Alternativni oblici zbrinjavanja djece

Na 28. sjednici Vlade FBiH, 22.10.2015. utvrđen je i pušten u proceduru Nacrt Zakona o hraniteljstvu u FBiH. U smislu Nacrta zakona, hraniteljstvo je oblik zaštite izvan vlastite porodice kojim se djetetu ili odrasloj osobi osiguravaju smještaj i zaštita u hraniteljskoj porodici koju čine hranitelj, njegov bračni ili vanbračni partner i drugi srodnici s kojima hranitelj živi u zajedničkom domaćinstvu. Hranitelju pripada naknada za njegov rad, pruženu zaštitu i uložen trud u zbrinjavanju hranjenika, a namijenjena je izdržavanju hranjenika (troškovi smještaja i druge potrebe). Visina hraniteljske naknade ovisi o broju i vrsti smještenih hranjenika, a osnovica za izračun je prosječna neto plata isplaćena u FBiH prema objavljenom podatku Federalnog zavoda za statistiku za prethodnu godinu. Mjesečna naknada hranitelju po jednom hranjeniku iznosi 25 posto osnovice, a uvećava se za 15 posto za svakog narednog hranjenika. Izuzetno, mjesečna naknada za specijalizirano hraniteljstvo iznosi 40 posto od osnovice i uvećava se za 20 posto za svakog narednog hranjenika. Na 87. sjednici Vlade FBiH, 19.01.2017. U sklopu reforme socijalne zaštite u Federaciji BiH, Vlada Federacije BiH je utvrdila i u parlamentarnu proceduru uputila Prijedlog zakona o hraniteljstvu. Postojeće stanje u oblasti hraniteljstva u FBiH karakterizira neharmoniziran, nepotpun i nedovoljno osnažen sistem socijalnog zbrinjavanja najranjivijih kategorija stanovništva, djece i odraslih bez porodičnog staranja, koji nije usklađen s međunarodnim standardima i potrebama hranjenika. Ovo ukazuje na neophodnost harmoniziranja i usklađivanja pravnog okvira i prakse s međunarodnim standardima. Zakon definira hraniteljstvo kao oblik zaštite izvan vlastite porodice kojim se djetetu ili odrasloj osobi, osiguravaju smještaj i zaštita u hraniteljskoj porodici koju čine hranitelj, njegov bračni ili vanbračni partner i drugi srodnici s kojima hranitelj živi u zajedničkom domaćinstvu. Hranitelj je predstavnik hraniteljske porodice ili samac koji ima sklopljen hraniteljski ugovor i pruža usluge zaštite hranjeniku, a potencijalni hranitelj je osoba za koju je utvrđeno da ispunjava uvjete za bavljenje hraniteljstvom i nema sklopljen hraniteljski ugovor. Hranjenik je dijete, mlađa punoljetna osoba do završetka redovnog školovanja i najduže godinu dana nakon završetka redovnog školovanja ako se ne može zaposliti, a najduže do 26. godine života, te odrasla osoba koja je ostvarilo pravo na usluge zaštite izvan vlastite porodice. Prijedlog zakona o hraniteljstvu utvrđuje dvije vrste naknada. Hraniteljsku naknadu po hranjeniku u tradicionalnom hraniteljstvu, obračunatu mjesečno u visini 15 posto prosječne isplaćene neto plate u Federaciji BiH za prethodnu godinu, s tim da se naknada uvećava za 15 posto za svakog narednog hranjenika, odnosno hraniteljsku naknadu po hranjeniku u specijalizovanom hraniteljstvu, obračunatu mjesečno u visini 30 posto prosječne isplaćene neto plate u Federaciji BiH za prethodnu godinu, s tim da se ona uvećava za 20 posto za svakog narednog hranjenika. Definisana je i naknada za izdržavanje hranjenika u tradicionalnom hraniteljstvu, obračunata mjesečno u visini 30 posto prosječne isplaćene neto plate u Federaciji BiH za prethodnu godinu, odnosno naknadu za izdržavanje hranjenika u specijalizovanom hraniteljstvu, obračunatu mjesečno u visini 50 posto prosječne isplaćene neto plate u Federaciji BiH za prethodnu godinu. Hraniteljstvo se obavlja na osnovu ugovora o međusobnim pravima i obavezama koji sklapaju centar za socijalni rad i potencijalni hranitelj. Hranjenik ostvaruje osnovnu i specifičnu zaštitu i pomoć u hraniteljskoj porodici koja je njemu poticajno i pozitivno porodično okruženje, a smještajem u hraniteljsku porodicu on postaje njen ravnopravni član. Hranjenik se upućuje na smještaj u hraniteljsku porodicu u njegovoj lokalnoj zajednici radi održivosti porodičnih i drugih socijalnih veza i očuvanja postignutog nivoa njegove socijalne uključenosti, osim ako to nije u njegovom interesu ili na tom području nema hraniteljske porodice. U odnosu na potrebe hranjenika, hraniteljstvo može biti tradicionalno, specijalizovano, hitno i povremeno. Osoba koja želi biti hranitelj mora biti državljanin Bosne i Hercegovine, punoljetna, imati prebivalište u FBiH, poslovnu i zdravstvenu sposobnost, te najmanje srednjoškolsko obrazovanje. Uz to, mora dokazati da članovi hraniteljske porodice nemaju neizmirenih poreskih obaveza. Treba imati kompetencije za zaštitu, čuvanje, njegu, odgoj i zadovoljavanje drugih potreba, prema stručnoj procjeni centra, kao i stambene i materijalne uslove. Ovaj zakon je u Parlamentu FBiH usvojen početkom februara 2017. godine.