Koordinacijska i pregovaračka uloga KS za potrebe izgradnje kapaciteta sedam državnih institucija kulture

Sedam institucija kulture od državnog značaja, koje godinama nemaju riješeno financiranje su Kinoteka BiH, Zemaljski muzej BiH, Historijski muzej BiH, Muzej književnosti i pozorišne umjetnosti BiH, Biblioteka za slijepa i slabovidna lica BiH, Umjetnička galerija BiH i Nacionalna i univerzitetska biblioteka BiH. Ove državne ustanove kulture 1992. godine imale su status institucija od republičkog značaja bivše Republike Bosne i Hercegovine. Od tada do danas, Vijeće ministara BiH nije uspjelo iznaći način sistemskog financiranja tih institucija, iako se o tome više puta raspravljalo na sjednicama parlamenta.​

U toku mandata Vlade KS, značajna sredstva su uplaćena i tokom 2021. ali i tokom 2022. godine za navedene institucije.

Ministar kulture i sporta Kantona Sarajevo Samir Avdić potpisao je u aprilu 2021. godine ugovore o sufinansiranju šest institucija kulture od značaja za Bosnu i Hercegovinu: Zemaljskog muzeja, Historijskog muzeja BiH, Umjetničke galerije BiH, Muzeja književnosti i pozorišne umjetnosti BiH i Biblioteke za slijepa i slabovidna lica BiH i Kinoteke BiH. Ugovore su sa ministrom potpisali direktori i predstavnici ovih javnih ustanova. Za sufinansiranje njihovog rada, iz budžeta KS za ovu godinu je izdvojeno ukupno 712.900 KM.

U maju 2022. godine potpisani su ponovo ugovori sa navedenim institucijama, s tim da se radi o značajnijim sredstvima u ukupnom iznosu od 953.000 KM. Pa su tako sredstva dobili Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine (350.000 KM), Muzej književnosti i pozorišne umjetnosti (120.000 KM), Historijski muzej BiH (155.000 KM), Umjetnička galerija BiH (146.000 KM), Biblioteka za slijepa i slabovidna lica BiH (104.000 KM) i Kinoteka BiH (78.000 KM).

Obraćajući se potpisnicima ugovora, ministar Avdić naveo je da i ovi transferi govore u prilog činjenici da su Vlada KS i Ministarstvo kojim rukovodi veoma ozbiljno pristupili rješavanju brojnih problema s kojima se ove ustanove suočavaju. Posebno je naglasio da je zadovoljan što je sredstva dobila i Biblioteka za slijepa i slabovidna lica BiH, jer su riješene administrativne i zakonske poteškoće koje su u proteklom periodu dodatno opterećavale funkcioniranje ove ustanove. Ministar Avdić je tom prilikom pomenuo i Zakon o kulturi koji je trenutno u prednacrtu. Ovaj zakon trebao bi biti usvojen do kraja godine, a kako ministar navodi, prilikom izrade vodit će se računa da državne ustanove kulture u tom zakonskom rješenju nađu mjesto kakvo zaslužuju. 

Pored navedenog finansiranja Vlada je provodila i druge aktivnosti na jačanju državnih institucija kulture, pa su tako u martu 2022. godine ministrica za nauku, visoko obrazovanje i mlade KS, prof. dr. Aleksandra Nikolić i ministar kulture i sporta Kantona Sarajevo Samir Avdić posjetili Historijski muzej BiH, gdje su sa direktoricom muzeja Elmom Hašimbegović razgovarali o saradnji na projektima iz oblasti kulture i naučnoistraživačkog rada. Ovom prilikom bilo je govora i o obnovi zgrade Historijskog muzeja BiH, za koju je Vlada Kantona Sarajevo odvojila sredstva, a koja će biti realizirana u 2022. godini. Zajednički projekt, koji su podržala ova dva ministarstva, je i rad na istraživanju i muzejskoj prezentaciji tema iz novije historije Sarajeva i Bosne i Hercegovine, planiran za ovu godinu.

U martu 2022. godine otvoren je i obnovljeni i sistematizirani depo Muzeja književnosti i pozorišne umjetnosti Bosne i Hercegovine. Projekt obnove trajao je šest mjeseci, a finansiran je sredstvima Internacionalnog fonda za pomoć organizacijama u kulturi i obrazovanju 2021. njemačkog Saveznog ministarstva vanjskih poslova, Goethe-Instituta u Bosni i Hercegovini i drugih partnera. U posljednjoj fazi projekt je podržalo i Ministarstvo kulture i sporta Kantona Sarajevo.

U junu 2022. godine direktor Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine Mirsad Sijarić i rektor Univerziteta u Sarajevu Rifat Škrijelj potpisali su ugovor kojim ovaj muzej službeno postaje nastavna, naučna i umjetničkoistraživačka baza od posebnog značaja za Univerzitet. Ovim se rješavaju ogromni problemi finansiranja Zemaljskog muzeja, za koji će se sada na godišnjem nivou izdvajati preko 800.000 KM. Osim sistemskog rješavanja dobrog dijela finansiranja Zemaljskog muzeja BiH, ovim se spajaju dvije važne naučnoistraživačke ustanove.