Harmoniziranje poljoprivrednih politika

U  Izvještaju o radu Vijeća ministara BiH za 2015. godinu navodi se da je Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa pripremilo Analizu realizacije ciljeva i prioriteta Strateškog plana harmonizacije poljoprivrede, ishrane i ruralnog razvoja i uputilo je Vijeću ministara BiH na razmatranje i usvajanje 16.12.2015. godine.   

U Izvještaju se navodi da je Ured za harmonizaciju i koordinaciju sistema plaćanja u poljoprivredi, prehrani i ruralnom razvoju BiH, izradio nacrte Plana harmonizacije direktnih potpora poljoprivredi i ruralnom razvoju BiH (2014. – 2016.) i Plana harmonizacije mjera tržišno-cjenovne politike u BiH, te pokrenuo proces provođenja konsultacija s nadležnim tijelima entiteta i Brčko Distrikta BiH. Izrađen je i Prijedlog pravilnika o harmoniziranim kriterijima za rangiranje i ocjenjivanje projekata u okviru potpore mjerama ruralnog razvoja, čijim bi usvajanjem bile uvedene jedinstvene prakse i procedure u sistem podrški poljoprivredi na svim nivoima, po ugledu na IPARD pristup. Pravilnik je upućen u proceduru usvajanja u decembru 2015, ali nema podataka o njegovom usvajanju. Ured je izradio i Plan za uspostavu mehanizma za izvještavanje o poljoprivrednim subvencijama u BiH, u skladu s obavezom koja očekuje BiH nakon članstva u Svjetskoj trgovinskoj organizaciji (transparentno izvještavanje o državnoj potpori u poljoprivredi i ruralnom razvoju).  

Uprava BiH za zaštitu zdravlja bilja u istom je izvještaju naglasila da su u 2015. godini nastavljeni isti problemi kao u prethodnoj u pogledu harmonizacije propisa: konkretno, odbijanje Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske da dostavlja mišljenja na pripremljene podzakonske akte zbog osporavanja ustavne nadležnosti Uprave da se bavi izradom takvih akata, čime se blokira daljnji rad na istim. Kao najveći problem izdvojena je dvogodišnja blokada početka rada Zajedničkog povjerenstva za sorte poljoprivrednog bilja u BiH, ali i registracija sredstva za zaštitu bilja (fitofarmaceutskih sredstava) koja se ne odvija na jedinstven način na teritoriju BiH u skladu sa Zakonom o fitofarmaceutskim sredstvima BiH. Naglašeno je da se, osim Programa posebnog nadzora karantinskih štetnih organizama na krompiru u BiH, na nižim nivoima vlasti ne osiguravaju dovoljna sredstva posebnog nadzora za druge štetne organizme, zbog čega nema pouzdanih i sistemskih podataka o pojavi i statusu pojedinih štetnih organizama koji mogu prouzrokovati velike materijalne štete.   

Isti problemi vezani za neučestvovanje ministarstva poljoprivrede RS su se nastavili i tokom 2016. godine, kako se može vidjeti iz izvještaja Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa o stanju u oblasti poljoprivrede, ishrane i ruralnog razvoja u BiH 2016, a posebno su obilježili proces usvajanja Strateškog plana ruralnog razvoja BiH.

Na 8. sjednici, 21.5.2015, Vijeće ministara BiH razmotrilo je i usvojilo Informaciju Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH o uspostavljanju poljoprivrednog informacionog sistema u Bosni i Hercegovini, s pregledom aktivnosti na uspostavljanju poljoprivrednog informacionog sistema u BiH. Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa je zaduženo da, u saradnji s nadležnim organima entiteta i Brčko Distrikta, finalizira aktivnosti na pripremi okvirnih smjernica za uspostavljanje i razvoj poljoprivrednog informacionog sistema u BiH i dostavi ih Vijeću ministara BiH na razmatranje i usvajanje. Vijeće ministara BiH je takođe pozvalo sve nadležne institucije u BiH da pristupe realizaciji započetih aktivnosti na stvaranju preduslova za korištenje sredstava iz IPA II programa za uspostavljanje i razvoj poljoprivrednog informacionog sistema u BiH.

