Podrška restruktuiranju poljoprivrede

Prema Strateškom planu razvoja poljoprivrede i ruralnih područja RS 2016–2020, osnovna mjera za realizaciju politike restruktuiranja poljoprivrede je putem povećanja nivoa investicija i povećanje stepena tržišnosti i finalizacije poljoprivrednih proizvoda, koja nije realizovana. Prema nacrtu strateškog plana, ukupne subvencije za 2015 trebale su biti 258.3 miliona KM,  od čega je iz budžeta trebalo biti izdvojeno 91.548.000 KM. Izdvajanja su prema planu i petgodišnjem budžetu trebala rasti i dostići iznos od 6% entitetskog budžeta, što se nije desilo ni u jednoj godini mandata.

U Programu ekonomskih reformi RS 2017-2020 definisane su mjere za unapređivanje poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, za koje je već u Programu ekonomskih reformi Republike Srpske za period 2018-2020. navedeno da nisu nisu u potpunosti realizovane. Među mjerama važnim za restrukturiranje poljoprivrede je komercijalizacija poljoprivredne proizvodnje. U programu 2017-2020, navedeno je da je u Registru poljoprivrednih gazdinstava Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede registrovano oko 35.000 poljoprivrednih gazdinstava, od čega su oko 5.000 komercijalna, a oko 30.000 nekomercijalna gazdinstva. U programu za 2018-2020 navedeno je da je broj poljoprivrednih gazdinstava 38.000, pri čemu se broj komercijalnih smanjio na 4.000, a broj nekomercijalnih povećao na 34.000, što je u suprotnosti sa ciljevima ovog obećanja. Isti rizici i izazovi se javljaju u svim programima reformi iz godine u godinu, ukazujući da nije došlo ni do kakvog značajnog restrukturiranja proizvodnje: izvori i obim finansiranja sektora poljoprivrede, ukupan obim i struktura poljoprivredne proizvodnje, tehnološki nivo i produktivnost poljoprivredne proizvodnje, struktura poljoprivrednih gazdinstava (dominantno učešće malih gazdinstava, uređenost spoljnotrgovinskog poslovanja, nisko učešće tržišno orijentisanih proizvođača), spoljnotrgovinski deficit poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda, imovinska i pravna pitanja koja se odnose na poljoprivredno zemljište, usklađivanje sa zajedničkom agrarnom politikom EU, nemogućnost korišćenja bespovratnih novčanih sredstava iz pretpristupnih fondova EU, te klimatske promjene i sve učestalije prirodne katastrofe (poplave, suše, grad, oluja i sl.).

Do značajne promjene došlo je samo u odnosu na ostvarivanje mogućnosti za korištenje IPA sredstava, no Vlada RS  u tom procesu nije imala konstruktivnu ulogu (vidjeti obećanje o aktiviranju EU fondova u poljoprivredi).

Prema Strateškom planu razvoja poljoprivrede i ruralnih područja RS 2016–2020, osnovne mjere za bolje iskorištavanje zemljišta su: donošenje zakonske regulative za komasaciju zemljišta, inoviranje zakonskog i regulatornog okvira odnosi se na efikasnije rješavanje imovinsko-pravnih pitanja veznih za poljoprivredno zemljište u cilju aktiviranja tržišta poljoprivrednog zemljišta, rješavanje pitanja komasacije i ukrupnjavanja poljoprivrednih gazdinstava (Zakon o poljoprivrednom zemljištu, poreska politika i korištenje zemljišnih površina i dr.), ali i sprečavanja daljeg usitnjavanja zemljišnih parcela (Zakon o nasleđivanju).

Takođe je naglašeno da će posebna pažnja biti posvećena analizi uticaja ovih zakona na posjedovanje svojine nad zemljištem i nekretninama od strane žena, što bi trebalo da dovede do iznalaženja mogućnosti (u okviru novih zakonskih rješenja) za de fakto ravnopravnim raspolaganjem žena ovim važnim resursima.

Zakon o poljoprivrednom zemljištu, usvojen 2012. godine, nije mijenjan u ovom mandatu. Nisu usvajani ni novi propisi vezani za komasaciju. Pravilnik o postupku davanja u zakup poljoprivrednog zemljišta u svojini Republike Srpske, usvojen 2012. godine, dopunjavan je i mijenjan 2015. i 2016. godine, ali izmjene se ne odnose na ovo pitanje. U julu 2018, ministarstvo je izradilo prednacrt novog Zakona o zemljištu.  

Vezano za nasljeđivanje imovine, predviđeno je da se iznos podsticaja uvećava za dodatnih 10% za poljoprivredna gazdinstva čiji je nosilac mlađi od 40 godina i 5% ako je nosilac gazdinstva žena. U podsticajima za 2016. godinu, ova mjera je implementirana za nekoliko osnova podsticaja za osobe mlađe od 40 godina, ali ne za žene posebno; u 2017. godini za žene i mlađe od 40 se uvećavao samo podsticaj za podršku samozapošljavanju agronoma; dok u 2018. godini nema ovakvih mjera ni za jednu od dvije kategorije.