Sticanje kandidatskog statusa za EU

Na svojoj 3. sjednici održanoj 30. 1. 2020. godine Vijeće ministara BiH usvojilo je dokument „Socioekonomske reforme u Bosni i Hercegovini za period 2020 – 2022. godina“, a koji su prethodno usvojile vlade Republike Srpske, Federacije BiH.  S tim u vezi u saopšetnju nakon pomenute sjednice se navodi:

Politike definisane u ovom dokumentu u potpunosti su usaglašene sa Programom ekonomskih reformi za period 2019 – 2021. godina i bile su osnova za izradu Programa ekonomskih reformi za period 2020 – 2022. godina. Ključne mjere dokumenta „Socioekonomske reforme u Bosni i Hercegovini za period 2020 – 2022. godina“ usmjerene su na održiv i ubrzan ekonomski rast, veću konkurentnost privatnog sektora i bolje poslovno okruženje, depolitizaciju i povećanu efikasnost preduzeća u javnom vlasništvu, reformu zdravstvenog sistema, zaustavljanje odlaska mladih ljudi iz zemlje i omogućavanje mladim i ženama da dostignu svoj puni potencijal. Mjere će biti provođene u skladu sa ustavnim nadležnostima svakog nivoa vlasti i razrađivane u saradnji sa Evropskom unijom i međunarodnim finansijskim institucijama, što će podržati usklađenost zemlje sa zahtjevima za pristupanje Evropskoj uniji i ubrzati proces pridruživanja. Provođenje zacrtanih socioekonomskih reformi doprinijet će provođenju Višegodišnjeg akcionog plana regionalne ekonomske zone (REA MAP), koji se temelji na standardima EU i olakšat će integraciju BiH u regionalne i evropske vrijednosne tokove. Bolja povezanost sa susjednim zemljama u oblasti transporta i energije dodatno će ojačati pristup zemlje i njenu integraciju na regionalnom tržištu. Stvaranje regionalnog digitalnog prostora i bolje integrisanih tržišta rada sa susjednim ekonomijama će omogućiti nove prilike za mlade Bosne i Hercegovine, što je važno u svjetlu njihove visoke stope nezaposlenosti. Svi nivoi vlasti će učiniti sve što je u njihovoj moći kako bi se povećala saradnja i koordinacija na usklađivanju zakonodavstva u najvećoj mogućoj mjeri, te osnažio jedinstveni ekonomski prostor u zemlji. To će biti ostvareno jačanjem koordinacije svih nivoa vlasti, kako je navedeno u Mišljenju Evropske komisije na zahtjev BiH za članstvo u EU.

Vijeće ministara BiH. 31.1.2020. 

Na istoj sjednici, Vijeće ministara BiH je na prijedlog Direkcije za ekonomsko planiranje (DEP) BiH, usvojilo i Program ekonomskih reformi za 2020 – 2022. godinu (PER BiH 2020 – 2022).

Program ekonomskih reformi za 2020 – 2022. godinu izrađen je prema smjernicama Evropske komisije i sadrži srednjoročni makroekonomski okvir i okvir fiskalne politike, uključujući i fiskalne mjere te sveobuhvatan program strukturalnih reformi s ciljem poboljšanja rasta i konkurentnosti zemlje. DEP BiH je zadužena da dokument prevede na engleski jezik i dostavi Direkciji za evropske integracije (DEI) BiH, koja će ga proslijediti Evropskoj komisiji najkasnije do 31. 1.  2020. godine.

Vijeće ministara BiH. 31. 1.2020. 

Kao što je javnosti već poznato, u Zaključcima i preporukama Mišljenja Evropske komisije o zahtjevu Bosne i Hercegovine za članstvo u Evropskoj uniji, objavljenih 29. 5. 2019. godine pored ostalog se navodi da “Evropska komisija smatra da bi se pregovori za pristupanje Bosne i Hercegovine Evropskoj uniji trebali otvoriti kada zemlja postigne potreban stepen usklađenosti s kriterijima za članstvo,
a posebno sa političkim kriterijima iz Kopenhagena kojima se zahtijeva stabilnost institucija koje naročito garantiraju demokratiju i vladavinu prava. Bosna i Hercegovina će morati temeljito poboljšati svoj zakonodavni i institucionalni okvir kako bi se osiguralo ispunjavanje 14 ključnih prioriteta”.

S tim u vezi, Bosna i Hercegovina je tokom 2020. godine napravalila određene pomake u tom pravcu.

Tako je na 11. redovnoj sjednici održanoj 28.4.2020. godine Predsjedništvo BiH usvojilo je Zaključak u kojem se navodi da će “s ciljem ubrzanja procesa pristupanja Bosne i Hercegovine Evropskoj uniji, Predsjedništvo BiH inicirati i voditi reformu radi ostvarivanja potrebnog stepena usklađenosti sa kriterijima za članstvo na temelju realizacije 14 ključnih prioriteta iz Mišljenja Evropske komisije”.

