Restrukturiranje rudnika i konzervacija kontinuirano nerentabilnih rudnika

Dioničari Elektroprivrede BiH odobrili su 22. oktobra 2009. godine nove statute sedam rudnika u Federaciji BiH, čime su rudnici pripojeni ovom preduzeću. 

Rudnici Zenica, Kakanj, Breza, Kreka Tuzla, Đurđevik Zenica, Gračanica iz Gornjeg Vakufa/Uskoplja i “Abid Lolić” iz Bile, kod Travnika, odlukom dioničara postali su zavisna društva u stoprocentnom vlasništvu Elektroprivrede BiH. 

Tada je bilo govora o tome kako će rad rudnika u koncernu biti humaniji i sigurniji, a plate izjednačene s primanjima uposlenika Elektroprivrede BiH.

Istinomjer je 2019. godine opširno pisao o problemima u rudnicima koji su do danas dužni stotine miliona KM u neplaćenim porezima, doprinosima i taksama. 

Rudari RMU Zenica štrajkovali su nekoliko puta samo tokom 2023. godine, dok je, prema dostupnim informacijama, proizvodnja u rudnicima koncerna već nekoliko godina ispod planirane.

Pet od sedam rudnika u oktobru 2024. godine bili su među top 10 dužnika na listi koju objavljuje Porezna uprava FBiH.

Tokom prve dvije godine mandata, Vlada FBiH donijela je niz odluka o uplati zaostalih neuplaćenih obaveza za penzijsko i invalidsko osiguranje za uvezivanje radnog staža radnicima zavisnih društava – Rudnici uglja u koncernu EPBiH.

Vlada Federacije BiH donijela je 30. aprila 2024. odluku o izradi dvije strategije u oblasti energetike: strategije pravedne tranzicije energetskog sektora FBiH do 2030. s projekcijom do 2050. godine te strategije upravljanja mineralnim sirovinama u istom periodu.

Vlada Federacije BiH je u junu 2024. godine donijela odluku o pokretanju finansijske konsolidacije Rudnika uglja Kreka d.o.o. Tuzla, kojom je odobreno izmirenje dugovanja nastalih do kraja 2021. godine u iznosu od 61,76 miliona KM, uključujući obaveze po osnovu doprinosa za zdravstvo, nezaposlenost i poreze. 

Predviđeno je da konsolidacija traje najduže do 31. decembra 2027. godine, a dugovanja će biti regulisana posebnim sporazumom između Kreke i nadležnih institucija. Rudnik je obavezan mjesečno izvještavati Ministarstvo energije, rudarstva i industrije, koje će svakih 90 dana informisati Vladu FBiH o napretku. Odluka je stupila na snagu odmah po donošenju.

Krajem juna 2020. godine zatvorena je jama Stranjani u RMU Zenica. Polovinom 2024. godine uprava je obavijestila rudare da se zatvara i Stara jama RMU Zenica. Svi rudari prešli su u jedinu preostalu jamu – Raspotočje – da bi potom i tu bili prekinuti rudarski radovi.

Odluka o prekidu rada RMU Zenica donesena je na osnovu Elaborata o tehnoekonomskim pokazateljima stanja, odnosno nemogućnosti dostizanja proizvodnje koja bi obezbijedila poslovanje bez gubitaka.

Kako je objavljeno na stranici FMERI 1. augusta 2024. godine, zbog nepoštovanja ugovorenih obaveza i neisporučivanja količina uglja koje su dogovorene s Elektroprivredom BiH, došlo je do zatvaranja RMU Zenica.

Tada je istaknuta hitnost donošenja zakona o zatvaranju rudnika, kako bi se sistemski osiguralo izmirivanje obaveza prema radnicima, dobavljačima, pokrivanje troškova sanacije i rekultivacije, kao i finansiranje troškova poslovanja do prestanka postojanja zavisnih društava.

Krajem aprila 2025. godine Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije završilo je pregovore sa Svjetskom bankom o finansiranju Projekta pravedne tranzicije u BiH, ukupne vrijednosti 83 miliona dolara, čija bi se implementacija trebala odvijati od 2025. do 2030. godine. U fokusu projekta je zatvaranje Rudnika mrkog uglja Zenica, uključujući tehničko zatvaranje jame „Raspotočje“, zbrinjavanje radnika, njihovu prekvalifikaciju, te rekultivaciju rudničkog zemljišta.

Okvirni dokumenti za potrebe ovog Projekta su Plan upravljanja okolišem i društvom (ESMP), Procedure upravljanja radom (LMP) i Plan uključenja zainteresovanih strana (SEP) i pripremljeni su po pravilima Svjetske banke.

U januaru 2026. godine u Parlamentu FBiH usvojena je odluka o zaduženju kod IBRD-a za Projekat pravedne tranzicije u regijama bogatim ugljem, vrijedan skoro 80 miliona eura. Sredstva su namijenjena podršci rudnicima Kreka, Banovići i Zenica, uključujući rekultivaciju zemljišta, razvoj solarnih kapaciteta, prekvalifikaciju radnika i odgovorno zatvaranje Rudnika Zenica.