Hidroelektrana Buk Bijela

Premijerka Srbije Ana Brnabić i premijer Republike Srpske Radovan Višković 17.5.2021. godine položili su kod Foče kamen temeljac za izgradnju hidroelektrane Buk Bijela na rijeci Drini.

Izgradnju HE Buk Bijela će sa 220 miliona eura finansirati elektroprivrede Srbije i RS-a. U zajedničkom preduzeću hidro-energetskog sistema Gornja Drina preduzeće Elektroprivreda Srbije imat će udio od 51 posto, a Elektroprivreda Republike Srpske 49 posto vlasništva.

U junu 2020. godine, obnovljena je okolišna dozvola za gradnju HE Buk Bijela, nakon što je ekološku dozvolu, izdatu 2018. godine, u maju 2019. poništio Okružni sud u Bajnoj Luci. Projekat je u oktobru 2020. godine dobio zeleno svjetlo Konkurencijskog vijeća BiH. Početak izgradnje bio je planiran za 2021. godinu.

Podsjećamo i na to da je Radovan Višković u svom ekspozeu najavio da će tender za izvođenje radova na HE Buk Bijela biti raspisan 2019. godine, što se nije desilo, o čemu je Istinomjer pisao.

Prema studiji izvodljivosti projekta iz 2019. godine, hidroelektrana Buk Bijela ima godišnju proizvodnju procijenjenu na 332,30 GWh. Tada su investiocioni troškovi procijenjeni na 185 miliona eura, što je 35 miliona KM manje od procjene koja je javnosti data prilikom polaganja kamena temeljca, odnosno 220 miliona KM.

Vrijedno je spomena da se ekološka udruženja protive izgradnji hidrocentrale. Protiv projekta je i dio vlasti s državnog nivoa, koji upozorava da je zaobiđena BiH. Pokrenute su apelacije na Ustavnom sudu BiH i Vrhovom sudu RS-a.

Na Ustavnom sudu BiH od decembra 2020. godine nalazi se zahtjev 24 zastupnika Parlamentarne skupštine BiH, u kojem se traži očitovanje suda o odluci Vlade RS-a o utvrđivanju uslova za dodjelu koncesija za izgradnju i korištenje hidroelektrana na rijeci Drini, u opštini Foča. U apelaciji je navedeno kako odluke u vezi s državnom imovinom, poput rijeka na međunarodnim granicama, mogu biti donijete isključivo na nivou BiH.

Polaganje kamena temeljca komentarisali su i iz Ureda visokog predstavnika (OHR), iz kojeg su također podsjetili na odluku Ustavnog suda BiH, prema kojoj se vode smatraju državnom imovinom.

Dobro poznat stav visokog predstavnika je da su direktne strane investicije izrazito dobrodošle jer izravno podržavaju snažniji ekonomski rast BiH i prosperitet svih građana. Međutim, u ovom, kao i u svim ostalim slučajevima vezanim za strane investicije, razborito i pravno valjano postupanje bi garantiralo ulaganje na osnovu pravne sigurnosti i ugovorne predvidljivosti. S tim u vezi, visoki predstavnik podsjeća da je u svojoj prethodnoj praksi Ustavni sud Bosne i Hercegovine utvrdio da se vode kao javna dobra smatraju državnom imovinom, a da to, kao i u slučaju susjednih i drugih država, uključuje i ‘kopnene vode’, te da bi odluke u vezi sa državnom imovinom trebale da se donose na nivou države BiH, s obzirom da država BiH ima isključivu nadležnost za odlučivanje o statusu državne imovine.

Saopštenje za javnost, OHR, 17.5.2021.

U govoru koji je održao na dan polaganja kamena temeljca, Višković je rekao da ne vidi ništa sporno u ovoj investiciji, tvrdeći da je koncesija u nadležnosti Komisije za koncesije Republike Srpske.

Granica između Republike Srbije, Crne Gore i Bosne i Hercegovine nije Drina u Brodu na Drini, nego je to isključivo teritorija Republike Srpske i koncesija je u nadležnosti Komisije za koncesije Republike Srpske. Vlada Srbije nije imala potrebe da razgovara sa nekim drugim, izuzev Vlade Republike Srpske.

Radovan Višković, 17.5.2021.

Izjava o izgradnji hidroenergetskog sistema Gornja Drina, koju su potpisali vlasti entiteta RS sa vlastima Srbije, temelji se na odredbama Zakona o unutrašnjoj plovidbi RS-a, kojim su sve rijeke u tom bh. entitetu, uključujući Drinu, proglašene kao „unutrašnje vode RS-a“. Ustavni sud BiH je proglasio neustavnim ovo zakonsko rješenje, pojasnivši da rijeke predstavljaju imovinu kojom može raspolagati isključivo država.

Ustavni sud Bosne I Hercegovine je, 2. decembra 2021. godine donio rješenje kojim je produžio rok Komisiji za koncesije Bosne i Hercegovine za narednih šest mjeseci o izjašnjavanju spora između bh. entiteta Republike Srpske i države BiH o izgradnji hidroelektrana na Drini koje zajednički planiraju graditi RS i Srbija.

