Analize

Proteklu sedmicu na Istinomjeru obilježio veći broj ocjena istinitosti tvrdnji političara/ki

U sedmici iza nas, Istinomjer se u najvećoj mjeri bavio provjerom istinitosti tvrdnji političkih aktera, a među ocijenjenima su se našli Milorad Dodik, Šefik Džaferović, Željka Cvijanović, Saša Magazinović i drugi.

Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine i lider SNSD-a Milorad Dodik iznio je dvije neistinite tvrdnje o stopi smrtnosti u RS-u i načinu utvrđivanja uzroka smrti osoba oboljelih od COVID-19. Dodik je ustvrdio da je u godinama prije pandemije broj umrlih jednak broju umrlih u dvije godine pandemije, što demantuju podaci Instituta za javno zdravstvo RS-a. Dodao je i da se svaki preminuli koji je “dotaknut” koronom tretira kao da je preminuo od korone, iako se u uputstvu Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) za određivanje uzroka smrti uslijed bolesti COVID-19 navodi da smrt od COVID-19 može biti ona koja je nastupila kao “posljedica klinički kompatibilne bolesti”, osim ako ne postoji “jasan alternativni uzrok smrti”.

Istinomjer je neistinitom ocijenio i tvrdnju ministra zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske Alena Šeranića da su evropske zemlje koje su prešle 70-75% vakcinisanog stanovništva ukinule sve epidemiološke mjere koje su prethodno bile na snazi. Prema informacijama web-stranice Our World in Data, među državama čiji procenat vakcinisanog stanovništva iznosi 70% i više, u osam njih je objema dozama vakcinisano više od 70% stanovništva, a radi se o Danskoj, Italiji, Španiji, Malti, Portugala, Irskoj, Belgiji i Islandu. Međutim, iako su u nekim od pomenutih zemalja ukinute neke epidemiološke mjere, Šeranićevu tvrdnju demantuje činjenica da su mnoge još uvijek na snazi.

Predsjedavajući Doma naroda Parlamenta FBiH Tomislav Martinović izjavio je da Centralna izborna komisija “nije institucija koja treba predlagati zakon”. U članu 2.9. Izbornog zakona BiH navodi se da CIK podnosi godišnji izvještaj PSBiH o provođenju izbora u BiH, provedbi zakona i iniciranju izmjena zakona. CIK je ovo ovlaštenje iskoristio 15.9.2021. godine, kada je ovo tijelo usvojilo Zaključak kojim je izglasana Inicijativa za donošenje Zakona o izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH, a koji je, nakon usvajanja Zaključka, upućen u Parlamentarnu skupštinu BiH na razmatranje. Budući da CIK može inicirati izmjene Izbornog zakona, Istinomjer je Martinovićevu tvrdnju ocijenio neistinitom.

Neistinitim smo ocijenili i tvrdnju predsjednika stranke BOSS Mirnesa Ajanovića da uputstva za upotrebu vakcina nisu dostupna javnosti. Nakon citiranja uputstva za upotrebu vakcina i njihovu primjenu, Ajanović je dodao da “nigdje u svijetu nisu prezentirane ovakve informacije”. Američka agencija za lijekove na svojoj web stranici ima uputstvo za vakcinu Pfizer/BioNTech s identičnim načinom pripreme rastvora, kao i u prevodu na bosanski jezik, koje je Ajanović citirao. Isto je i s vakcinama AstraZeneca i Sinopharm, čija se uputstva nalaze na stranici Evropske agencije za medicinska sredstva (EMA). Uputstvo na engleskom jeziku za vakcinu Sinovac dostupno je na stranicama Svjetske zdravstvene organizacije (SZO). Također, uputstva za primjenu vakcina dostupna su i na web stranicama Zavoda za javno zdravstvo FBiH i Instituta za javno zdravstvo Republike Srpske.

I izjavu predsjednika Federacija BiH i potpredsjednika HDZ-a BiH Marinka Čavare, koji je ustvrdio da je Predsjedništvo BiH uspostavljeno tako da svaki od tri člana predstavlja jedan od tri naroda ocijenili smo neistinitom. Njegovu tvrdnju demantuje činjenica da se nijedna institucija vlasti na nivou BiH ne sastoji od predstavnika određenog naroda. Shodno Ustavu BiH, članovi Predsjedništva BiH, iako se biraju iz konstitutivnih naroda, ne predstavljaju isključivo narod iz kojeg dolaze. Između ostalog, to potvrđuje i dio iz svečane zakletve koju potpisuju novoizabrani članovi Predsjedništva BiH, u kojoj se navodi da će se brinuti o “interesima i ravnopravnosti svih naroda i građana”, kao i Odluka Ustavnog suda BiH da članovi Predsjedništva BiH nisu zamišljeni kao predstavnici konstitutivnih naroda, već svih građana/ki. S druge strane, istinitom smo ocijenili tvrdnju člana Predsjedništva BiH Šefika Džaferovića koji je ustvrdio da u Bosni i Hercegovini ne postoje predstavnici naroda.

