U sedmici iza nas Istinomjer je zabilježio veći broj neistinitih tvrdnji domaćih političkih aktera/ki. Također, zabilježili smo dva započeta obećanja. U prošlosedmičnim analizama osvrnuli smo se na politički sporazum iz Brisela te inicijativu “Otvoreni Balkan”.
Šef Kluba zastupnika SDA u Skupštini Kantona Sarajevo (KS) Mahir Dević gostovao je na televiziji N1 10. juna 2022. godine te tom prilikom govorio o aktuelnostima u Vladi KS. Dević je komentarisao Kolektivni ugovor za djelatnosti predškolskog odgoja, osnovnog odgoja i obrazovanja, potpisan dan ranije, ustvrdivši da je njim predviđeno povećanje plata “od dva ili tri posto”. Premijer KS Edin Forto i predsjednik Kantonalnog odbora Samostalnog sindikata osnovnog obrazovanja i odgoja FBiH Saudin Sivro potpisali su 9. juna 2022. godine Kolektivni ugovor za djelatnosti predškolskog odgoja, osnovnog odgoja i obrazovanja u KS te su tom prilikom iz Vlade KS naveli da se radi o retroaktivnoj primjeni ugovora koji važi od 1. maja 2022. do 30. aprila 2024. godine, kojim će svi uposlenici/e u vrtićima i osnovnim školama u KS imati veće plate za 7% kroz povećanje koeficijenata. S obzirom na to da je novim kolektivnim ugovorom potpisanim 9. juna 2022. godine uposlenicima/ama u vrtićima i osnovnim školama u KS predviđeno povećanje koeficijenta plate za 7%, a ne “dva ili tri posto”, kako je konstatovao Dević, Istinomjer je ovu tvrdnju ocijenio neistinitom.
Neistinitom je ocijenjena i tvrdnja Instituta za javno zdravstvo RS, iz kojeg su, nakon što je američko ministarstvo finansija 6. juna 2022. godine na listu sankcionisanih osoba iz Bosne i Hercegovine uvrstilo Marinka Čavaru, predsjednika Federacije BiH, i Alena Šeranića, ministra zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske (RS) izjavili da je “ovakva kazna jednom ministru zdravlja kazna za cijeli zdravstveni sistem”. Iz sadržaja koji je objavljen na zvaničnoj web stranici američkog ministarstva finansija nakon uvođenja sankcija Šeraniću može se zaključiti da se sankcije odnose isključivo na jednu osobu, a ne na cijeli zdravstveni sistem u RS. U objavljenom dokumentu navodi se da je Šeranić podstakao secesionističke napore RS za vođenje implementacije Zakona o lijekovima i medicinskim sredstvima RS, koji je njegovo ministarstvo dostavilo Narodnoj skupštini RS na razmatranje. Šeranić je dodatno određen za odgovornost ili saučesništvo, ili za direktno ili indirektno angažovanje u akcijama ili politikama koje potkopavaju demokratske procese ili institucije na Zapadnom Balkanu.
Govoreći o formatu sastanka s predsjednikom Evropskog vijeća Charlesom Michelom, član Predsjedništva BiH Milorad Dodik izjavio je da Parlamentarna skupština BiH nije parlament, nego “zbir skupština”, usporedivši je s Parlamentarnom skupštinom Vijeća Evrope. Parlamentarna skupština BiH je najviši zakonodavni organ BiH i sastoji se od dva doma – Predstavničkog doma i Doma naroda. Parlamentarna skupština BiH donosi zakone, odobrava budžet i odlučuje o izvorima i iznosu prihoda za finansiranje institucija BiH i međunarodnih obaveza Bosne i Hercegovine, potvrđuje imenovanje predsjedavajućeg i članova Vijeća ministara, daje saglasnost za ratifikaciju međunarodnih ugovora i odlučuje o drugim pitanjima neophodnim za provođenje njenih ovlaštenja ili dodijeljenih sporazumom entiteta. Na osnovu naučne podjele, Parlamentarna skupština BiH je tip parlamenta, a ne kongresa, jer je sistem vlasti u BiH parlamentaran, a ne predsjednički. U svijetu postoji 17 parlamentarnih skupština, a kako navodi profesor na Pravnom fakultetu u Zagrebu Dario Čepo, “u svim slučajevima, osim u slučaju BiH, riječ je o tzv. međunarodnim parlamentima koji u svojem imenu imaju pojam parlamentarna skupština”. Pored toga, nijedna parlamentarna skupština, osim one u BiH, pa tako ni Parlamentarna skupština Vijeća Evrope, nema zakonodavne ovlasti. Suprotno tvrdnji Milorada Dodika, Parlamentarna skupština BiH nije “zbir skupština”, budući da zastupnici/e i delegati/kinje u njoj nisu članovi nijednog drugog parlamenta u BiH. Shodno tome, Istinomjer je ovu tvrdnju Milorada Dodika ocijenio neistinitom.