O hidroelektrani Buk Bijela raspravljalo se i u Crnoj Gori i njenom negativnom uticaju na rijeke Taru i Pivu.

Ekološke nevladine organizacije su godinama unazad protiv izgradnje hidroelektrane Buk Bijela, upravo zbog opasnosti da će zaštićeni prostor najdubljeg kanjona u Evropi biti devastiran.

Azra Vuković iz nevladine organizacije Green Home kaže da je nemoguće dokazati da hidroelektrana Buk Bijela neće imati uticaj na Taru:

“Imamo mišljenja stručnjaka i profesora sa različitih univerziteta koji ukazuju da bi projekat Buk Bijela imao negativan uticaj na Taru. Ne smijemo zaboraviti činjenicu da rijeka Tara ima višestruku zaštitu, unutar je nacionalnog parka, pripada programu UNESCO Čovjek i biosfera, potencijalno natura stanište. Sve ovo bi moglo doći u rizik ukoliko taj projekat zaživi što mi nikako ne možemo da prihvatimo”.

Državni sekretar u Ministarstvu ekologije Crne Gore Danilo Mrdak, izjavio je da će se formirati ekspertska grupa Crne Gore i Republike Srpske koja će analizirati prekogranični uticaj buduće hidroelektrane Buk Bijela na Drini, pri čemu će se obezbjediti da ne bude potopljen ni jedan metar rijeka Tare i Pive na teritoriji Crne Gore. Plan je bio da ekspertski tim Crne Gore i Republike Srpske pregleda projektnu dokumentaciju, strukturu i planirani režim rada hidroelektrane Buk Bijela, te usaglasi nadmorsku visinu tačke preliva, odnosno maksimalnu gornju kotu do koje buduće vještačko jezero može da raste.

31.8.2021. godine najavljeno je da će Komisija za koncesije Bosne i Hercegovine postupiti po zahtjevu Ustavnog suda BiH i tokom mjeseca septembra formirati zajedničku komisiju sa članovima komisije iz Republike Srpske u vezi s gradnjom hidroelektrane Buk Bijela.

Milomir Amović, zamjenik predsjedavajućeg Komisije za koncesije BiH, izjavio je da će ova institucija postupiti po zahtjevu Ustavnog suda BiH i tokom septembra formirati zajedničku komisiju u vezi s gradnjom HE Buk Bijela. Istakao je da će prvi zadatak Komisije biti da li je predmet spora ustavna ili neka proceduralna nadležnost, odnosno neka regulatorna nadležnost za koju po zakonu može da odlučuje Komisija za koncesije.

Nakon što je formirana Zajednička komisija, sastavljena od članova Komisije za koncesije BiH i Komisije za koncesije RS, uslijedila je žalba Mensura Šehagića jednog od članova Komisije za koncesije, na sastav komisije. Kako je žalba Šehagića odbačena od strane Suda BiH, zatraženo je od Ustavnog suda BiH produženje roka, koji je pomjeren za još šest mjeseci.

Najavljeno je da, Komisija za koncesije BiH, odnosno Zajednička komisija za koncesije BiH i RS, bi do početka maja trebala da izađe s rješenjem u vezi izgradnje HE na Drini.

15.6.2022. bila je zakazana sjednica Zajedničke komisije za koncesije BiH, a koja je prošla bez odluke. Na dnevnom redu bilo je pitanje HE Buk Bijela.

U pozivu, poslanom 6. juna, Komisija za koncesije moli sve članove da prisustvuju sjednici. Član Komisije za koncesije Mensur Šehagić još 30. maja obavijestio je nadležne da zbog teškog zdravstvenog stanja ne može biti prisutan na sjednicama.

Iako je najavljena sjednica Zajedničke komisije za koncesije BiH za 22.6.2022. godine ista nije održana zbog nedostatka kvoruma i neprisustva člana Povjerenstva Mensura Šehagića. 

Neodržavanjem sjednice nije donijeta službena odluka o koncesiji za izgradnju hidroelektrane na Drini Buk Bijela. Kako je u naredna dva dana isticao rok koji je Ustavni sud BiH dao Povjerenstvu da utvrdi da li je prekršen postupak u slučaju sklapanja ugovora za izgradnju hidroelektrane Buk Bijela, rečeno je da će Povjerenstvo dostaviti informaciju o dosadašnjem radu i da nisu naišli ni na jedan sporan dio u postupku dodjele koncesije.

Kako se Komisija za koncesije BiH u dva navrata nije očitovala o pitanju legalnosti zajedničkog projekta izgradnje hidroelektrane na Drini u kojem učestvuju entitet Republika Srpska i Srbija, predmet je vraćen Ustavnom sudu BiH od kojeg se očekuje da donese konačnu odluku o sudbini ovog zajedničkog projekta.