Istinomjer je u protekloj sedmici još nekoliko tvrdnji domaćih političara ocijenio istinitim, a među njima se našla i ona članice Glavnog odbora SDS-a Aleksandre Pandurević. Ona je ustvrdila da je Bosna i Hercegovina prva zemlja u Evropi po broju umrlih od koronavirusa. Od početka pandemije, BiH je zabilježila 11.322 smrtna slučaja uzrokovana koronavirusom, a broj smrtnih slučajeva na milion stanovnika iznosi 3.429.87, što Bosnu i Hercegovinu čini prvom zemljom u Evropi po broju umrlih od COVID-19. Bosna i Hercegovina je po broju smrtnih slučajeva uzrokovanim koronavirusom druga zemlja u svijetu, a prvo mjesto zauzima Peru.

Istinitom smo ocijenili i tvrdnju predsjednice Republike Srpske Željke Cvijanović, koja je izjavila da je broj zaposlenih u RS-u porastao tokom pandemije. Krajem marta 2020. godine broj zaposlenih iznosio je 275.059, dok je u septembru iste godine broj zaposlenih bio manji, te je iznosio 273.395. Krajem marta 2021. godine broj zaposlenih bio je veći u odnosu na isti period 2020. godine, te je iznosio 275.358. Krajem februara 2020. broj zaposlenih iznosio je 293.445, krajem augusta 293.472 i krajem septembra 296.810 zaposlenih.

Među istinitim tvrdnjama našla se i ona zastupnika u Predstavničkom domu PSBiH Saše Magazinovića da su i Stranka demokratske akcije (SDA) i Srpska napredna stranka (SNS), na čijem je čelu predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, članice Evropske narodne partije (EPP). Stranka demokratske akcije pristupila je EPP-u 2004. godine, te od tada ima status posmatračke stranke, a SNS je pristupila EPP-u u novembru 2016. godine kao pridružena članica.

Istinomjer je tvrdnje dva politička aktera ocijenio kao većim dijelom istinite, a radi se o onima premijera Federacije BiH Fadila Novalića i delegata u Domu naroda PSBiH Zlatka Miletića. Prilikom obraćanja građanima putem Facebooka, premijer Novalić je, komentirajući stanje projekta izgradnje Bloka 7 Termoelektrane Tuzla, ustvrdio kako je u drugoj polovini ove godine cijena električne energije porasla sa 50 na 250 €/MWh. Kretanje cijena električne energije na mađarskoj berzi HUPX potvrdile su Novalićeve tvrdnje, iako je prosječna cijena električne energije u prvoj polovini ove godine bila nešto viša od cijene koju je on naveo.

S druge strane, Zlatko Miletić je komentirao podatke o stepenu korupcije i organizovanom kriminalu, te je ustvrdio da je, kada je u pitanju korupcija, Bosna i Hercegovina spala “sa 76. na 111. mjesto” prema rezultatima Transparency Internationala, te da je BiH peta država u Evropi po organizovanom kriminalu. Prema Indeksu percepcije korupcije za 2020. godinu, Bosna i Hercegovina se nalazi na 111. mjestu od 180 država, a najbolje je bila ocijenjena 2012. godine, kada je bila na 72. mjestu. Kada je riječ o organizovanom kriminalu, izvještaj Globalnog indeksa organizovanog kriminala za 2021. godinu potvrđuje Miletićevu tvrdnju da je BiH peta u Evropi po organizovanom kriminalu.

Nakon što je na sedmoj sjednici Gradskog vijeća Sarajevo održanoj 27.10.2021. godine usvojen Prijedlog teksta na spomeniku na Kazanima, kojeg je uputila gradonačelnica Karić, Istinomjer je njenom obećanju dao ocjenu radi se na tome. Podsjećamo, u maju ove godine Grad Sarajevo je obavijestio javnost da je završena procedura objave tendera za konkursno idejno rješenje za podizanje spomenika na lokalitetu Kazani. Na šestoj sjednici Gradskog vijeća Grada Sarajeva krajem septembra ove godine, gradski vijećnici/e su razmotrili/e Nacrt odluke o podizanju spomen-obilježja Kazani i uputili/e ga u javnu raspravu.

