Analize

Prestaje li Mostar biti “grad slučaj” u ovoj godini?

Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH 7. jula ove godine, po hitnom postupku, usvojio je izmjene Izbornog zakona BiH. Dan kasnije, i Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH usvojio je Prijedlog zakona o izmjenama Izbornog zakona Bosne i Hercegovine, koji u svom fokusu ima održavanje izbora u Mostaru. Usvajanju izmjena Izbornog zakona BiH prethodio je sporazum lidera HDZ-a BiH i SDA, Dragana Čovića i Bakira Izetbegovića o Statutu Grada Mostara.

 

Zastupnici SDA i HDZ BiH uputili su 26. juna Prijedlog zakona o izmjenama Izbornog zakona BiH u parlamentarnu proceduru. Tada je saopćeno da bi se ovaj prijedlog trebao razmatrati po hitnom postupku 7. jula tekuće godine, o čemu je Istinomjer također pisao.

Prijedlog zakona, po hitnom postupku uputili su: Nikola Lovrinović, Predrag Kožul, Borjana Krišto, Darija Filipović, Mijo Matanović, Adil Osmanović, Safet Softić, Alma Čolo, Šemsudin Dedić, Halid Genjac, Nermin Mandra, Šemsudin Mehmedović, Edin Mušić i Denis Zvizdić.

Usvojene izmjene Izbornog zakona BiH donekle su ostale u sjeni netransparentnih pregovora lidera SDA, HDZ-a BiH i SNSD-a u Istočnom Sarajevu.

Novim Izbornim zakonom BiH definira se okvir provođenja Odluke Ustavnog suda BiH broj U9/90 na način da se propisuje sastav Gradskog vijeća Grada Mostara. Shodno tome, određeni broj mostarskih vijećnika, na narednim Lokalnim izborima, birat će se iz gradske izborne jedinice “prema formuli proporcionalne zastupljenosti”.

Ovim izmjenama predviđeno je da se bira 35 vijećnika, od kojih se 13 bira “u gradskoj izbornoj jedinici” sa gradske liste, a 22 iz 6 izbornih jedinica “gradskog područja”. Usaglašeni model izmjena izbornih pravila za Mostar podrazumijeva izbor 22 vijećnika iz 6 izbornih jedinica.

Za razliku od dosadašnje zakonske regulative po kojoj je iz Gradske izborne jedinice bilo birano 17 vijećnika, izmjenama Izbornog zakona BiH je predviđeno da se iz Gradske izborne jedinice bira 13 vijećnika.

Ni jedan od konstitutivnih naroda, ni iz reda ostalih, ne može imati više od 15 vijećnika u Gradskom vijeću.

Izmjene, Izborni zakon BiH

Ovim zakonom mijenjaju se i odredbe člana 19.5 kojim je propisana procedura za slučaj da ukupna dodjela mandata ne omogućava predviđenu minimalnu zastupljenost bilo kojeg konstitutivnog naroda ili iz reda ostalih. U ovom slučaju prvo se koristi metod kojim se posljednji mandat dodjeljuje “odgovarajućem kandidatu sa iste liste”. Ukoliko ta lista nema odgovarajućeg kandidata onda se mandat prenosi na političku partiju koja ima kandidata iz “odgovarajućeg naroda” u drugim izbornim jedinicama ili na nezavisnog kandidata iz odgovarajućeg naroda koji ima drugi “najveći količnik”.

Ako nije moguće pronaći kandidata iz odgovarajućeg naroda ovim metodama, onda se mandat prenosi na političku partiju ili nezavisnu listu bilo koje izborne jedinice koja raspolaže tim kandidatom ili na nezavisnog kandidata iz bilo koje izborne jedinice koji ima najveći idući količnik.

Nadalje, definira se i broj izbornih jedinica te broj mandata koji se bira u svakom gradskom području. Utvrđuju se minimalne i maksimalne kvote zastupljenosti konstitutivnih naroda i ostalih, propisuje se način dodjele mandata u slučaju nedostajućeg broja minimalne zastupljenosti bilo kojeg od konstitutivnih naroda i ostalih kao i način regulisanja prekobrojnog mandata jednog od konstitutivnih naroda ili ostalih.

Da “Mostar više nije grad slučaj“, saopćili su sredinom juna ove godine potpisnici sporazuma o Statutu Grada Mostara i provođenju Lokalnih izbora u ovom gradu.

Hrvatski narodni sabor (HNS) BiH saopćio je da se time „rješavaju ključne političke prepreke” za funkcioniranje Mostara, ali i BiH.

Ova dva velika Sporazuma čine toliko očekivani iskorak u konačnom rješavanju prepreka za održavanje izbora u Gradu Mostaru i funkcioniranje ključnih institucija u BiH koje trebaju zaštititi legitimno predstavljanje konstitutivnih naroda u skladu s odlukama Ustavnog suda BiH kao i Europskog suda za ljudska prava.

HNS, Saopćenje, 18. juni 2020.

Međutim, mnogo je onih koji su i dalje pesimistični kada je u pitanju Mostar. Među onima koji nisu optimisti je i Irma Baralija, Mostarka koja je pred Evropskim sudom za ljudska prava u Strazburu tužila državu BiH.

Evropski sud za ljudska prava je 29. 10. 2019. godine objavio presudu u predmetu Baralija protiv Bosne i Hercegovine u kojoj je jednoglasno utvrdio da je došlo do kršenja člana 1. Protokola broj 12. zbog propusta nadležnih vlasti Bosne i Hercegovine da preduzmu pozitivne obaveze s ciljem održavanja lokalnih izbora za Grad Mostar.

Baralija “smatra da nije napravljen nikakav iskorak u odnosu na model koji je važio proteklih 12 godina” napominjući da je „trećina njenog života” prošla u političkim tenzijama između HDZ-a i SDA oko Mostara.

Kad živite ovdje i gledate što se događa i trpite razne njihove makinacije, novac koji nestaje, poduzeća koja propadaju, i onda jučer te dvije stranke koje su to sve radile, sjedaju za stol i potpisuju nešto. Sada hoće da se pitaju i u budućnosti. Naravno da mi je drago što se pomaklo s mrtve točke, ali kad vidim što su potpisali i što su predstavili, duboko sam potresena.

Irma Baralija, 18. juni 2020.

Postizanje dogovora oko izbora u Mostaru i izmjenama Izbornog zakona BiH ostaće zapamćeno po netransparentnim pregovorima lidera SDA, HDZ-a BiH i SNSD-a kao i političkim manipulacijama koje su trajale preko 12 godina, za koje je Evropski sud u odluci rekao da je “predug period da se građanima Mostara uskrati pravo na glasanje”. Dodamo li ovome i neizvjesnost, koja zbog neusvajanje državnog Budžeta, i dalje prati održavanje Lokalnih izbora u BiH može se reći da je pesimizam dijela bh. javnost opravdan jer svaka odgovorna vlast mora obezbijediti svojim građanima da u potpunosti ostvaruju svoja građanska i politička prava, odnosno da im omogući osnovni demokratski princip – da biraju i da budu birani u sve zakonodavne organe.

 

(Istinomjer.ba/Javnarasprava.ba)

Pitajte Istinomjer!