Potvrđujući članstvo u Evropskoj uniji kao strateški vanjskopolitički cilj i prioritet Bosne i Hercegovine, Zaključkom se “pokreće proces realizacije 14 ključnih prioriteta, kao i uspostavljanje ad hoc Političke radne grupe” koju čine članovi Predsjedništva BiH, sa predsjedavajućim na čelu, predsjedavajući Vijeća ministara BiH sa dvoje zamjenika, i članovi Kolegija oba doma Parlamentarne skupštine BiH.

Predsjedništvo BiH nalaže predsjedavajućem Vijeća ministara BiH da u roku od 7 dana od usvajanja ovog zaključka, u skladu sa odlukom o sistemu koordinacije procesa evropskih integracija u Bosni i Hercegovini, pokrene inicijativu za održavanje sjednice Kolegija za evropske integracije i Direkcije za evropske integracije, s ciljem iniciranja procesa izrade Akcionog plana za realizaciju 14 ključnih prioriteta iz Mišljenja Evropske komisije. Akcioni plan za realizaciju 14 ključnih prioriteta na prijedlog Kolegija usvaja Vijeće ministara BiH, u roku od 30 dana od dana iniciranja procesa izrade, a isti sadrži konkretne mjere, nadležne institucije, jasno utvrđene i mjerljive indikatore, te rokove za realizaciju.

Predsjedništvo BiH, 28.4.2020.

Sastanak Predsjedništva BiH sa ad hoc Političkom radnom grupom za EU održan je 4.5.2020. godine. Sastanku su, pored članova Predsjedništva BiH, prisustvovali Zoran Tegeltija, predsjedavajući Vijeća ministara BiH, Bisera Turković, zamjenica predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH i ministrica vanjskih poslova BiH, Nebojša Radmanović, predsjedavajući Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, Denis Zvizdić, drugi zamjenik predsjedavajućeg Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, Nikola Špirić, prvi zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH, i Bakir Izetbegović, drugi zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH.

U saopštenju sa sastanka naglašeno je da je cilj ove grupe podstaknuti ukupan dijalog u BiH u cilju ispunjavanja uvjeta za dobijanje kandidatskog statusa, te podržana realizacija sljedećih prioriteta iz Mišljenje EK: tehničko poboljšanje izbornog procesa, osiguranje pravilnog funkcioniranja Parlamentarnog odbora za stabilizaciju i pridruživanje, reforma javne uprave, usvajanje i provedba propisa o sukobu interesa i reforma sistema javnih nabavki.

Nakon navedenih aktivnosti, predsjedavajući Vijeća ministara BiH, Zoran Tegeltija predsjedavao je 4. sjednicom Kolegija za evropske integracije na kojoj je, kako se u saopštenju nakon sjednice navodi, “istaknuto da su evropske integracije strateško opredjelјenje BiH, te da zajedničkim djelovanjem svih nivoa vlasti u skladu sa ustavnim nadležnostima i doslјednom primjenom mehanizma koordinacije, BiH može nastaviti rad na ispunjavanju kriterija za članstvo u EU”.

Kolegij za evropske integracije danas je zadužio Komisiju za evropske integracije da do 30. juna 2020. godine pripremi Metodologiju izrade Programa integriranja BiH u Evropsku uniju, u skladu sa principima Odluke o sistemu koordinacije procesa evropskih integracija u Bosni i Hercegovini, te da je dostavi Kolegiju za evropske integracije na razmatranje. Također, s cilјem ubrzanja procesa pristupa BiH Evropskoj uniji, Kolegij za evropske integracije danas je zadužio Komisiju za evropske integracije da do 15. 6. 2020 pripremi Akcioni plan za realizaciju klјučnih prioriteta iz Mišlјenja Evropske komisije o zahtjevu BiH za članstvo u Evropskoj uniji i dostavi ga Kolegiju za evropske integracije.

Kolegija za evropske integracije, 7.5.2020.

Nakon što se od naše zemlje u dijelu “Demokratija/ Funkcionisanje”, u prvom prioritetu tražlo da osigura da se izbori provode u skladu s evropskim standardima tako što će se provesti relevantne preporuke OSCE-a/ODIHR-a i Venecijanske komisije, te osigura transparentnost finansiranja političkih stranaka i održavanje lokalnih izbora u Mostaru, polovinom juna 2020. godine SDA i HDZ BiH potpisali dokumente Politički sporazum za Grad Mostar, Zakon o izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH-Grad Mostar-MODEL B i Statut Grada Mostara, izmjene Izbornog zakona BiH, potrebne za održavanje Lokalnih izbora 2020. godine u Mostaru. Ubrzo nakon toga, prijedlog je usvojen od strane Parlamentarne skupštine BiH 8. 7. 2020. godine čime je preporuka iz Mišljenja EK-a, koja se odnosi na održavanje lokalnih izbora u Gradu Mostaru, ispunjena.

Također, jedan od 14 ključnih prioriteta iz Mišljenja EK-a bio je i osiguravanje pravilnog funkcionisanja Parlamentarnog odbora za stabilizaciju i pridruživanje kao obaveze BiH proistekle iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP), odnosno njegovog člana 121, a koji se također nalazi u dijelu “Demokratija/Funkcionisanje”, i to pod rednim brojem 3.

