Energetski projekti u Hercegovini

Prema pregledu Programa javnih investicija 2019 – 2022, usvojenom na Prvoj sjednici Vlade RS, održanoj 27.12.2018. godine, čak 88% predviđenih projekata i sredstava bilo je usmjereno ka ulaganja u energetski sektor, između ostalog i na Vjetropark Hrgud kao jedan od značajnijih projekata javnih investicija čija se izvedba planirala u 2019. i 2020. godini, a za čije je izvođenje bilo predviđeno oko 125 miliona KM.

Izgradnja ove vjetroelektrane planirana je Planom javnih investicija 2020-2022. godina.

15.4.2022. godine upućen je dopis Ministarstvu vanjskih poslova BiH od strane Ambasade Njemačke u BiH u kojem je navedeno da Savezna vlada Njemačke obustavlja četiri infrastrukturna projekta za RS u iznosu od 105 miliona eura, a jedan od njih je i Vjetropark Hrgud. Obustava će trajati dok se odluke Narodne skupštine RS od 10. decembra 2021. i 10. februara 2022. godine ne povuku i dok trenutna blokada državnih institucija ne bude okončana. Podsjećanja radi, riječ je o odlukama NSRS-a o prenosu nadležnosti s državnog na entitetski nivo, te odluci i donošenju Zakona o nepokretnoj imovini koja se koristi za funkcionisanje javne vlasti u RS-u.

Ministar energetike i rudarstva Republike Srpske Petar Đokić izjavio je da će Republika Srpska realizovati projekat vjetroparka Hrgud, za kojeg kaže da je isplativ i profitabilan, te da neće imati problem da obezbjede drugi izvor finansiranja. O svemu navedenom oglasio se i član predsjedništva BiH Milorad Dodik, koji je izjavio da će Nijemcima dati rok od šest mjeseci da donesu odluku o projektu vjetroparka Hrgud, a ako ne budu željeli da ga nastave, taj projekat će biti proslijeđen Kinezima.

U junu 2021. godine započelo je betoniranje i finalizacija dijela dovodnog tunela za HE Dabar. Opštirnije o HE Dabar na OVOM linku.

U septembru 2021. godine Elektroprivreda RS potpisala je ugovor sa “GOPA Intec International energy Consultants” za PIK konsultanta za izradu projektne dokumentacije i nadzora na izgradnji vjetroelektrane Hrgud, nakon čega je trebalo uslijediti raspisivanje tendera.

Prema riječima ministra energetike i rudarstva Republike Srpske Petra Đokića trenutno u istočnoj i staroj Hercegovini postoje ugovoreni projekti u vrijednosti od 2,1 milijardu KM. Istaknuo je da se nikad u historiji ovog područja nije dogodilo da postoji velika koncentracija kapitala, a koji će biti investiran u kratkom vremenskom periodu. Cilj je da se da doprinos razvoju tih krajeva, za koje je rekao da imaju veliki potencijal, a njihov razvoj će dalje doprinijeti razvoju Republike Srpske u cjelini i kao takav će direktno uticati na kvalitet života svakog stanovnika.

Najveći značaj i efekat projekata koji će se realizovati na području Hercegovine ogleda se u činjenici da će u izgradnju ovih energetskih objekata od samog početka i do kraja biti uključena pretežno domaća preduzeća i bit će angažovan veliki broj radnika i građana koji će pružati različite vrste usluga u periodu izgradnje svih energetskih objekata.

Također, bitno je spomenuti da će tokom perioda trajanja koncesije 95 posto iznosa koncesione naknade biti uplaćeno u budžet lokalnih zajednica u kojima se projekti realizuju, što će ujedno predstavljati poseban izvor prihoda za njihovo funkcionisanje i razvoj. 

U toku su i pripreme za ugovaranje radova za izgradnju više solarnih elektrana u Hercegovini na području Nevesinja, Bileće i Trebinja.

Primarni energetski cilj jeste povećanje količine energije koja će se dobiti iz obnovljivih izvora, što će ujedno uticati i na strukturu proizvedene energije u Republici Srpskoj, te će sve ukupno biti od velikog značaja za Republiku Srpsku u cjelini. Sve navedeno će predstavljati veliki preokret u pogledu energetske budućnosti i jednog novog razvoja kojem se već duže vrijeme teži.

Na trećem po redu “Samitu energetike Trebinje 2022”, premijer Republike Srpske Radovan Višković je istaknuo da Vlada Srpske planira podizanje energetskog suvereniteta kroz gradnju novih energetskih objekata iz obnovljivih izvora energije, istovremeno sa modernizacijom postojećih termoelektrana.

Naveo je da je pokrenut investicioni ciklus u oblasti energetike vrijedan 2 milijarde KM, od kojih je 1,6 milijardi KM skoncentrisano u Hercegovini.

Usvajanjem Strategije razvoja energetike Republike Srpske do 2035. godine od strane NSRS-a, Republika Srpska se obavezala da na racionalan i odgovoran način upravlja resursima, kako bi se obezbjedila kvalitetna energija koja će biti dostupna svim građanima i privredi. Također, strategijom je predviđena i zaštita životne sredine i ravnoteže u prirodnoj sferi u vrijeme kada se  grade novi energetski objekti, te izradi zakonske regulative koja će biti usklađena sa modernom praksom i svim obavezama koje u oblasti energetike preuzimaju sve druge države, pa i Republika Srpska.

Pomak na ovom polju je učinjen usvajanjem Zakona o obnovljivim izvorima energije kojim se uvode aukcije za dodjelu subvencija za gradnju elektrana na obnovljive izvore energije, mogućnost da građani i privreda proizvode zelenu energiju za sopstvenu potrošnju, te da se poveća korištenje obnovljivih izvora energije, olakša gradnja elektrana na obnovljivu energiju i da se poveća udio zelene energije u ukupnoj proizvodnji električne energije.