Govoreći za beogradsku Politiku, predsjedavajući Vijeća ministara Bosne i Hercegovine Zoran Tegeltija je, između ostalog, govorio i o odnosu dejtonskog uređenja Bosne i Hercegovine i evropskih integracija, rekavši da BiH sa sadašnjim ustavnim uređenjem apsolutno može biti članica EU. Međutim, da Bosna i Hercegovina sa sadašnjim ustavnim uređenjem ne samo da neće moći postati članicom EU već neće moći čak ni početi proces pregovora, svjedoči u prvom redu sadržaj Mišljenja o zahtjevu Bosne i Hercegovine za članstvo u Evropskoj uniji i prateći Analitički izvještaj, koje je u maju 2019. godine objavila Evropska komisija. Tako se u dijelu Mišljenja pod nazivom “Sposobnost preuzimanja obaveza koje proističu iz članstva u EU”, a u smislu Zaključaka i preporuka, između ostalog podvlači da Bosna i Hercegovina mora uskladiti svoj ustavni okvir s evropskim standardima i osigurati funkcionalnost svojih institucija kako bi bila u stanju preuzeti obaveze EU. Budući da Evropska konvencija natkrovljuje ustavnu legislativu naše zemlje, Ustav BiH morat će biti izmijenjen da bi se one provele, što je potvrđeno i Političkim sporazumom o principima za osiguranje funkcionalne Bosne i Hercegovine koja ostvaruje iskorake na evropskom putu. S obzirom na sadržaj Mišljenja o zahtjevu Bosne i Hercegovine za članstvo u Evropskoj uniji, presude Evropskog suda za ljudska prava u Strazuburu, kojima je utvrđeno da Ustav BiH krši Evropsku konvenciju o ljudskim pravima, te sadržaj Političkog sporazuma o principima za osiguranje funkcionalne Bosne i Hercegovine, koja ostvaruje iskorake na evropskom putu, Istinomjer je tvrdnju Zorana Tegeltije da BiH sa sadašnjim ustavnim uređenjem apsolutno može biti članica EU ocijenio neistinitom.
Premijer Kantona Sarajevo i predsjednik Naše stranke Edin Forto gostovao je na televiziji N1 14. juna 2022. godine, a tom prilikom komentarisao je i dešavanja sa sastanka predsjednika/ca političkih partija zastupljenih u Parlamentarnoj skupštini BiH i članova Predsjedništva BiH s predsjednikom Evropskog vijeća Charlesom Michelom, održanog u prostorijama ove institucije dva dana ranije. Međutim, umjesto u Evropskom vijeću, koje se nalazi u Briselu, glavnom gradu Belgije, Forto je ustvrdio da se s Michelom sastao u Vijeću Evrope, lociranom u Strazburu, u Francuskoj.
Evropsko vijeće jedna je od četiri glavne institucije Evropske unije, pored Evropske komisije, Evropskog parlamenta i Vijeća Evropske unije. Sastanci ove institucije održavaju se u Briselu, u zgradi “Evropa”, koja je sjedište Evropskog vijeća i Vijeća Evropske unije. S druge strane, Vijeće Evrope, o kojem je Forto govorio, nije institucija Evropske unije. Sjedište Vijeća Evrope nalazi se u francuskom gradu Strazburu. S obzirom na to da Edin Forto nije boravio u Vijeću Evrope, nego u Evropskom Vijeću, Istinomjer je ovu tvrdnju ocijenio neistinitim.
Još jedna tvrdnja premijera KS ocijenjena je neistinitom. Naime, Forto je iznio tvrdnju o stepenu ispunjenosti prioriteta iz Mišljenja Evropske komisije o zahtjevu BiH za članstvo u EU, rekavši da ništa od 14 prioriteta neophodnih za kandidatski status BiH u EU nije ispunjeno. U kontekstu tvrdnje Edina Forte, podsjećamo da je u potpunosti ispunjen prioritet pod rednim brojem tri: Osigurati pravilno funkcionisanje Parlamentarnog odbora za stabilizaciju i pridruživanje.
