Cijene električne energije u Republici Srpskoj su već neko vrijeme tema u fokusu javnosti. Vlast smatra da su niske cijene električne energije jedna od najvažnijih prednosti RS-a u odnosu na region, a niske cijene električne energije bi, prema planovima vlasti trebale da odigraju jednu od ključnih uloga u privlačenju investitora u Republiku Srpsku. No, iako je struja u RS-u zaista jeftina, stvari uopće nisu toliko blistave po obične građane/ke kada se uporede sa drugim zemljama ili entitetima.
Premijerka Republike Srpske, Željka Cvijanović, pričajući o cijenama električne energije, nedavno je izjavila sljedeće:
“Kad je riječ o cijeni električne energije za domaćinstva, i tu je cijena bila znatno niža u odnosu na regiju, i to za 67 odsto niža od Hrvatske, 40 odsto niža od Crne Gore, za 15 odsto, odnosno 23 odsto niža od FBiH, zavisno da li je riječ o ‘Elektroprivredi BiH’ ili ‘Elektroprivredi Hrvatske zajednice Herceg Bosne’. Jedino je u Srbiji cijena struje za domaćinstva bila niža i to za tri odsto, ali je zato bila za četiri odsto viša za industriju”
(Srna/Nezavisne novine, 1.4.2015. godine)
Istinomjer je uporedio cijene električne energije za domaćinstva sa dvotarifnim brojilima u elektroprivredama spomenutim u izjavi. Pa, krenimo redom.
Ukoliko u Republici Srpskoj domaćinstvo u zimskom obračunskom periodu potroši 100 kWh električne energije u “jeftinoj” i 100 kWh energije u “skupoj” tarifi, morat će platiti 37,61 KM, dok, ako istu količinu energije potroši u ljetnom obračunskom periodu, račun će iznositi 29,01 KM. Budući da obračunski periodi traju jednako (po 6 mjeseci), može se uzeti da je prosječan iznos računa 33,31 KM. Pogledajmo situaciju u ostalim elektrodistribucijama.
U Elektroprivredi BiH, za isti iznos električne energije građani moraju platiti 35,37 KM, što iznosi 6, a ne 15 posto više. U Elektroprivredi Hrvatske zajednice Herceg Bosne, domaćinstvo bi platilo 39,13 KM, što je 17, a ne 23 odsto viša cijena. Premijerka nije dobro sračunala procente ni što se tiče drugih zemalja u regionu, pa bi tako u Srbiji račun iznosio 1331,5 dinara ili 21,71 KM, što je za čak 34,8 odsto niža cijena nego u Republici Srpskoj.
Cijene električne energije u Hrvatskoj i Crnoj Gori jesu najviše u regionu, ali razlika između ovih zemalja i Republike Srpske ipak nije tolika koliko misli premijerka Cvijanović. Naime, u Crnoj Gori bi za navedenu potrošnju račun iznosio 22,72 eura ili 44,44 KM, što znači da je struja u Republici Srpskoj jeftinija za 33% u odnosu na Crnu Goru, a ne za 40% kako je to premijerka tvrdila. U Hrvatskoj bi domaćinstvo dobilo račun u iznosu od 189,26 kuna ili 48,5 KM, što je za 45,6%, a ne za 67% više.
Ukoliko se u obzir uzme odnos prosječnih mjesečnih plata i računa za struju, pokazat će se da premijerka ima još manje razloga za hvalisanje. Naime, prosječna mjesečna plata u Republici Srpskoj za januar 2015. godine je iznosila 812 KM, što znači da je račun za električnu energiju za jedan mjesec iznosio 4,1% prosječne plate. Izračun za RS, a i za ostale regije je rađen za mjesečnu potrošnju od ukupno 200 kWh, u realnosti je ta potrošnja obično veća. U Federaciji BiH je prosječna januarska plaća iznosila 834 KM, što znači da je račun za električnu energiju iznosio 4,2% plate (za Elektroprivredu BiH) ili 4,6% plate (Elektroprivreda Herceg Bosne). Prosječna plata za januar 2015. godine u Srbiji je iznosila 39.285 dinara (645,84 KM), što znači da račun za struju u Srbiji iznosi tek 2,7% mjesečne plate. U Hrvatskoj je prosječna plaća za januar 2015. iznosila 5.656 kuna (1.457,51 KM), tako da je mjesečni račun za električnu energiju 3,3% prosječne plate, dok je u Crnoj Gori prosječna plata za januar bila 731 euro (1.432,26 KM), te je mjesečni račun za električnu energiju tek 3,1% prosječne mjesečne plate.
Dakle, iako je cijena struje u Republici Srpskoj među najnižim u regionu, činjenice pokazuju da je premijerka dala netačne podatke o tome koliko je struja u RS jeftinija. Ovo se pogotovo vidi ukoliko pogledamo i mjesečne plate u krajevima sa kojima se poredi RS, gdje se pokazuje da je RS u neznatnoj prednosti jedino u odnosu na Federaciju BiH (0,1 ili 0,5%, u zavisnosti od pružatelja usluga). Zbog svega napisanog, premijerka Cvijanović dobija ocjenu neistinito.
(istinomjer.ba)