podnošenja ovakvih zahtjeva, a naročito od strane članova stranke koja, prema Izetbegovićevoj izjavi, namjerava “smanjiti rastrošnost i luksuz”.

U istom ovom domu, poslanik SDA, Zijad Jagodić, koji na proteklim izborima nije ponovo izabran u ovaj dom, podnio je zahtjev za tzv. “bijeli hljeb“, što je zajednička komisija za administrativne poslove PSBiH prihvatila, te će on i narednih 12 mjeseci uredno primati platu iako neće raditi u Parlamentu. Ne sporimo da Jagodić ima zakonsko pravo na ovu privilegiju, ali ukoliko SDA zaista namjerava smanjiti rastrošnost i luksuz onda je u svojim namjerama mogla ostati i dosljedna, te od svojih kadrova tražiti da odustanu od ovakvih privilegija.

Osim navedenog, svakako treba spomenuti i primjer četiri federalna ministra, od kojih su trojica iz SDA (ministar kulture i sporta Salmir Kaplan, ministar energije, rudarstva i industrije Erdal Trhulj i ministar razvoja, preduzetništva i obrta Sanjin Halimović) koji su, iako posjeduju stanove u Sarajevu, uredno primali naknadu za troškove odvojenog života.

Također, u prilog izjavi Bakira Izetbegovića ne ide ni činjenica da je upravo zbog zapošljavanja kadrova SDA u javnim kompanijama neposredno nakon izbora, krajem prošle godine u pitanje bilo dovedeno i partnerstvo ove stranke sa DF-om.

Izetbegovićeva nedosljednost očita je i u pogledu “bespotrebnih savjetnika” kako ih je nazvao, a kojih samo u njegovom kabinetu ima 6, uključujući šefa kabineta. Naime, na zvaničnoj web stranici Bakira Izetbegovića, navedena su imena 4 savjetnika i jednog šefa kabineta. Imena tri savjetnika odnose se na politička pitanja (Haris Bašić), vanjsku politiku (Elvir Čamdžić) te povratak i dijasporu (Edin Ramić), dok jedan savjetnik ima funkciju “savjetnika u kabinetu” (Fahrudin Đapo). Međutim, na ovoj web stranici nije navedeno ime Hazima Rančića u čijoj se biografiji navodi da je od 2013. godine savjetnik člana predsjedništva Bakira Izetbegovića, ali se u njoj ne navodi na kojem polju je tačno savjetnik. Edin Ramić u međuvremenu je prije oktobarskih izbora imenovan i za nosioca kompenzacijske liste koalicije “Domovina” u RS.

Inače, svi savjetnici u Predsjedništvu BiH imaju osnovnu plaću od po 2.140,60 KM.

Ako obratimo pažnju i na Izvještaj o reviziji Predsjedništva BiH za 2013. godinu vidjet ćemo da se u nalazu navodi i to “da se bez odgovarajuće dokumentacije i jasnog navođenja povoda nastanka troška, ne može potvrditi da su javna sredstva trošena racionalno, namjenski i transparentno”.

Kao problem u ovom izvještaju upravo se konstatuje i upravljanje ljudskim resursima “koje treba biti u vezi za strateškim ciljevima institucije”, a navodi se i “kako je trebalo pokrenuti izmjene Zakona o plaćama i naknadama kako bi obračun plaća za sve kategorije zaposlenih i imenovanih lica u Predsjedništvu bio usklađen sa ovim Zakonom”, što nije bio slučaj. Umjesto toga je Predsjedništvo donijelo novi Poslovnik o radu i novi Pravilnik o unutrašnjoj organizaciji Sekretarijata, prema kojem je predviđeno 18 zaposlenih više u odnosu na raniju sistematizaciju.

U izvještaju se također navode i veliki troškovi za upotrebu službenih vozila, u visini od čak 455.572 KM. Revizori u tom pogledu u Izvještaju preporučuju veći nadzor nad tim izdacima, kao i racionalno korištenje službenih vozila.

S obzirom na sve navedeno, možemo zaključiti i da je izjava Bakira Izetbegovića nedosljedna, jer i sam upošljava 6 savjetnika, od kojih se za dvojicu ne zna na kom polju ga savjetuju. Pored toga, institucija Predsjedništva BiH nije se u proteklom mandatu pokazala nimalo štedljivom. Osim samog Izetbegovića, čak i prije formiranja vlasti imamo eksplicitne primjere zvaničnika SDA koji rade upravo suprotno i umjesto da se odreknu dijela ionako visokih privilegija, nastavljaju inkasirati novac iz državne blagajne. Svakako ostaje da se vidi da li će i na koji način Bakir Izetbegović u novom mandatu stati iza nedavno izgovorenih riječi i da li će ostatak partije biti uz svog lidera u pogledu štedljivosti.

Pitajte Istinomjer!