Neistinitom je ocijenjena i izjava visokog predstavnika u BiH Christian Schmidta koji je ustvrdio da je BiH, kada je riječ o pokrivenosti šumom, statistički prva zemlja u Evropi. Međutim, suprotno Schmidtovoj tvrdnji, posljednji podaci Svjetske banke iz 2020. godine ukazuju da je BiH, među državama evropskog kontinenta, tek deseta po udjelu šumskog zemljišta u odnosu na ukupnu površinu. Prema statistici ove institucije, 42,7% površine BiH pokriveno je šumom. Zemlja s najvećim udjelom šumskog zemljišta je Finska (73,7%), a prati je Švedska (68,7%). Treće mjesto dijele dvije zemlje iz regiona, Crna Gora i Slovenija, u kojima šume zauzimaju 61,5% ukupne površine.
Govoreći o samom dokumentu političkog sporazuma iz Brisela, Dragan Čović se referisao na sastanak iz Brisela održan 1.10.2013. godine, rekavši da je tada potpisano da jedan narod drugom neće birati predstavnika. Na tom sastanku potpisan je set zaključaka, među kojima je i prihvatanje neophodnosti implementacije presude “Sejdić-Finci”, a što je trebalo omogućiti pravo svih da se kandiduju za Predsjedništvo BiH i Dom naroda PSBiH. Imajući u vidu da je 2013. godine i sam Dragan Čović rekao da je dogovor da “jedan narod drugom narodu ne bira predstavnike” odbijen, njegovu tvrdnju da je takav sporazum potpisan Istinomjer je ocijenio neistinitom.
U rubrici “Nevjerovatno ali Istinomjer” prošle sedmice našao se lider SDA Bakir Izetbegović koji je nedavno posjetio Rudnik mrkog uglja (RMU) “Kakanj”. Izetbegović se za opis svog silaska u jamu Begići-Bištrani RMU “Kakanj” poslužio aluzijom na lika iz popularne kulture, odnosno američke filmske umjetnosti.
U analizi “Politički sporazum iz Brisela: Šta je prihvaćeno i šta podrazumijevaju određene tačke?” bavili smo se različitim izjavama i tumačenjima oko toga šta je prihvaćeno, a šta ne političkim sporazumom pod nazivom “Politički dogovor o principima za osiguranje funkcionalne Bosne i Hercegovine koja napreduje na evropskom putu”. Što se tiče Bosne i Hercegovine, u finalnoj verziji sporazuma stoji da se BiH “sastoji od dva entiteta i Brčko distrikta” te je navedena “konstitutivnost naroda”, uz dodatak “građani Bosne i Hercegovine”. Kada je riječ o agresiji na Ukrajinu, ona jeste eksplicitno navedena, ali uz fusnotu na dnu dokumenta, u kojoj stoji da predstavnici iz Republike Srpske traže razgovore i usvajanje odluke u Predsjedništvu BiH o situaciji u Ukrajini. U tački 3. navedenog sporazuma navodi se poštovanje međunarodnih i domaćih sudskih odluka, što podrazumijeva i poštovanje odluka Ustavnog suda BiH, koji se spominje u tački 11, koja se tiče izbornih reformi i presuda. Što se tiče sankcija Rusiji od Bosne i Hercegovine, one su obuhvaćene tačkom 17. navedenog sporazuma, a kojom se navodi nastavljanje usklađivanja politike Bosne i Hercegovine sa zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom EU.
U još jednoj analizi, “Može li BiH odlučivati o “Otvorenom Balkanu” bez cjelovitih analiza interesa?”, bavili smo se izjavama predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH Zorana Tegeltije koji je prisustvovao samitu “Otvoreni Balkan“ u Ohridu. Tegeltija je ovom prilikom ocijenio da “Otvoreni Balkan“ može pokrenuti cjelokupni ekonomski potencijal regiona i da će Bosna i Hercegovina, prije ili kasnije, postati članica ove inicijative. Predsjedavajući Vijeća ministara BiH rekao je da privredne komore u BiH neprestano sarađuju s privrednim komorama u regionu, da poslovna zajednica BiH sarađuje s privrednicima iz zemalja regiona, a turistički radnici zajedno koncipiraju turističke ponude, dodavši da “njih nikada neće zaustaviti politička neslaganja i nespremnost da ovaj proces bude završen“. Nekoliko dana nakon samita u Ohridu, u intervjuu za beogradsku Politiku, Tegeltija je još jednom potvrdio svoju punu podršku projektu “Otvoreni Balkan” te izrazio nadu da će se to u veoma kratkom roku desiti. U kontekstu dosadašnjih stavova Predsjedništva BiH o inicijativi “Otvoreni Balkan”, odnosno ranije “mali Schengen”, treba podsjetiti da ovaj organ izvršne vlasti u BiH do danas nije donio odluku da se naša zemlja pridruži ovom projektu. S druge strane, Predsjedništvo BiH je svojevremeno upravo od Vijeća ministara BiH zatražilo da da svoj doprinos u smislu stvaranja uslova da Predsjedništvo ima na raspolaganju sve potrebne elemente kako bi donijelo odluku o tome da li BiH treba ili ne biti dijelom “Otvorenog Balkana”.
