Ubrzano procesuiranje slučajeva korupcije

Krajem jula 2015. godine, Vlada FBiH usvojila je tekst reformske agende za Bosnu i Hercegovinu, za period 2015 – 2018. Reformska agenda obuhvaća set srednjoročnih prioriteta koji se odnose na šest područja, od kojih je jedno područje Vladavina prava i dobro upravljanje. Kako bi se osigurala pravodobna provedba Reformske agende, pripremljen je Akcijski plan kojim su utvrđene odgovorne institucije i rokovi za provedbu.

Akcioni plan Vlade FBiH nije uključivao mjere koje se odnose na gore navedeno obećanje.

Iako Vlada FBiH nije početka 2018. godine nije poduzimala konkretnije mjere za realizaciju ovog obećanja, Godišnji izvještaj VSTV-a za 2015. godinu govori da postoji trend smanjenja broja neriješenih predmeta. Značajni rezultati ostvareni su i u tužiteljstvima u Bosni i Hercegovini. Prema podacima iz 2015. godine, vidljivo je da u svim tužiteljstvima u BiH postoji trend smanjenja broja neriješenih predmeta. Tako je broj neriješenih predmeta smanjen za 6.227 ili 29% u odnosu na prethodnu godinu, i pored toga što 44 pozicije tužitelja nisu bile popunjene zbog nedostatka sredstava iz proračuna. Tužiteljstva su podigla 15.397 optužnica, pri čemu se posebno ističe broj podignutih optužnica u predmetima korupcije koji iznosi 243, a koji je za 123% veći u odnosu na broj podignutih optužnica u 2014. godini (109 optužnica).

Godišnji izvještaj VSTV-a za 2016. godinu govori da je tokom 2016. godine nastavljen pozitivan trend smanjenja broja neriješenih predmeta u sudovima za 35.450, odnosno za 10% u odnosu na 2015. godinu. Na kraju 2016. godine zabilježeno je smanjenje broja neriješenih KTA predmeta za 17% u odnosu na 2015. godinu, u brojkama sa 18.661 broj predmeta se smanjio na 15.396. Broj neriješenih KTN predmeta na kraju 2016. godine smanjen je za 13% u odnosu na 2015. godinu, u brojkama sa 214.584 na 185.956.

Tokom 2016. godine, tužilaštva su podigla 13.623 optužnice, od čega 195 optužnica za krivična djela korupcije, što je za 20% manje u odnosu na broj podignutih optužnica za krivična djela korupcije u toku 2015. godine kada su podignute 244 optužnice.

Prema podacima iz 2017. godine, vidljivo je da u svim tužilaštvima u BiH postoji trend smanjivanja broja neriješenih KT predmeta (predmeti protiv poznatih počinilaca). Tako je 31. 12. 2017. godine zabilježeno 13.708 neriješenih KT predmeta, a što je za 4% manje u odnosu na broj neriješenih predmeta 31. 12. 2016. godine, kada je iznosio 14.350. Tokom 2017. godine, tužilaštva su podigla 12.510 optužnica, od čega 231 optužnicu za krivična djela korupcije, što je za 18% više u odnosu na broj podignutih optužnica za krivična djela korupcije u toku 2016. godine kada je podignuto 195 optužnica.

Vlada Federacije BiH se na 100. sjednici, održanoj 27.04.2017. godine, upoznala sa izvještajem o radu svog Antikorupcionog tima u periodu od 7. aprila prošle do 7. aprila 2017. godine. S ciljem ispunjenja obaveza iz Akcionog plana za provedbu Strategije za borbu protiv korupcije 2016-2019., Vlada će poduzeti sve neophodno radi osiguravanja pretpostavki za rad Antikorupcionog tima. Ujedno, Vlada od javnih federalnih organa, institucija, tijela i pravnih osoba zahtijeva da neodložno, u skladu sa planiranim aktivnostima i vremenskim rokovima iz Akcionog plana, poduzmu mjere na realizaciji obaveza iz svoje nadležnosti.Inače, Antikorupcioni tim je u izvještajnom periodu održao osam sjednica i razmatrao 32 tačke dnevnog reda, od kojih se 50 posto odnosi na Strategiju za borbu protiv korupcije 2016.-2019. i Akcioni plan za njeno provođenje, izradu i implementaciju. Četvrtina ramatranih tačaka odnosila se na saradnje s nevladinim organizacijama, AIPK-om, antikorupcionim timovima u kantonima, s međunarodnim organizacijama, ambasadama i slično.

Težište aktivnosti Antikorupcionog tima bilo je usmjereno na pomoć i podršku radnoj grupi i ekspertima pri izradi finalne verzije Strategije i Akcionog plana.

Na 139. sjednici Vlade Federacije BiH, održanoj  26.04.2018. godine utvrđen je Nacrt zakona o suzbijanju organiziranih oblika kaznenih djela, organiziranog kriminala, terorizma i međukantonalnog kriminala, koji propisuje osnivanje, organizaciju, nadležnost i postupanje posebnih odjela Vrhovnog suda Federacije BiH i Federalnog tužiteljstva.

Glavni razlog za donošenje ovog zakona jeste stvaranje nužnih institucionalnih pretpostavki za učinkovitije suzbijanje organiziranih oblika kaznenih djela korupcije, organiziranog kriminala, terorizma i međukantonalnog kriminala.

Ovim zakonom uspostavljaju se posebni odjeli Vrhovnog suda Federacije BiH i Federalnog tužiteljstva koji bi bili stvarno i mjesno nadležni na teritoriji Federacije BiH u vršenju funkcija kaznenog progona i suđenja za ova kaznena djela. Dakle, na ovaj način stvaraju se institucionalni mehanizmi za borbu protiv društveno opasnih pojava.

Federalni ministar pravde formirao je Radnu skupinu čiji je zadatak bio da analizira aktualni Zakon o suzbijanju korupcije i organiziranog kriminala u FBiH, a koju su činili predstavnici Pravnog fakulteta u Sarajevu, Vrhovnog suda Federacije BiH, Federalnog tužiteljstva i Federalnog ministarstva pravde. Njezin rad i sveobuhvatna analiza rezultirali su Prednacrtom novog zakona.

Posebni odjeli su unutarnje organizacijske jedinice Federalnog tužiteljstva i Vrhovnog suda Federacije BiH, a sredstva za njihov rad osiguravaju se proračunom Federacije BiH.

Početkom primjene zakona o suzbijanju organiziranih oblika kaznenih djela, organiziranog kriminala, terorizma i međukantonalnog kriminala prestaje da važi Zakon o suzbijanju korupcije i organiziranog kriminala u FBiH iz 2014. godine.

Zakon nije razmatran u Parlamentu FBiH do kraja perioda izvještavanja.