Vijeće ministara BiH usvojilo je na 19. sjednici (20.8.2015) Informaciju Direkcije za evropske integracije o održanim tehničkim konsultacijama o poljoprivredi i ribarstvu između Evropske unije i Bosne i Hercegovine, s pratećim zaključcima. Na sastanku, održanom u Banjoj Luci u junu 2015. godine, razmatrane su aktivnosti na usklađivanju propisa i razvoju institucionalnih kapaciteta u oblasti poljoprivrede i ruralnog razvoja, ribarstva, fitosanitarne politike, sigurnosti hrane i veterinarstva, te u pitanjima uspostavljanja efikasnog lanca komande u sistemu službenih kontrola hrane i hrane za životinje, pripremi strateškog plana ruralnog razvoja Bosne i Hercegovine i zaštiti oznaka geografskog porijekla poljoprivrednih prehrambenih proizvoda i vina. Na istoj sjednici usvojen je i deveti izvještaj Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa o realizaciji Mape puta sa ciljem stvaranja uslova za izvoz proizvoda životinjskog i biljnog porijekla. Konstatovan je progres u realizaciji pojedinih aktivnosti  u periodu između dva izvještavanja, naročito u dijelu koji se odnosi na pripremu i preuzimanje EU propisa u oblasti hrane, kao i stvaranja uslova za izvoz krompira, mlijeka i mliječnih proizvoda na EU tržište. Saopšteno je, takođe, da je potrebno realizirati značajan broj aktivnosti u narednom periodu kako bi u potpunosti bili implementirani zahtjevi u vezi sa sigurnosti hrane.

Deseti izvještaj Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa o realizaciji Mape puta s ciljem stvaranja uvjeta za izvoz proizvoda životinjskog i biljnog porijekla usvojen je na 39. sjednici Vijeća ministara, 13.1.2016. Ministarstvo je zaduženo da intenzivira realizaciju prioritetnih aktivnosti Mape puta, to jest pripremu i usaglašavanje prijedloga izmjena i dopuna Zakona o hrani, Zakona o veterinarstvu i Zakona o poljoprivredi, prehrani i ruralnom razvoju.

Nacrti ovih dokumenata nisu razmatrani na sjednicama Vijeća ministara do kraja aktuelnog mandata, niti su se našli na dnevnom redu sjednica PS BiH. Prema izvještaju Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH o stanju u oblasti poljoprivrede, ishrane i ruralnog razvoja u BiH 2016, Ministarstvo je formiralo interresornu radnu grupu i vršilo aktivnosti na izradi nacrta ovih propisa, ali se oni ne mogu usvojiti bez dostavljenog mišljenja resornih ministarstava oba entiteta i Brčko Distrikta. Ministarstvo poljoprivrede RS, kao i u slučaju drugih propisa u oblasti poljoprivrede, ne dostavlja mišljenja na predložene akte i time zaustavlja cijeli proces.

Evropska komisija je početkom avgusta 2018. usvojila revidirani Indikativni strateški dokument za Bosnu i Hercegovinu za period 2014-2020. koji se odnosi na fondove predpristupne pomoći (IPA). Revidirani strateški dokument, koji je pokrivao period do 2017. godine, produžen je do 2020. godine i sektore poljoprivrede je uključen u IPA II program za podršku. U dokumentu se navodi da je usvajanjem Strategije ruralnog razvoja BiH ispunjen uslov za aktiviranje ovog programa pomoći, ali da u BiH nije bilo suštinskih reformi u sektoru poljoprivrede i ruralnog razvoja:

“Institucionalni i administrativni kapaciteti su i dalje nedovoljni na svim nivoima, uključujući i sigurnost hrane, veterinarstvo i fitosanitarni sektor. Potrebni su veći napori za koordinaciju i harmonizaciju politika i implementacijskih planova u cijeloj državi. Posebno je potrebno poboljšati poljoprivrednu statistiku i informacijski sistem.

Zakonski okvir je nadograđen, uglavnom na nivou legislative koja se primjenjuje. Međutim, još je potrebno usvojiti na državnom nivou zakone o sigurnosti hrane i veterinarstvu i uskladiti u potpunosti sa EU acquis-em. Neki krupni koraci su učinjeni kada je odobren izvoz mlijeka i mliječnih proizvoda, kao i krompira, u EU 2015. godine. Neka poboljšanja su napravljena u registrima i bazama podataka u oblasti sigurnosti hrane, uključujući GMO; u oblasti veterinarstva (zdravlje životinja) i u vezi fitosanitarnih pitanja. Potrebno je poboljšati standardizovane procedure i akreditaciju metoda inspekcijskih i kontrolnih službi, kao i laboratorija.”