U tom smislu, podsjećamo da je Predsjedništvo BiH, na 16. redovnoj sjednici održanoj 17.9. 2020. godine, usvojilo zaključak kojim “pozdravlja inicijativu Republike Albanije, Republike Sjeverne Makedonije i Republike Srbije da pokrenu proces bolje međusobne saradnje kroz ‘mali Schengen’”. Iako Tegeltija u svojim nastupima odgovornost prebacuje na Predsjedništvo BiH, zadatak koji je u vezi s inicijativom “Otvoreni Balkan” upravo Predsjedništvo BiH postavilo pred Vijeće ministara ovaj organ izvršne vlasti, na čijem je čelu Tegeltija, ni do danas nije ispunio. Predsjedništvo BiH, u čijoj je nadležnosti vanjska politika Bosne i Hercegovine, formalno i pravno i bez navedene analize Vijeća ministara može donijeti eventualnu odluku o pristupanju inicijativi, ali je u tom smislu potpuno legitimno pitanje da li bi takvu odluku, sa stanovišta interesa BiH, bilo moguće donijeti bez prethodnih kvalitetnih analiza i temeljitog sagledavanja svih njenih aspekata.
U protekloj sedmici zabilježene su određene aktivnosti na realizaciji dva obećanja koja se nalaze u programima političkih stranaka, a koje Istinomjer prati u okviru monitoringa ispunjenosti predizbornih obećanja.
Odabirom projektanta za izradu idejnog i glavnog projekta dijela Jadransko-jonskog koridora koji će prolaziti kroz BiH ocjenu započeto dobilo je obećanje o izgradnji autoputa na trasi Jadransko-jonske ceste kroz Hercegovinu. Za projektanta navedenog dijela Jadransko-jonskog koridora odabrana je grupa ponuđača koju čine IGH d.o.o. Mostar, Institut IGH d.d. Zagreb i Integra d.o.o. Mostar. Ukupna vrijednost ovog ugovora, koji se finansira iz vlastitih sredstava JP Autoceste FBiH, iznosi 6.090.175,24 KM bez PDV-a. Rok za izradu projektne dokumentacije je 18 mjeseci.
Kako je ranije saopćeno iz ovog preduzeća, procijenjena vrijednost ugovora iznosi šest miliona KM bez PDV-a, a rok za dostavu ponuda bio je 15.3.2022. godine.
Istu ocjenu dobilo je obećanje Vlade Kantona Sarajevo o posebnim programima pomoći dugoročno nezaposlenim osobama. Kako je 3.6.2022. godine objavljeno na njenoj zvaničnoj stranici, Vlada Kantona Sarajevo (KS) usvojila je liste poslodavaca i nezaposlenih osoba u okviru Programa sufinansiranja zapošljavanja teško upošljivih kategorija. Tom prilikom istaknuto je da je realizacijom ovog programa obuhvaćena ukupno 131 osoba, i to 47 osoba romske populacije, 41 osoba iz porodica u kojima nijedan član domaćinstva nije zaposlen, 15 osoba s invaliditetom, 13 osoba koja su djeca i supružnici osobe s invaliditetom najmanje od 60%, sedam samohranih roditelja i jedna osoba žrtva nasilja. U vezi s tim, resorna ministrica Ivana Prvulović istakla je, između ostalog, da je navedenim programom osiguran posao za šest osoba u Terapijskoj zajednici – Kampus Kantona Sarajevo koje su uspješno završile rezidencijalni tretman ovisnosti u navedenoj ustanovi socijalne zaštite te Program podrške i reintegracije.
(Istinomjer.ba)