Istinomjer je u minuloj sedmici analizirao i dvije aktuelne teme. U analizi “Promjena Dodikovog stava još uvijek ne znači i produžetak operacije Althea” pisali smo o budućnosti operacije Althea u Bosni i Hercegovini. Na konferenciji za medije održanoj u Beogradu 23.10.2021, član Predsjedništva BiH Milorad Dodik ustvrdio je da su “naši međunarodni prijatelji mnogo zainteresovani i zabrinuti vezano za skorašnje odlučivanje na Savjetu bezbjednosti oko statusa misije Althea u BiH”, te je dodao da misiju Althea u BiH treba produžiti. Podsjećamo, u martu ove godine NSRS je usvojila Informaciju o primjeni Aneksa 10 Dejtonskog sporazuma i deset zaključaka u vezi s ocjenom rada visokog predstavnika, te je u osmom zaključku navela da “prestaje potreba i za vojnim dijelom misije po Aneksu 1 A Dejtonskog mirovnog sporazuma”. Tokom sjednice, Dodik je ustvrdio da Republika Srpska treba da traži od Savjeta bezbjednosti UN-a da ukine misiju Althea, s obzirom na to da, kako je naveo Dodik, “u Bosni i Hercegovini nema konflikta već duži period”. Kada je riječ o stavu Ruske Federacije, iz ambasade ove zemlje u Bosni i Hercegovini su u junu ove godine poručili da analiziraju situaciju, te da će od rezultata analiza zavisiti i stav Moskve u vezi s produženjem operacije Althea u BiH. Izvršni dio mandata operacije Althea obavlja se pod okriljem Savjeta bezbjednosti UN-a, gdje krajem svake godine ovo tijelo odlučuje o tome hoće li produžiti mandat misije. Dodik je polovinom oktobra u Istočnom Sarajevu održao sastanak s komandantom EUFOR-a u BiH generalmajorom Aleksanderom Placerom. Na sastanku je zaključeno “da je mir ključno pitanje za sve u BiH i da je u tom smislu veoma važna uloga EUFOR-a”. Nakon poruka s ovog sastanka, uslijedili su i zaključci Vijeća EU o Bosni i Hercegovini, odnosno operaciji Althea, usvojeni 18.10.2021. godine. Tom prilikom, Vijeće EU pozdravilo je nastavak operacije Althea.

U članku “Da li ulazak u NATO prati ekonomski prosperitet i od čega on zavisi?” analizirali smo rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) te godišnji rast/pad direktnih stranih investicija (DSI) u zemljama koje su pristupile NATO savezu od 1999. do 2017. godine. Mađarska, Poljska i Češka Republika su NATO paktu pristupile 12.3.1999. godine. Među ovim zemljama jedino je kod Češke primjetan rast BDP-a. Ekonomije Poljske i Mađarske bilježile su rast i prije i poslije pristupa NATO-u. Što se DSI-a tiče, pristupanje NATO savezu nije imalo značajan utjecaj na priliv stranih investicija. NATO-u su 29.3.2004. godine pristupile Bugarska, Rumunija, Slovenija, Litvanija, Latvija, Estonija i Slovačka. Mjesec kasnije, s izuzetkom Slovenije, Bugarske i Rumunije, pridružene članice NATO saveza iz 1999. i 2004. godine postale su i članice Evropske unije. Ekonomije svih novih članica NATO-a rasle su u tom periodu. Estonija, Latvija i Rumunija zabilježile su procentualno najveći rast BDP-a u godini pristupa. Procentualno gledajući, najveći rast direktnih stranih investicija u godini pristupa bilježe Litvanija, Rumunija i Slovačka. Sve su zemlje bilježile ekonomski rast do globalne recesije koja je započela 2008. godine, a najveći efekat na ekonomiju imala je 2009. godine, kada je BDP u svim zemljama, osim u Poljskoj, bilježio negativan trend. U tom periodu Hrvatska i Albanija postale su članice NATO-a. Hrvatska u godini pristupa, te u narednih pet godina, bilježi pad ekonomije, s negativnim BDP-om od 2009. do 2014. godine, a slično je i sa DSI-om, koji je bio u padu do 2013. godine. Nakon što je Hrvatska postala punopravna članica Evropske unije, BDP i DSI ove zemlje počeli su rasti. Rast ekonomije Albanije usporen je u godini pristupa NATO-u u odnosu na period koji je prethodio tome. S druge strane, tokom deset godina nakon ulaska u NATO, priliv direktnih stranih investicija u Albaniji uglavnom je imao negativan trend. Od 2017. godine, i Crna Gora je članica NATO saveza, od kada bilježi veći rast BDP-a nego u godinama prije pristupa Savezu. Porast direktnih stranih investicija zabilježen je 2017. godine i od tada bilježi blagi pad. Sjeverna Makedonija je NATO-u pristupila na početku pandemije, što je utjecalo značajno na BDP. BDP država rasli su i prije i poslije ulaska u NATO, a isto važi i za investicije.

(Istinomjer.ba)

Pitajte Istinomjer!