Nakon što je krajem januara tekuće godine Klub poslanika Demokratske fronte u Predstavničkom domu PS BiH uputio u parlamentarnu proceduru inicijativu kojom od Predstavničkog doma PS BiH traži da izabere svoje predstavnike u delegaciju Parlamenta BiH u Parlamentarnom odboru za stabilizaciju i pridruživanje s EU, ovaj proces je otkočen. Tako je na 8. sjednici Doma naroda PS BiH, održanoj 25.6.2020. godine, a na prijedlog dostavljen od Zajedničkog kolegijuma oba doma PSBiH, usvojen Prijedlog odluke o imenovanju članova Parlamentarne skupštine BiH u Parlamentarni odbor za stabilizaciju i pridruživanje između Parlamentarne skupštine BiH i Evropskog parlamenta.

Za predsjedavajućeg ove komisije izabran je Nebojša Radmanović, zamjenici su Nikola Lovrinović i Halid Genjac, a članovi Lazar Prodanović, Denis Zvizdić, Snježana Novaković-Bursać, Lidija Bradara, Branislav Borenović, Amir Fazlić, Bariša Čolak, Denis Bećirović, Saša Magazinović i Mladen Bosić.

Nekoliko dana kasnije, na svojoj 10. sjednici, održanoj 7.7.2020. godine, Zastupnički dom PS BiH potvrdio je odluku Doma naroda, čime je proces imenovanja članova Odbora koji dolaze iz BiH završen.

Na prvom sastanku netom izabranih članova Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine (PSBiH) u Parlamentarnom odboru za stabilizaciju i pridruživanje između PSBiH i Evropskog parlamenta, održanom 22.7.2020. godine, usvojen je Poslovnik o radu POSP-a, čime je ispunjen prioritet iz Mišljenja EK-a, koji se odnosi na osiguravanje pravilnog funkcionisanja:

Prema članu 7. usvojenog Poslovnika POSP-a, finalni tekst preporuka koje donosi ovo tijelo smatra se usvojenim ako dobije dvotrećinsku podršku prisutnih članova delegacije Evropskog parlamenta i dvotrećinsku podršku prisutnih članova delegacije PSBiH.

Poslovnik POSP-a predviđa da se preporuke ovog tijela, na prijedlog Biroa POSP-a, mogu dati Evropskom parlamentu, PSBiH, Vijeću ministara BiH, Vijeću za stabilizaciju i pridruživanje, Vijeću Evropske unije i Evropskoj komisiji. Prijedlog preporuka Biro POSP-a utvrđuje konsenzusom.

Usvojeni Poslovnik POSP-a predviđa i mogućnost održavanja sjednica na daljinu, u slučaju vanrednih okolnosti. POSP se, inače, sastaje najmanje dva puta godišnje.

Prema usvojenom Poslovniku, Sekretarijat POSP-a činit će službenici Sekretarijata Evropskog parlamenta i službenici Sekretarijata PSBiH.

Parlamentarna skupština BiH, 22.7.2020.

Pored navedenog, također je ispunjen prioritet iz Mišljenja EK-a pod rednim brojem 10. u dijelu “Osnovna prava”, u kojem se traži da se “osigura pravo na život i zabranu mučenja, posebno ukidanjem upućivanja na smrtnu kaznu u Ustavu Republike Srpske”.

U tom kontekstu podsjećamo da je 4.10.2020. godine, razmatrajući apelaciju Kluba Bošnjaka u Vijeću naroda Republike Srpske, za ocjenu ustavnosti člana 11. stav 2. Ustava Republike Srpske, Ustavni sud BiH odlučio da takva norma ne može više da egzistira u Ustavu Republike Srpske, dajući rok od tri mjeseca institucijama tog entiteta da izbrišu tu odredbu. Zvanično, objavom u “Službenom glasniku BiH” 7.11.2019. godine, navedena odluka Ustavnog suda BiH stupila je na snagu, čime je i taj prioritet iz Mišljenja EK-a ispunjen.

Na kraju, 24.9.2020. godine, na 29. vanrednoj sjednici Vijeća ministara BiH, usvojena Revidirana državna strategija za rad na predmetima ratnih zločina.

Iako se u 14 nabrojanih prioriteta iz Mišljenja EK-a ne navodi njeno usvajanje, u okviru “Političkih kriterija” u Mišljenju EK-a jasno stoji:

Još uvijek postoje neriješeni predmeti ratnih zločina, te je potrebno usvojiti revidiranu državnu strategiju za rad na predmetima ratnih zločina.

Mišljenje EK-a, 29.5.2020.

Kada se rad o 2021. godini, do polovine decembra nije bilo konkretnih pomaka u ispunjavanju 14 prioriteta iz Mišljenja EK, o čemu je tokom godine Istinomjer u više navrata detaljno pisao. 

Također, u aktulenom mandatu tokom 2022. godine, situacija iz 2021. godine, kada se radi o ispunjavanju 14 prioriteta iz Mišljenja EK, ostala je nepromijenjena.